Danas je iz vojarne 9. gardijske brigade Vukovi u Gospiću svečano ispraćen 9. hrvatskog kontingenta u NATO-ovu aktivnost prednjih kopnenih snaga u sklopu Multinacionalne borbene skupine u Mađarskoj. Kontingent s ukupno 59 pripadnika OS RH sastavljen je od 40 pripadnika voda lakog pješaštva, tri pripadnika medicinskog tima, dva pripadnika Pukovnije vojne policije, sedam pripadnika u stožernom osoblju, pet pripadnika nacionalnog elementa potpore te zapovjednog tima, koji čine zapovjednik kontingenta pukovnik Saša Berger i natporučnik Mislav Soldić.

Zapovjednik 9. hrvatskog kontingenta u Mađarskoj pukovnik Saša Berger u svojem je obraćanju poručio:

“Vjerujem da ćemo našim sudjelovanjem uspješno pridonijeti izgradnji mozaika zajedničke sigurnosti i potvrditi ono što je već postalo pravilo, a to je vrhunska pripremljenost i osposobljenost Hrvatske vojske za izvršenje zadaća u multinacionalnom okruženju i u bilo kakvim uvjetima. Spoj iskustva i mladosti na neki je način odličan preduvjet uspješnosti provedbe zadaća koje nam predstoje. Iskustva iz Domovinskog rata pokazuju nam da se sigurnost naših domova i naše domovine ne treba braniti na našim kućnim pragovima, već na smjerovima od kuda ugroza dolazi”.

Uz obitelji i prijatelje pripadnika kontingenta, svečanosti su nazočili izaslanik ministra obrane i potpredsjednika Vlade RH general-pukovnik Drago Matanović, izaslanik načelnika GS OSRH i zamjenik zapovjednika Hrvatske kopnene vojske brigadni general Valentin Skroza, zamjenik zapovjednika Zapovjedno-operativnog središta GS OSRH brigadir Tomislav Kasumović te zamjenik zapovjednika Gardijske mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske pukovnik Robert Budimir Bekan.

Hrvatska u ovoj NATO aktivnosti sudjeluje od srpnja 2022. godine, a u svakoj pojedinačnoj rotaciji angažirano je do 70 pripadnika OS RH uz predviđenu mogućnost rotacije do ukupno 140 pripadnika godišnje.

*Photo: MORH/F.Klen

Njemački vojno-industrijski koncerni imaju pune ruke posla. No, moderno ratovanje s dronovima, softverom i umjetnom inteligencijom mijenja branšu iz temelja. Specijalizirani start-upovi postaju sve važniji, ocijenio je njemački portal Deutsche Welle (DW) u ponedjeljak,  10. kolovoza. Taj često citirani portal u tekstu „Euforija zbog dronova, no tenkovi i dalje tražena roba“  navodi kako su se još prije nekoliko mjeseci Rheinmetall, Renk ili Hensoldt na burzi smatrali gotovo sigurnim pobjednicima procesa europskog naoružavanja. No od jeseni 2025. slika se znatno promijenila. Mnoge su dionice glavnih aktera vojne industrije snažno pale, Rheinmetall je na vrhuncu izgubio više od 50 posto u odnosu na svoj rekordni maksimum. Duge liste narudžbi same po sebi očito ulagačima više nisu dovoljne. Za Thomasa Buckarda iz savjetničke financijske tvrtke MPF-a korekcija je prije svega posljedica prethodno pretjerane euforije na tržištima. “Vrednovanja tvrtki vojne industrije jednostavno su zbog oduševljenja ulagača porasla na previsoke razine“, kaže Buckard u razgovoru za gospodarsku redakciju javnog servisa ARD. Tečajevi su, prema njemu, već unaprijed uračunali velik dio očekivanog poslovnog razvoja, navodi DW.

“Softver postaje ratno oružje”

No, iza tog preispitivanja vrijednosti krije se više od uobičajenog otrežnjenja nakon burzovnog uspona. U sektoru vojne industrije odvija se strukturna promjena: ratovi u Ukrajini te na Bliskom i Srednjem istoku pokazuju važnost bespilotnih letjelica i moderne obrambene tehnike. “Softver postaje ratno oružje“, kaže član uprave MPF-a Buckard, dodajući: “Istovremeno, dronovi mijenjaju strukturu troškova.” Doista, oni su znatno jeftiniji od pilotiranih borbenih zrakoplova i zato se mogu koristiti u većem broju. Moderno ratovanje time definira koje su tehnologije vojno presudne – i koje tvrtke raspolažu potrebnim znanjem. Dok su prije u fokusu bili tenkovi i mine, danas su to, prema Buckardu, dronovi, rakete i usmjereno energetsko oružje.

Rekordna ulaganja u start-upove vojne industrije

Male, specijalizirane tvrtke dobivaju na značaju jer često mogu brže razvijati svoje proizvode i prilagođavati ih novim zahtjevima. Time se pomiču odnosi moći unutar vojne industrije. Za Mathiasa Beila, voditelja privatnog bankarstva u hamburškoj Sutor Bank, ta je promjena već odavno vidljiva: “Kombinacija dronova, senzora, softvera i umjetne inteligencije više nije usko područje samo za dobre poznavatelje, nego jasno definirano područje rasta. To se vidi i po krugovima financiranja. Sve više tvrtki ulaže u te firme.”

Ulaganja u start-upove s područja vojne tehnologije znatno su porasla posljednjih godina. Prema izračunima McKinseyja, 2025. je u europske start-upove vojne industrije uloženo više rizičnog kapitala nego ikad prije: 2,6 milijardi eura – u odnosu na oko 200 milijuna eura 2021. godine. A u SAD-u su ulaganja bila gotovo tri puta veća.

Veliki koncerni oslanjaju se na suradnju

Član uprave MPF-a Buckard očekuje da će etablirani koncerni vojne industrije poput Rheinmetalla, Airbusa i BAE Systemsa ubuduće dio svojih visokih dobiti koristiti za udjele u drugim tvrtkama, čime klasični proizvođači oružja sve više postaju i tehnološki ulagači. No, samim udjelima u start-upovima tu možda neće biti kraj. Veliki koncerni vojne industrije mogli bi otići i korak dalje, očekuje stručnjak Sutor banke Beil: “Neće se moći izbjeći suradnja s tim manjim tvrtkama, možda i preuzimanje ovih tvrtki, kako bi se to znanje doista dovelo u kuću.”

