Ima li novaca za nabavu borbenih vozila Bradley ili se od toga odustalo? Posljednjih se tjedana i mjeseci učestalo postavlja ovo pitanje, a prošloga tjedna postavio ga je i predsjednik Zoran Milanović kao još jedan u nizu argumenata kako aktualni ministar obrane loše radi svoj posao. Na press-konferenciji nakon sjednica Vijeća za obranu i Vijeća za nacionalnu sigurnost Milanović je konstatirao da je američka ponuda za Bradleye važeća još vrlo kratko vrijeme, a kako se vidi iz netom objavljenih proračunskih planova za naredne tri godine – aktualna je Vlada taj rashod nakon 2021. izbacila iz državne i obrambene kasice. Istoga dana Milanoviću je odgovorio premijer Plenković, tvrdeći da će se novac za Bradleye naći:
„(…) u trenutku kada se preuzme pravna, čvrsta obveza da se ta vozila nabavljaju, u tom trenutku će Vlada RH bez nekih većih poteškoća iznaći sredstva i za ta vozila. Ono što želimo je vrlo jasna komparativna analiza usporedbe troškova nabave i modernizacije tog vozila, odnosno druga vozila koja, slična, postoje od strane proizvođača drugih zemalja“.
Dan ranije, u ponedjeljak 8. studenog, Bradleye je nakratko spomenuo i ministar obrane Mario Banožić na press-konferenciji održanoj povodom HDZ-ovog sastanka s vojnim vrhom. Banožić se požalio na to da mora rješavati projekte koje je naslijedio iz nekih ranijih razdoblja, koji nisu bili predviđeni u DPR-u, pa tako ni u obrambenom proračunu, ali ipak predstavljaju određene prioritete za OS RH:
„Otprilike slična situacija u toj prioritizaciji je istaknuta i u Kopnenoj vojsci. Upravo se odnosi na višenamjenska borbena vozila. Na taj način ćemo iskomunicirati, dodatno, priču koja je u javnosti već dugi niz godina poznata kao ‘Bradley vozila’i pokušati jednostavno, s obzirom na postojeće komponente koje imamo kroz Hrvatsko ratno zrakoplovstvo… vidjeti uopće kompatibilnost, u ovom trenutku, tih projekata, s obzirom na daljnji razvoj Kopnene vojske. Na tako konkretnim primjerima, mi smo u biti napravili, jednostavno jednu simulaciju, od Dugoročnog plana razvoja, što… na koji način će on biti oblikovan. I, ono što sam rekao, kroz jedno Godišnje izvješće, jednostavno će se pokazati da – ako smo se ove godine odlučili da su višenamjenska borbena vozila… borbena oklopna vozila, ako su prioritet – OK, oni započinju sa 2022. – do kada će taj projekat imati konačnu realizaciju? To mora pratit proračun…“.
Grebenar ispred vozila Bradley na vojnom sajmu ASDA 2021
Da su Bradleyi još uvijek na stolu, potvrdio je za RTL u petak, 12. studenog, Ivica Grebenar, ravnatelj MORH-ove Uprave za materijalne resurse. On je najavio da će uskoro od SAD-a doći konkretna ponuda koja će se potom razmotriti:
„Mi očekujemo da nam oni (SAD, op.a.) u idućem vrlo kratkom periodu pošalju ‘Letter of Offer and Acceptance’. Ta ponuda će se analizirati, analizirat će se rizici, ona će se raščlaniti – da tako kažem, i temeljem svega toga donijet će se odluka“.