Helsing razvija nekoliko projekata za Bundeswehr

Koliko usko start-upovi i etablirani ponuđači već surađuju, pokazuje natjecanje za bespilotni borbeni zrakoplov za Bundeswehr. Minhenski tehnološki start-up Helsing za to razvija umjetnom inteligencijom potpomognuti CA-1 Europa i surađuje sa specijalistom za senzore Hensoldtom iz MDAX-a. Helsing je primjer uspona novih ponuđača vojne tehnologije. Nakon kruga financiranja u srpnju u iznosu od 1,8 milijardi dolara, tvrtka se sada vrednuje na 18 milijardi dolara što je čini najvrednijim europskim start-upom iz sektora vojne industrije. I drugi njemački start-upovi zauzimaju ključne dijelove novog svijeta vojne industrije. Quantum Systems, vrednovan u svom posljednjem krugu financiranja na osam milijardi dolara, razvija, među ostalim, izvidničke dronove. Start-up Spleenlab za to isporučuje softver zasnovan na umjetnoj inteligenciji. Minhenska tvrtka SE3 Labs razvila je pak platformu umjetne inteligencije koja objedinjuje podatke iz različitih senzora i iz njih stvara trodimenzionalnu sliku stanja na bojištu.

Tenkovi i municija ostaju (Ipak) traženi

Veliki vojni proizvođači i dalje imaju debele knjige narudžbi

Unatoč procvatu dronova i umjetne inteligencije, klasična vojna oprema i oružje i dalje se traže.  Samim se dronovima zemlja ne može braniti; moderne oružane snage i dalje trebaju tenkove, zrakoplove, brodove i streljivo, naglašava DW. Istraživač tržišta Fortune Business Insights procjenjuje da će svjetsko tržište oklopnjaka narasti s 25,2 milijarde dolara 2025. godine na 41,5 milijardi dolara 2034. godine. Rast ne dolazi samo od rastućih izdataka za obranu s obzirom na geopolitičke napetosti, već ulogu igra i modernizacija starih voznih flota. “Nabava zamjenske opreme i dopuna trenutačnih paleta vrlo je, vrlo važna za velike koncerne vojne industrije“, ističe Beil iz Sutor banke.

Vjerojatno najveće prepreke za velike koncerne vojne industrije trenutačno nisu nedostatak narudžbi ili rastuća konkurencija specijaliziranih start-upova, već ograničeni proizvodni kapaciteti i dugi rokovi isporuke. Stručnjak za tržište kapitala Beil to ovako opisuje: “Knijge narudžbi su pune,, ali dok se to doista ne odrazi u maržama i odgovarajućim dobitima, treba vremena.” Konzultantska tvrtka McKinsey procjenjuje da su zalihe narudžbi velikih zapadnoeuropskih obrambenih tvrtki oko 20 do 100 milijardi eura – u pojedinim slučajevima iz toga proizlaze računski rokovi isporuke dulji od šest godina.

Novi zapovjednik NATO Zapovjedništva Sarajevo, brigadni general James C. Fowler, zajedno s ministrom obrane BiH Zukanom Helezom obišao je u četvrtak, 06. kolovoza, tri tvrtke tamošnje obrambene industrije. Riječ je o kompanijama Binas d.d. Bugojno, BNT d.d. Novi Travnik i Pretis d.d. Vogošća, gdje su održani sastanci NATO i BiH dužnosnika s članovima uprava, kao i obilazak proizvodnih pogona. Također, na samom kraju posjeta, na obučnom poligonu Pretisa iz Vogošće visoka delegacija je prisustvovala pokaznom gađanju iz tenkovskog topa 125 mm M-84, kako bi se neposredno uvjerili u kvalitetu, tehničke mogućnosti i razvojne kapacitete proizvoda namjenske industrije Bosne i Hercegovine.

Prvo odredište je bilo Bugojno i tamošnja kompanija Binas.

“Vidjeli smo da tamo ima negdje oko 65 komponenti koje se proizvode za konačan proizvod. To je upaljač za različite vrste raketa i granata. Ono što mene fascinira jeste stalni porast broja zaposlenih, stalni porast produktivnosti i prihoda. Konkretno, Binas u odnosu na prošlu godinu, ova dva mjeseca, lipanj i srpanj, ima po dva milijuna više prihoda u odnosu na isto razdoblje prošle godine”,

napomenuo je Helez. Nakon sastanka s gradonačelnikom Bugojna, sarajevska delegacija zaputila se prema tvrtki BNT u Novom Travniku, gdje je ministar Helez ponovno hvalio prihode tvrtke:

“Oni su također podigli razinu prihoda za 50 posto. Imali su prošle godine 40, ove godine planiraju 60 i ovo sve ide po planu i mislim da će ostvariti taj plan. Posebno je zanimljivo da se uvode nove proizvodne linije i novi proizvodi”.

BNT proizvodi minobacače 60,81,82 i 120 mm, haubice 152 i 155 mm, ručne bacače 44mm M57 i M80, bestrzajne topove 82 mm M60 i M84, tenkovski top 100 mm za T-55, tenkovski top 125 mm za M 84, haubice 105 mm i 122 mm, top 130 mm i avionski top 23 mm. Kao i niz drugih kompanija, i BNT je tijekom prošle godine pokrenuo proizvodnju dronova sposobnih za nošenje tereta zbog čega su dodatno zaposlili nove radnike.

Zadnja stanica na Helez-Fowlerovoj turneji bio je Pretis iz Vogošće, gdje je ministar obrane Helez opet pohvalio prihode tvrtke:

“Također, kako su me obavijestili, u prvih šest mjeseci dobit Pretisa je oko 13 miliona, što je veliki skok u odnosu na prošlu godinu. Sve u svemu, ja kao ministar odbrane, jako sam zadovoljan stupnjem razvoja i ovim kompletnim proizvodima koji su jako bitni u segmentu sigurnosti i odbrane naše domovine Bosne i Hercegovine”.

U travnju ove godine Vlada Federacije Bosne i Hercegovine najavila je da će Pretisu dodijeliti 5 milijuna konvertibilnih maraka (3 milijuna USD/2,6 milijuna eura) za izgradnju tvornice baruta. „Odluka odražava stratešku predanost Federacije jačanju i modernizaciji obrambene industrije, s naglaskom na jačanje kapaciteta Pretisa kao jednog od ključnih proizvođača u sektoru“, objasnila je tada Vlada Federacije Bih u priopćenju za javnost.

Prema ministru obrane Helezu, ovaj zajednički posjet je bio prilika da se neposredno uvjere u transparentnost proizvodnih procesa u ovim pogonima.

“Zadovoljstvo mi je istaknuti da se naša obrambena industrija, koja je ranije bila orijentirana na istočnu varijantu, vrlo uspješno preorijentirala na proizvodnju po NATO standardima, te da više od 80 posto izvoza ide u zemlje članice NATO-a”,

naglasio je Helez, napominjući da je nadzor obrambene industrije u Bosni i Hercegovini jedan od zadataka tamošnje NATO misije. „Odlučili smo zajedno posjetiti ove tvrtke i vidjeti razinu razvoja tih tvrtki i skup proizvoda koje proizvode,“ rekao je Helez.