Nije tajna da je nabava vozila Bradley neželjeno dijete hrvatskog Ministarstva obrane, i to iz vremena ministarskog mandata Damira Krstičevića. Sjedinjene Američke Države su 2017. godine su kroz inicijativu ERIP („European Recapitalization Incentive Program“) nastojale pomoći Albaniji, BiH, Hrvatskoj, Grčkoj, Sjevernoj Makedoniji i Slovačkoj da svoju zastarjelu sovjetsku vojnu opremu zamijene zapadnom. Dok se nekima planiralo pomoći po pitanju pribavljanja helikoptera, plan za Hrvatsku spominjao je zamjenu borbenih oklopnih vozila kako bi RH lakše dostigla deklarirani NATO Cilj sposobnosti. Krstičević je prije točno dvije godine najavio da će Hrvatska od SAD-a uzeti 60 vozila za popunu teške pješačke bojne, te još dodatna 24 vozila za dijelova. Štoviše, rekao je Krstičević da je tim Ministarstva obrane bio u SAD-u i izabrao konkretna vozila, koja će u Hrvatsku pristići tijekom 2020. i 2021. godine. Prema Krstičevićevom planu, SAD bi – osim vozila – donirale i 25 milijuna dolara za početak modernizacije Bradleya koja se trebala raditi u tvornici „Đuro Đaković Specijalna vozila“ u suradnji s BAE Systems, i to narednih 10 godina. U nekoliko navrata su američki stručnjaci obilazili slavonsko-brodsku tvornicu kako bi se uvjerili u njene mogućnosti modernizacijskog posla, dok se iz same tvornice nije čulo mnogo optimizma na tu tehnološku temu.
No na samom kraju te 2019. godine saznalo se da je Hrvatska početkom ljeta te godine pokušala 25 milijuna američkih dolara iz ERIP programa umjesto na Bradleye prebaciti na helikoptere UH-60M Black Hawk, kako bi se smanjio novčani iznos koji RH treba platiti za dva kupljena helikoptera. Taj je zahtjev bio odbijen, između ostalog i zato što je američki Kongres već odobrio donaciju i prodaju američkih helikoptera Black Hawk Hrvatskoj. Krstičević je nekoliko mjeseci kasnije dao ostavku na mjesto ministra obrane, a priče o nabavi Bradleya ostale su kako u programima Ministarstva obrane, tako i same Vlade RH. Ni danas, kada je po Krstičevićevom planu većina Bradleya već trebala biti u Hrvatskoj, ta se nabava nije bitno pomaknula od razine kakva je bila prije dvije godine. Glavnina problema leži u troškovima ili kako je to naznačio ministar obrane Mario Banožić na sjednici saborskog Odbora za obranu u rujnu ove godine:
„Ja sam iz tog razloga i bio u Americi i obilazio sam, znači, dio koji je bio vezan za Bradley vozila, i određene varijante koje su bile predložene u prvim prijašnjim pregovorima da bi bile isporučene kroz donaciju Republici Hrvatskoj, odnosno kako bi se Bradley kao materijalni resurs ponašao unutar američke vojske u idućem razdoblju i kako bi se to odrazilo s obzirom da je to investicija otprilike nešto manja nego što su višenamjenski borbeni avioni. Mi ćemo uistinu – ako uđemo u taj projekat – na takav način to morati i plaćati godinama. Znači, ja ne želim doć’ do situacije da Bradley vozila za nas budu proizvod koji ćemo za 10 godina reć’ – ‘gle, to je materijalni resurs koji je istekao u drugim vozilima pa se on više neće koristiti’“.
Baš zato u MORH-u razmatraju i neke druge opcije, ne bi li se našlo i neko bolje i povoljnije rješenje.
Osim cijene vozila Bradley i njihove modernizacije, kao i relativno brze zastarjelosti, tu je i treći problem Ministarstva obrane – kako Sjedinjenim Američkim Državama reći ‘NE’ nakon što im je isti odgovor stigao i pri odluci o nabavi višenamjenskog borbenog aviona. Nije nimalo slučajno da je američka želja za donacijama Ministarstvu obrane splasnula već nakon proljeća 2018. godine – kada je „Stručno povjerenstvo“ Ministarstva obrane ocijenilo da je Izrael veći i jači strateški partner Hrvatskoj od SAD-a, pa je time i bolje uzeti izraelski F-16 nego američki F-16 – a ako MORH ponovi nešto slično i s Bradley vozilima, lako bi se moglo dogoditi da donacije američke vojne opreme i druge pomoći presahnu na neko duže vrijeme. To je, kako se čini, i cijeli smisao Milanovićevog prošlotjednog upozorenja o „škartiranju“ SAD-a i još kratkom trajanju ponude za Bradley vozila.