Zapovjednik NATO zapovjedništva u Sarajevu, general Fowler koji je stigao u Sarajevo tek prije par mjeseci, izrazio je zadovoljstvo posjetom ovim uspješnim kompanijama, potvrdivši kako se uvjerio u visoku kvalitetu njihovih proizvoda, koji su danas prisutni na svjetskom tržištu. General Fowler je istaknuo da će NHQSa nastaviti podržavati sektor u okviru svog mandata, radeći zajedno s lokalnim institucijama na jačanju sposobnosti i poboljšanju suradnje s partnerima Saveza.

*Photo: Ministarstvo obrane BiH, NATO

Ministarstvo obrane SAD-a ubrzava proizvodnju sustava za proturaketnu obranu sklapanjem okvirnih sporazuma s tvrtkama Lockheed Martin i Northrop Grumman radi proširenja proizvodnih kapaciteta za komponente koje se koriste u dva konkretna oružna sustava. Cilj je tih sporazuma učetverostručiti proizvodnju strukturnih komponenti za rakete presretače sustava THAAD (Terminal High Altitude Area Defense) te podržati trostruko povećanje proizvodnje raketa Patriot Advanced Capability-3 Missile Segment Enhancement (PAC-3 MSE), navodi se u priopćenju Ministarstva obrane SAD, objavljenom u ponedjeljak 3. kolovoza. „Izgradnja ‘Arsenala slobode’ zahtijeva snažne i dinamične lance opskrbe na svim razinama industrijske baze”, napisao je u izjavi Michael Duffey, podtajnik za nabavu i održavanje, dodavši: „Okvirni sporazumi s dobavljačima komponenti za streljivo, poput tvrtke Northrop Grumman, ključni su za ubrzanje procesa trostrukog povećanja proizvodnje raketa PAC-3 i učetverostručenja proizvodnje presretača za sustav THAAD.”  Ministarstvo je izjavilo da će sporazumi dobavljačima potvrditi dugoročnu potražnju koja je preduvjet ulaganja u alate, nadogradnju postrojenja i razvoj radne snage.

Donald Trump tvrdi da svega ima “dovoljno”

Financijski uvjeti i vremenski okvir proizvodnje nisu bili uključeni u objavu Ministarstva obrane, ali Northrop Grumman je izjavio da je sklopio sporazume vrijedne ukupno 3 milijarde dolara. Sporazumi uključuju ugovor od 2 milijarde dolara za isporuku raketnih motora i raznih uređaja te ugovor od milijardu USD za povećanje isporuka komponenti THAAD-a. „Naša dugoročna ulaganja u revolucionarne proizvodne tehnologije i otporne lance opskrbe omogućuju nam da se prebacimo sa stabilne proizvodnje na porast proizvodnje u rekordnom roku“, poručio je u izjavi potpredsjednik Northrop Grummana Ben Davies, dodavši: „Kao jedan od vodećih američkih proizvođača raketnih motora na kruto gorivo, podržavamo napore administracije da ubrza proizvodnju streljiva. To je ključan skok naprijed koji osigurava da američka obrambena prednost ostane oštrija, brža i bitno ispred globalnih prijetnji“, nastavio je Davies. Northrop je objavio da je uslijed povećanog ulaganja od 2021. godine udvostručio kapacitet isporuke raketnih motora na kruto gorivo u svojim pogonima u saveznoj državi Utah, gotovo utrostručio kapacitet u Balističkom laboratoriju Allegany u Zapadnoj Virginiji i povećao kapacitet isporuke raketnih motora na kruto gorivo za 25% u svom pogonu u Elktonu, savezna država Maryland. To će podržati planove američke vojske za povećanje godišnje proizvodnje projektila PAC-3 MSE s oko 600 komada na 1.000 za američke snage i savezničke zemlje. Sporazum uspostavlja drugi izvor za takve raketne motore na kruto gorivo i povećava proizvodnju sigurnosnih sklopova za paljenje (Ignition Safety Device – ISD). Pentagon je izjavio da bi dodavanje još jednog dobavljača tih raketnih motora povećalo konkurenciju i smanjilo rizike u lancu opskrbe. Prema sporazumu za THAAD, Northrop će povećati mjesečne isporuke strukturnih komponenti, uključujući oplate sredine trupa, zaštitne kape lansirnih kontejnera i sklopove raketnih vodilica u kontejneru. Tvrtka isporučuje komponente za sustav raketne obrane od 2002. godine. Northrop je izjavio da je od 2019. uložio više od 2 milijarde dolara u tehnologije i objekte povezane sa streljivom, uključujući više od 1 milijarde dolara za proizvodnju raketnih motora na kruto gorivo.

Lockheed je najavio sedmogodišnju modifikaciju ugovora za do 53,86 milijardi dolara za PAC-3 MSE. Dodjela dovodi ukupnu vrijednost višegodišnjeg ugovora na 58,62 milijarde dolara, nakon što je preliminarni sporazum (Undefinitized Contract Action – UCA) od 4,7 milijardi dolara dodijeljen u travnju za prvu godinu.

Trump bijesan zbog stanja zaliha raketa

Trump je brzo reagirao na tekst iz Washington Posta

Sve se to događa dok američki mediji izvještavaju o nezadovoljstvu predsjednika Trumpa ministrom obrane Hegsethom. Američki predsjednik Donald Trump navodno je prošlog tjedna u Camp Davidu kritizirao ministra obrane Petea Hegsetha zbog manjkavih informacija o stanju američkih zaliha raketa, izvijestio je The Washington Post. Prema pisanju tih novina, do sukoba je došlo na marginama sastanka kabineta, u trenutku kada Washington razmatra mogućnost povratka opsežnijim borbenim operacijama u Iranu. Naime, Donald Trump je u ponedjeljak izjavio da je naredio, a potom opozvao „najveći napad od Drugoga svjetskog rata“, dok se čekaju navodi o novim pregovorima o Hormuškom tjesnacu. Iako su Sjedinjene Države objavile nove sporazume o proizvodnji nekih od najvažnijih vrsta streljiva, poput projektila za protuzračni sustav Patriot, njihova proizvodnja može trajati i do dvije godine, pa trenutačno nema brzog rješenja za nestašice.

Samo u prvom mjesecu sukoba SAD je ispalio više od 850 krstarećih projektila Tomahawk te više od 1.000 projektila sustava Patriot i THAAD. The Washington Post, pozivajući se na dvije osobe upoznate s razgovorom, navodi da je Trump rekao Hegsethu kako je smatrao da je problem nedostatka projektila dugog dometa i presretača već riješen. U istom se izvješću navodi da je Hegseth odgovornost prebacio na svog zamjenika Stephena Feinberga. Bijela kuća je, međutim, u potpunosti odbacila takve tvrdnje. Glasnogovornica Caroline Leavitt izjavila je za The Post: “To je sto posto lažna vijest. To se doslovno nikada nije dogodilo. Predsjednik Trump ima potpuno povjerenje u ministra Hegsetha.” Sličan odgovor stigao je i iz Pentagona. Glasnogovornik Sean Parnell je rekao: “Ministar Hegseth nije nikoga doveo u zabludu glede stanja naših zaliha streljiva niti je krivio zamjenika ministra Feinberga.” Parnell je dodao da su i navodi o iscrpljenim zalihama, unutarnjim nesuglasicama te Hegsethovu stajalištu o Iranu također izmišljeni. Za sada nema dodatnih pojedinosti koje bi potvrdile što se točno dogodilo tijekom sastanka u Camp Davidu, no navode o manjku raketa presretača dobro oslikavaju objave američkog specijaliziranog think-tanka CSIS kako s početka travnja, tako i od 27. srpnja ove godine (gdje navode trenutnu raspoloživost 759-827 raketa za Patriot, te 234-278 raketa za THAAD).

Oko 1.600 mladih Danaca u ponedjeljak, 3. kolovoza, ušlo je u vojarne danskih Oružanih snaga kako bi odslužili obvezni vojni rok pod novim uvjetima. Naime, novi model uključuje produženu vojnu službu od jedanaest mjeseci i, po prvi put, uključuje i muškarce i žene pod jednakim uvjetima. Prvih 1.600 ročnika su dragovoljci, a raspoređeni su na 14 lokacija za obuku unutar Kopnene vojske, Mornarice i Zrakoplovstva, što čini bitnu razliku u odnosu na hrvatsko temeljno vojno osposobljavanje koje je orijentirano isključivo prema Kopnenoj vojsci. „Zajednička je dužnost nadzirati Kraljevinu i doprinositi našoj kolektivnoj sigurnosti. Kroz regrutaciju mladima se pruža prilika da preuzmu odgovornost i daju doprinos koji jača ne samo dansku obranu već i naše društvo u cjelini“, istaknuo je načelnik Glavnog stožera danskih Oružanih snaga general Michael Hyldgaard, dodavši kako sada mladi dobivaju priliku obavljati naprednije zadaće nego su to imali ranije. Ranije je, naime, vojni rok trajao 4 mjeseca, da bi od proljeća ove godine bio produžen na 11 mjeseci, uz određene iznimke. Iznimke obuhvaćaju služenje obveze u Kraljevskoj gardi (Den Kongelige Livgarde), Husarskoj pukovniji (Gardehusarregementet), kibernetičkim snagama i službu na kraljevskoj jahti Dannebrog – u ova četiri slučaja vojna obveza traje punih godinu dana, odnosno 12 mjeseci.

Nakon osnovne obuke u trajanju od tri do pet mjeseci, ročnici će se moći okušati u operativnim ulogama u velikim dijelovima sustava danske obrane. To može uključivati ​​stražarsku dužnost i zadatke pripravnosti, patrolnu službu u Zapovjedništvu za specijalne operacije (Specialoperationskommandoen), operatere dronova u Kopnenoj vojsci, rad s borbenim informacijama u Mornarici i pomoćne radariste u Zrakoplovstvu. Također, po prvi puta ročnici će moći služiti u novouvedenom vodu operatera dronova u Zapovjedništvu za specijalne operacije. „Produljenje vojne obveze omogućuje korištenje ročnika u novim ulogama unutar naših operativnih sposobnosti, čime se pomaže bržem povećanju operativnih sposobnosti. Istodobno, profesionalni vojnici mogu biti oslobođeni za zadatke koji zahtijevaju viši stupanj specijalizacije“, rekao je Kenneth Strøm, voditelj programa regrutacije.

Po prvi puta u vojarne su ušli i mladići i djevojke, za koje je vojni rok također postao obavezan, za razliku od ranije kada su se mogle prijaviti dobrovoljno, što je činilo oko 20% svih ročnika. Puna ravnopravnost spolova primijenjena na vojnu službu udvostručila je broj pozvanih ročnika – s oko 35.000 na čak 70.000 godišnje. U prvoj generaciji ročnika po novim pravilima je i danska princeza Isabella koja je također u ponedjeljak službeno započela svoju 11-mjesečnu vojnu službu u danskoj Husarskoj pukovniji. Princeza Isabella je odbila plaću i dnevnice koje se obično isplaćuju tijekom vojne službe (oko 90.000 danskih kruna, bez poreza), uz napomenu da će obuku završiti pod istim uvjetima i očekivanjima kao i njezini kolege ročnici i ročnice.

Također, po prvi puta će dio ročnika odslužiti svoju vojnu obvezu i na Grenlandu – do kraja kolovoza očekuje se upućivanje prvih 100 ročnika na ovaj hladni otok kako bi na mjesec dana preuzeli dio operativnih zadaća od tamošnjih profesionalnih jedinica.

*Photo: Forsvaret.dk, Royal World News/FB

Od 1. kolovoza Multinacionalno divizijsko zapovjedništvo Centar (HQ MND-C) sa sjedištem u mađarskom gradu Szekefehervaru ima novog zapovjednika – to je mađarski general-bojnik László Antal. Osim njega, dosadašnji načelnik stožera MND-C brigadni general Dražen Ressler također je 1. kolovoza preuzeo dužnost zamjenika zapovjednika divizije, dok brigadir Ján Hric iz Slovačke preuzima Resslerovu poziciju načelnika stožera.

U petak 31. srpnja 2026. godine održana je primopredaja dužnosti između dosadašnjeg zapovjednika general-bojnika Tibora Králika (SVK) i novog zapovjednika general-bojnika László Antala (HUN). U svom oproštajnom govoru general Králik zahvalio je svim pripadnicima Zapovjedništva na rezultatima koje je ono postiglo tijekom njegovog mandata od čega je posebno istaknuo uspješno dostizanje pune operativne sposobnosti te jačanje uloge zapovjedništva unutar NATO-ove strukture snaga. “HQ MND-C je danas zapovjedništvo koje je predano jačanju kolektivne obrane NATO-a, spremno je odgovoriti na sigurnosne izazove današnjice te zajedno osiguravamo da smo spremni za izazove sutrašnjice”, istaknuo je general Králik, koji je na čelu HQ MND-C bio točno 51 mjesec. “Jedina konstanta je promjena – vođe se mijenjaju, a i tim se mijenja s protokom vremena. Ono što ostaje jest duh suradnje, profesionalna izvrsnost i predanost zajedničkoj misiji”, završio je svoj govor general-bojnik Tibor Králik.

General-bojnik László Antal, prvi mađarski general na čelu organizacije, podsjetio je da je Mađarska desetljećima predana članica NATO-a, a njegova nova funkcija simbolizira da je „povjerenje obostrano, Savez stvaran, a suradnja plodonosna“. Novi zapovjednik govorio je i o tome što za njega znači moto organizacije – „Inovacija, Hrabrost, Vjera“. „Za mene inovacija nije samo tehnologija, već i način razmišljanja. Hrabrost nije odsutnost straha, već sposobnost djelovanja čak i kada smo puni straha. Vjera mi najviše znači: vjera u naše saveznike, naše vojnike i u naše zajedničke vrijednosti, za koje činimo sve što možemo“, istaknuo je general-bojnik László Antal.

U ime Hrvatske kao jedne od dvije zemlje osnivačice HQ MND-C govorio je direktor Glavnog stožera OS RH general-bojnik Denis Tretinjak, ujedno i njegov prvi zapovjednik. “„Ova ceremonija je puno više od službene primopredaje odgovornosti. Simbolizira kontinuitet vodstva, profesionalnosti i naše zajedničke predanosti vrijednostima koje nas sve povezuju. Današnji dan je podsjetnik da vodstvo nije samo autoritet, već uključuje i odgovornost i služenje,“ naglasio je general Tretinjak koji je potom general-bojniku Tiboru Králiku uručio Zlatnu medalju za časničku službu Oružanih snaga RH.

Photo: HQ MND-C/Honvedelem.hu

Pripadnici 855. protupožarne eskadrile 93. krila HRZ-a završili su svoju misiju u Francuskoj i danas prijepodne vratili su se u vojarnu „Pukovnik Marko Živković“ u Zemuniku. Vojni protupožarni piloti, tehničari-letači i zrakoplovni tehničari u Francuskoj su od 24. srpnja do 2. kolovoza 2026. sudjelovali u gašenju požara katastrofalnih razmjera. Kapetan posade na Canadairu CL-415, bojnik Ivan Dukić, zapanjen je razmjerima požara u Francuskoj:

„Svaka misija nosi određene izazove, a ova je bila posebno izazovna. Bilo je zapanjujuće vidjeti požar zapadno od Bordeauxa – riječ je o 42 tisuće hektara izgorene površine, a to je četiri puta veća površina nego što je grad Pariz. Bilo je teško gledati izgorene kuće, stradale industrijske objekte i stradale vinograde“.

Bojnik Dukić istaknuo je i važnost angažmana u Francuskoj:

Europska povjerenica Lahbib s hrvatskim pilotima

„Rad s francuskim kolegama, razmjena znanja i iskustva i velika čast pomaganja Republike Hrvatske i nas kao tima, kao grupe, kao eskadrile, kao što svako ljeto pružamo potporu i čuvamo Republiku Hrvatsku“.

Za vrijeme angažmana u Francuskoj, hrvatski piloti ostvarili su 225 letova, 51:40 sati naleta i izbacili 1224 tone vode.

Zajedno s francuskim kolegama pripadnici 855. protupožarne eskadrile bili su angažirani na gašenju požara na području Bordeauxa, Salernesa, Biscarrossea, te istočno od Marseillea.

*Photo: Jure Miskovic/CROPIX, H.Lahbib/X

Vlada neutralne Republike Austrije zaključila je potrebu da se u svijetlu novonastalih sigurnosnih okolnosti krene produžiti obvezni vojni rok u Austriji za tri mjeseca. Naime, austrijska Vlada se do posljednjeg trenutka borila s reformom vojne službe, ali u ponedjeljak 27. srpnja čelnici vladajuće koalicije predstavili su dogovor, usuglašen nakon ljetnog sastanka kabineta u vojarni Schwarzenberg zapadno od Salzburga, najvećem takvom objektu austrijskog Bundesheera. Usprkos očekivanja jedinstvene reforme svih oblika služenja vojne obveze u Austriji, do potpunog dogovora ipak nije došlo, te su mnoga pitanja ostala odgođena za budućnost. Prema važećem zakonodavstvu, obvezna vojna služba u Austriji traje šest mjeseci, a civilna služba devet mjeseci.

Kako izvještavaju austrijski mediji, ubuduće će se obvezna vojna služba produžiti za tri mjeseca, uz dodatak perioda obaveznih vojnih vježbi – što umjesto prvotno predlagane varijante „8+2“ sada predstavlja varijantu „6+3“ unutar stručno predlaganog modela „Österreich plus“ (služenje vojne obveze plus još i period obveznih vojnih vježbi). Prema izvješćima, dodavanje ta 3 mjeseca obveznih vojnih vježbi obveznom služenju vojne obveze trebalo bi voditi porastu troškova u iznosu planiranom oko 310 milijuna eura do 2037. godine. Vlada koju čini koalicija konzervativne Austrijske narodne stranke (ÖVP), Socijaldemokratske stranke (SPÖ) i liberalne stranke NEOS time u biti slijedi rad stručne komisije (Wehrdienstkommission) koji je obuhvatio ukupno 49 preporuka te još 41 poticaj za vladajuće.

Problematične izmjene civilnog služenja

Za civilnu službu, čija je reforma bila politički problematična, prvotno se predlagalo produljenje sa sadašnjih devet na ukupno 12 mjeseci. No, prema kompromisnom sporazumu, u početku će biti moguće njeno dragovoljno produljenje sa sadašnjih devet za još dva mjeseca (na ukupno jedanaest mjeseci). Međutim, ako se broj regruta nakon početka 2028. pokaže premalim, na snagu stupa takozvano „Jamstvo vojne službe“ (Wehrdienstgarantie). Po njemu, ako godišnji broj osoba na civilnom služenju od planiranih 15.000 padne za više od 7,5 posto (dakle, ispod 13.875), doći će od 2028. godine i do dodatnih promjena sustava civilnog služenja vojne obveze – uz njeno obvezno produljenje za spomenuta 2 mjeseca. Do tada (ako sve prođe parlamentarnu proceduru po planu), dodatna dva dragovoljna mjeseca (do ukupno 11 mjeseci) moći će se obavljati fleksibilno, u dogovoru s odgovarajućom institucijom.

Svemu tome su prethodile „vrlo duge i intenzivne rasprave“. Pri tome, „vodeće načelo“ bilo je „jačanje vojne službe i nacionalne obrane“. No, „ne može se odlučiti o jednoj stvari (produženju obvezne vojne službe) bez druge (produženju civilne službe)“, izjavio je kancelar Christian Stocker (ÖVP). On je izjavio da „stupnjeviti model“ slijedi preporuke Komisije za vojnu službu: „Ovim mjerama štitimo našu zemlju i ljude u našoj zemlji“. Stocker je zahvalio Komisiji za vojnu službu i partnerima na dogovoru. Na predstavljanju reforme bili su prisutni i vicekancelar Andreas Babler (SPÖ), ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS) i Erwin Hameseder, predsjednik spomenute Komisije za vojnu službu. Trostranačka vladajuća koalicija u Austriji sada namjerava kontaktirati desničarsku FPÖ i Zelene u parlamentu, budući da je za usvajanje predstavljenih amandmana potrebna dvotrećinska većina u parlamentu s glasovima barem jedne od tih stranaka. Planirano je da promjene stupe na snagu 1. siječnja 2027. godine.

Vlada je kao razlog za sve te promjene navela potpuno promijenjenu sigurnosnu situaciju države zbog ruske agresije protiv Ukrajine, kao i učestale hibridne i kibernetičke prijetnje koje povećavaju pritisak na obrambeni sustav te kritičnu infrastrukturu Republike Austrije. Ujedno, austrijske Oružane snage redovito se raspoređuju u zemlji za operacije pomoći i ublažavanja katastrofa, na primjer u slučaju poplava, lavina ili na čuvanje granice. Austrijska neutralnost općenito zabranjuje sudjelovanje u ratovima ili operacijama vojnih saveza – usprkos dugogodišnjem sudjelovanju u mirovnim operacijama Ujedinjenih naroda.

Učiniti vojnu službu atraktivnijom

Alexander Van der Bellen, predsjednik Republike Austrije

Navedeno je da model vojne službe odgovara višeslojnom modelu Komisije za vojnu službu, u kojem će se obvezne vježbe trupa održavati odmah nakon osnovne vojne službe, a najkasnije se moraju završiti u roku od deset godina. Nadalje, vojna služba treba postati atraktivnija povećanjem mjesečne financijske naknade od sadašnjih 625 na 1.000 eura, te uvođenjem određenog broja dana godišnjeg odmora – što još treba specificirati provedbenim propisima, ovisno o raspoloživim financijskim sredstvima.

Do samog kraja, trajanje civilne službe smatralo se glavnom spornom točkom u pregovorima. NEOS se navodno protivio produljenju. Međutim, vjeruje se da je ÖVP inzistirao na duljem trajanju alternativne službe – u početku dragovoljne – bojeći se da bi civilna služba u suprotnom postala privlačnija od vojne službe. Također je kratko bilo riječi o tome da je u početku predstavljen samo sporazum o obveznoj vojnoj službi, dok je tema civilne službe prvotno bila izostavljena iz računice. „Pronalaženje ovog kompromisa između triju koalicijskih stranaka trajalo je dulje nego što se očekivalo, ali ponekad te stvari zahtijevaju svoje vrijeme“, komentirao je austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen na platformi Bluesky. Ipak, postignut je kompromis koji uključuje prijedlog stručne komisije, naglasio je Vrhovni zapovjednik austrijskih Oružanih snaga. Van der Bellen sada se nada brzoj provedbi reforme.

Vođa FPÖ-a Herbert Kickl u priopćenju za javnost opisao je vladin plan kao „sljedeći truli kompromis ove gubitničke koalicije“, smatrajući da predstavljena reforma ne služi „ni Oružanim snagama, ni pripadnicima civilne službe, ni sigurnosti naše domovine“. Kickl je bio posebno ogorčen što javnost nije bila uključena u proces planiranja, te je ponovio poziv na nove izbore. Glasnogovornik Zelene stranke zadužen za obranu David Stögmüller smatra da je „igra brojki oko trajanja vojne službe sada završena“, ali budućnost civilne službe ostaje nejasna. U priopćenju za javnost kritizirao je da reforma mora biti više od pukog mijenjanja mjesečnih brojki, te se posebno požalio na nedostatak konkretnih prijedloga.

Crveni križ pozdravlja projekt

Predsjednik Austrijskog Crvenog križa, Gerald Schöpfer, pozdravio je odluku o produljenju civilne službe, u početku na dobrovoljnoj osnovi, a po potrebi i kao obveznu mjeru: „Odluka jača otpornost društva, a ujedno pruža i fleksibilnost potrebnu za odgovore na buduće razvoje događaja“. Savez austrijskih industrija (Industriellenvereinigung – IV) također je pozitivno ocijenio predstavljeni model, „iako to nije bila prva preporuka Komisije za vojnu službu“, naglašavajući da savezna vlada mora biti „znatno brža“ u donošenju tih odluka. „Geopolitička situacija neće čekati sukobe između pojedinih vladinih stranaka“, rekao je zamjenik glavnog tajnika IV Peter Koren.

Dva mjeseca nakon što je Vlada RH prihvatila „Zaključak o potpori suradnje na provedbi projekta u vezi s uspostavom proizvodnje streljiva“ zajedno s talijanskom kompanijom Beretta, danas je otišla korak dalje usvojivši „Zaključak o prihvaćanju nacrta Memoranduma o razumijevanju u vezi suradnje i provedbe projekta uspostave proizvodnje streljiva“. Na jutrošnjoj 190. sjednici Vlade, posljednjoj prije ljetne stanke, ministar obrane Ivan Anušić podsjetio je na Vladin Zaključak s kraja svibnja ove godine, te obrazložio drugi korak:

„U skladu s tim izrađen je nacrt Memoranduma o razumijevanju između Ammolux S.A. u ime Beretta Holdinga i Vlade Republike Hrvatske u ime Republike Hrvatske i financijskog investitora, i time je stvoren načelni okvir za potrebe sklapanja ugovora i osnivanja novog društva posebne namjene u Hrvatskoj. Navedenim nacrtom Memoranduma o razumijevanju obuhvaćena je svrha i opseg, faze ovog projekta i njegova lokacija, korporativna struka i vlasništvo, financijski okvir te obveze strana i upravljanje. Memorandum o razumijevanju predstavlja Pismo namjere i ne stvara pravno obavezujuće obaveze za strane osim odredaba koje se odnose na povjerljivost i obavezu primjene hrvatskog zakonodavstva.“

Potpisivanje ovog pravno neobvezujućeg dokumenta samo koji sat kasnije popraćeno je velikom pompom kao da će sutra prva lopata iskopati mjesto za kamen temeljac. Memorandum su, u nazočnosti predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, potpisali potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, predsjednik i glavni izvršni direktor Beretta Holdinga Pietro Gussalli Beretta te financijski investitor Ivan Kapetanović. Uoči potpisivanja, premijer Plenković je rekao da se na ovom memorandumu radilo više od godinu dana, istaknuvši da je to prvi korak prema izgradnji tvornice streljiva u Obrovcu u Zadarskoj županiji. Naveo je da je Beretta Holding obiteljska kompanija iz Italije, ali je u biti globalna kompanija s 500 godina kontinuiteta, tradicije u industriji proizvodnje naoružanja i zato, kako je rekao, ovakvim sporazumom u biti počinje dugoročno strateško partnerstvo između Hrvatske i Beretta Holdinga. Naglasio je da se radi o širem kontekstu ulaganja obrambenu industriju, kao i to da je iznimno važno što će se “ekosustav obrambene industrije oplemeniti partnerstvom kakvo do sada nismo imali“, spomenuvši pritom i velik iskorak koji je nedavno napravio DOK-ING privlačeći njemački Rheinmetall. „Ovaj projekt bit će partnerstvo koje će dodatno osnažiti investicije u Zadarsku županiju“, naglasio je Plenković, dodavši da će i taj kraj dobiti novo ulaganje i radna mjesta, a to znači i mogućnost da se razvija na sasvim drugi način.

Glavni izvršni direktor Beretta Holdinga Pietro Gussalli Beretta istaknuo je da se ovdje radi o dugoročnom ulaganju te da njegova obitelj vjeruje u takve vrste ulaganja. Zahvalio je Vladi na potpori projektu, izrazivši nadu da je potpisivanje sporazuma početna točka investicije. Rekao je da je riječ o ulaganju od kojeg će koristi imati i europsko i globalno tržište i dodao da će njegova kompanija dati sve od sebe da maksimalno podupre projekt.

Prije potpisivanja konačnog ugovora između Vlade RH i Beretta Holdinga – što ovaj današnji Memorandum NIJE! – proteći će još neko vrijeme, pa nije ni čudo da se danas nije htjelo govoriti o konkretnim rokovima. Štoviše, današnji protokol nije dozvoljavao ni novinarska pitanja, kojih bi zasigurno bilo. Prije svega o ulozi „financijskog investitora“ te tko je spomenuti Ivan Kapetanović i čiji novac ulaže u projekt izgradnje tvornice streljiva. On bi mogao biti i najslabija karika u ovom poslu, pa s te strane nije ni čudo da novinarska pitanja nisu bila dozvoljena.

Zato talijanski mediji iznose nešto više detalja. Tako talijanski Il Sole 24 Ore javlja da sporazum između talijanske tvrtke Ammolux S.A. sa sjedištem u Luksemburgu i hrvatske Vlade predviđa izgradnju nove tvornice u Obrovcu. Riječ je o zajedničkom ulaganju u iznosu od 125 milijuna eura, pri čemu će Beretta imati udio od 50% + 1 dionice, a preostale dionice bit će podijeljene između hrvatske vlade i privatnog investitora Ivana Kapetanovića. Beretta će također biti odgovorna za transfer tehnologije, upravljanje lancem opskrbe i postavljanje proizvodne linije. Očekuje se da će pogon biti operativan do sredine 2029.; a nakon što bude u potpunosti operativan, zapošljavat će otprilike 250 ljudi i očekuje se da će ostvarivati ​​godišnje prihode od 70 do 80 milijuna eura. Il Giornale d’Italia piše da je predsjednik uprave i izvršni direktor Pietro Gussalli Beretta objasnio da će Grupa postati većinski dioničar jer će proizvodi planirani za novi pogon uvelike komplementirati ostatak odjela za streljivo. U Europi, napomenuo je, Beretta već ima tvornice streljiva u Njemačkoj, Švedskoj, Mađarskoj i Švicarskoj. Kalibar koji se trenutno djelomično proizvodi u švicarskoj tvornici proizvodit će se u Hrvatskoj, a namijenjen je za strojnice montirane na tenkove. Nadalje, nova tvornica proizvodit će i kapisle, koje se trenutno proizvode u Njemačkoj. Prema Gussalli Beretti, projekt predstavlja dugoročnu obvezu konsolidacije obrambene industrijske baze u Europi, iskorištavajući tehnologije, industrijsku stručnost razvijenu tijekom vremena i lokalna partnerstva.

Međutim, prije svega treba još potpisati i pravno važeći ugovor, no poznavajući kako to ide u Hrvatskoj, možemo oprezno zaključiti – živi bili pa vidjeli.

*Photo: MORH/F.Klen, Vlada RH

Njemačka je u prvih pet mjeseci 2026. godine odobrila izvoz oružja u Izrael u vrijednosti od gotovo 800 milijuna eura (913 milijuna dolara), što je više nego u prethodnih 20 mjeseci zajedno, potvrdila je vlada u Berlinu. Prema odgovoru Saveznog ministarstva vanjskih poslova na zastupničko pitanje krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD), gotovo sva odobrenja izdana su u travnju i svibnju, objavila je u ponedjeljak 27. srpnja Al Jazeera. Ova odobrenja nagovještavaju znatan porast izvoza oružja u Izrael iz jedne od njegovih najčvršćih europskih saveznica, unatoč inzistiranju njemačke vlade na zabrinutosti zbog razaranja koja je u Pojasu Gaze prouzročila izraelska vojska.

Veliko ulaganje za „veliki pomorski projekt“

Podmornica INS Drakon

Njemačka Vlada je objavila da je više od 60 posto vrijednosti izdanih dozvola za izvoz oružja namijenjeno jednom, neimenovanom „velikom pomorskom projektu”. Analitičari smatraju da je najvjerojatniji kandidat podmornica koju je izgradio njemački proizvođač TKMS. Podmornica INS Drakon, plovilo klase Dolphin II, sposobno je nositi nuklearno naoružanje, a prošle je godine obavila svoju prvu plovidbu iz brodogradilišta u Kielu na Baltičkom moru. Njezina procijenjena vrijednost iznosi 480 milijuna eura (548 milijuna dolara). Prema izvješćima njemačkih medija, službeno je predana izraelskoj ratnoj mornarici prošlog tjedna. Prema više izvješća, podmornica bi mogla biti opremljena sustavom za okomito lansiranje (VLS), što bi joj omogućilo ispaljivanje krstarećih ili balističkih projektila s nuklearnim bojevim glavama. Izrael bi tako postao tek druga mornarica – nakon Južne Koreje – za koju se zna da koristi VLS na modernoj podmornici s konvencionalnim pogonom i sustavom pogona neovisnog o zraku (AIP). Tijekom ispitivanja na moru, toranj podmornice bio je prekriven ceradama i pločama od stakloplastike kako bi se promatračima onemogućilo utvrđivanje konfiguracije naoružanja. Sa strateškog gledišta, podmornice ove klase mogle bi osigurati sposobnost uzvratnog nuklearnog udara s mora – odnosno sposobnost zemlje da uzvrati nuklearnim oružjem nakon što je i sama bila izložena nuklearnom napadu.

U svibnju 2026. potpisan je sporazum o suradnji između TKMS i Elbita (Photo: TKMS)

Al Jazeera nastavlja da je u svibnju TKMS potpisao memorandum o razumijevanju o budućoj suradnji s tvrtkom Elbit Systems, najvećim izraelskim privatnim dobavljačem obrambenih proizvoda. Njemačko Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo gospodarstva i energetike, u čiju nadležnost spadaju dozvole za izvoz oružja, odbili su komentirati ovu temu.  Max Mutschler, viši istraživač pri Međunarodnom centru za proučavanje sukoba u Bonnu (BICC), izjavio je za Al Jazeeru: „Nažalost, činjenica da savezna vlada to izričito ne spominje također je tipičan primjer nedostatka transparentnosti vezanog uz izvoz oružja.” Prošle godine izvještaji su bili proturječni po pitanju toga je li izdana dozvola za izvoz podmornice. Narudžba datira iz 2012. godine. Dok je tvrtka TKMS nagovještavala da je odobrenje izdano, njemačka vlada to je u to vrijeme negirala.

Promjenjivi stavovi Njemačke

Oklijevanje je možda proizašlo iz pravnih dvojbi vezanih uz postupak protiv Njemačke pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, kao i iz promjene javnog mnijenja u Njemačkoj, koje se uvelike okrenulo protiv izvoza oružja u Izrael. Prema medijskim izvještajima, Njemačka sufinancira oko 30 posto troškova za podmornicu Drakon i otprilike trećinu troškova za buduću klasu Dakar. Ovog mjeseca Kanada je također odabrala TKMS kao preferiranog ponuditelja za izgradnju do 12 podmornica, što bi predstavljalo najveću narudžbu u povijesti te tvrtke. Vrijednost samih plovila procjenjuje se na iznos između 12 milijardi eura (13,7 milijardi dolara) i 18 milijardi eura (21 milijarda dolara).

Izraelsko pravosuđe već godinama istražuje poslove s podmornicama sklopljene s Njemačkom zbog optužbi za podmićivanje u koje su uključeni bliski suradnici premijera Benjamina Netanyahua. Ruth Rohde iz britanske istraživačke organizacije Shadow World Investigations izjavila je za Al Jazeeru: „Izrael je koristio njemačke brodove za napade na Gazu, za njezinu blokadu i izgladnjivanje stanovništva, a podmornice koristi za smještaj nuklearnog oružja. U trenutku kada Izrael vodi brutalne ratove protiv svojih susjeda i vrši genocid u Gazi, ovaj izvoz podmornica dao bi Izraelu još jedno sredstvo u njegovu arsenalu za masovno uništenje.”

Usponi i padovi trgovine s Izraelom

Kao lider opozicije, Merz se sastajao s izraelskim premijerom Netanyahuom

Politiku Berlina o izvozu oružja u Izrael obilježili su preokreti. Početkom kolovoza prošle godine kancelar Friedrich Merz najavio je da Njemačka više neće izdavati dozvole za vojnu opremu koju bi Izrael mogao koristiti u Pojasu Gaze. Do tog trenutka, istraživanje Al Jazeere pokazalo je da je Njemačka već izvezla oružje u vrijednosti od gotovo 12 milijuna dolara u Izrael od listopada 2023., kada je Izrael pokrenuo napade na Gazu.

Djelomična obustava pokazala se kratkotrajnom: vlada je u studenome ukinula ograničenja i vratila se razmatranju zahtjeva za izvoz od slučaja do slučaja. Čak i tijekom obustave, prethodno odobrene isporuke su se nastavile. Primjerice, u rujnu je pošiljka oružja iz Njemačke vrijedna 794.000 dolara stigla u zračnu luku Ben-Gurion kod Tel Aviva.

Max Mutschler je za Al Jazeeru izjavio da su neki dužnosnici u vladi „smatrali izvoz određenog oružja u Izrael problematičnim s obzirom na brojna i vjerodostojna izvješća o izraelskim ratnim zločinima tijekom vojne operacije u Gazi”. Ipak, to nije bilo dovoljno da se „uvede općenito restriktivna politika izvoza oružja prema Izraelu”.

Ekonomska računica dok su dijelovi gospodarstva u krizi

Njemačka je jedan od najvećih svjetskih izvoznika oružja. Prema Izvješću o izvozu oružja saveznog Ministarstva gospodarstva, objavljenom sredinom srpnja, u prvih šest mjeseci 2026. godine izdane su dozvole za izvoz oružja u vrijednosti od 13,87 milijardi eura (15,8 milijardi dolara). To je više nego četverostruko veći iznos u odnosu na isto razdoblje 2025. godine. Ukrajina i dalje ostaje glavni primatelj njemačkog izvoza oružja. Mutschler je to objasnio: „Većina saveznih vlada izvoz oružja promatra – i nastavila ga je promatrati – prvenstveno iz ekonomske perspektive te ga pozdravlja kao sredstvo jačanja obrambene industrije. (…) Činjenica da se te pošiljke oružja mogu iskoristiti i za počinjenje ratnih zločina čini se da igra znatno manju ulogu u procesu donošenja odluka.”

Sklapanje vozila Boxer u KNDS-ovoj tvornici nedaleko Munchena (Photo: KNDS)

Dok se kriza u njemačkom gospodarstvu – čija se snaga prvenstveno oslanjala na izvoz, posebice u automobilskoj industriji – intenzivirala, njezina obrambena industrija posljednjih godina bilježi procvat. Taj se razvoj događaja javno pripisivao ruskoj invaziji na Ukrajinu, iako su planovi za povećanje izdvajanja za obranu, prema izvješćima, bili pripremljeni i prije toga. Pieter D. Wezeman, viši istraživač na Stockholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira (SIPRI), to smatra općim trendom: „Potražnja za oružjem u Europi dramatično je porasla tijekom posljednjih nekoliko godina, dok se potražnja za oružjem u mnogim drugim dijelovima svijeta ne čini manjom, a vjerojatno će i rasti.” Njemačko tržište i dalje je vrlo važno za domaću industriju oružja jer Njemačka planira udvostručiti svoja vojna izdvajanja – s razine znatno ispod 2 posto bruto domaćeg proizvoda na zacrtani cilj od 3,5 posto BDP-a u roku od nekoliko godina – objasnio je Wezeman: „Njemačka je sada zemlja s najvećim vojnim izdacima u Europi [ne računajući Rusiju], a njezina industrija oružja ključna je sastavnica europske vojno-industrijske baze.”