Prije nešto više od 4 godine, točnije 1. srpnja 2020., Gradsko vijeće Varaždina jednoglasno je dalo suglasnost tadašnjem gradonačelniku Ivanu Čehoku za sklapanje Ugovora o darovanju Gradu Varaždinu bivšeg vojnog skladište „Beli kipi“. Riječ je o dijelu bivše vojarne u Optuskoj ulici koju vojska više ne namjerava koristiti, ukupne površine 91.781 kvadratni metar, o čijoj su predaji gradskim vlastima godinama razgovarali predstavnici Ministarstva obrane, raznih državnih institucija zaduženih za upravljanje državnom imovinom, razni saborski zastupnici s područja varaždinske  županije, kao i Čehokov prethodnik na  mjestu gradonačelnika Damir Habijan. Nakon što je svoj potpis na ugovor o predaji stavio i tadašnji ministar državne imovine Mario Banožić, i to samo 3 tjedna prije nego što  će postati ministar obrane, grad Varaždin postao je novi vlasnik bivšeg vojnog skladišta, uz namjeru da ga prenamijeni u određeni tip sportsko-rekreacijskog centra. Naime, kako je pojasnio upravo svojedobni ministar državne imovine Banožić, sportsko-rekreacijski centar sastojao bi se od 4 cjeline: (1) centra za obuku i čuvanje pasa, (2) centra za obuku i čuvanje konja, (3) centra za rekreacijsko jahanje, te (4) prostora za paintball i veslačkog centra. No i tu je bio jedan mali „ali“: „Temeljem zahtjeva Grada Varaždina predmetna nekretnina će se darovati nakon ispunjenja uvjeta, odnosno dostavljene izjave gradonačelnika o odricanju potraživanja prema RH u visini darovanja, a to je 1.033.000,00 kn“, rekao je Banožić. Samo 3 dana nakon toga, Damir Habijan i Anđelko Stričak održali su press-konferenciju, najavljujući prvi veliki projekt na prostoru bivšeg vojnog skladišta – sklonište za napuštene mačke, koje nije zaživjelo ni nakon godinu dana. Umjesto Mačje kuće, 2 od ukupno 3 bivša vojna skladišta počela su se koristiti kao spremišta za gradska poduzeća, dok je treće skladište u ulici Macinka prepušteno propadanju i vandalizmu. Političari koji su se do tada rado slikali otišli su na neke druge funkcije, a njihovi nasljednici preuzeli su njihove brige oko lokacije “Beli kipi”.

Ne tako davne 2020. “Beli kipi” predani su na upravljanje lokalnoj vlasti

Štoviše, čini se da su „Beli kipi“ gradu Varaždinu više postali uteg nego spas, a i slikanja političara te najave velikih projekata uvelike su posustala. I tako sve do 2022. godine kada su gradski oci vidjeli priliku u okviru europskog projekta LIFE Bauhausing Europe, vrijednog 4.624.142 eura i s doprinosom EU od 2.774.485 eura. Projekt LIFE Bauhausing Europe fokusiran je na obnovu javnih prostora i zgrada, s naglaskom na razvoj urbanih i ruralnih područja suočenih s degradacijom i nedostatkom javnih sadržaja. Počevši od 1. listopada 2023., u 48 mjeseci trajanja projekta (kroz više njegovih faza, potiče se sudjelovanje zainteresiranih građana, udruga i institucija u razradi idejnog rješenja, izradu projektne dokumentacije i izdavanje potrebnih akata za građenje, zelenu javnu nabavu za izvođenje radova, izvođenje radova na adaptaciji i uređenju odabranog objekta, okoliša uz objekt te monitoring u smislu utjecaja projekta na zajednicu. Definiranje budućih sadržaja mora biti u u skladu s temeljnim vrijednostima Novog europskog Bauhausa (NEB) – održivost, estetika i uključivost. Projekt se provodi u 5 europskih gradova – španjolskoj Cartageni i  Murciji ( Blanca), latvijskoj Adaziji, mađarskoj Budimpešti (Erzsebetvaros) i hrvatskom Varaždinu (Beli kipi). Hrvatska  je pritom jedina zemlja koja u projektu sudjeluje s bivšom vojnom nekretninom za koju se nada da će postati zelenija i svrsishodnija. Do kraja rujna 2027. godine u sklopu projekta treba se obnoviti 5 javnih zgrada (ukupne veličine 4.067 kvadratnih metara), s vidljivom koristi za barem 300 konkretnih građana u svakom od ovih gradova. Projekt je ujedno zamišljen i kao testiranje Europskog zelenog plana u stvarnoj situaciji, pa će poseban naglasak biti na što većem izbjegavanju emisija CO2 i što efikasnijem korištenju obnovljivih izvora energije.

Hangar koji bi se do 2027. trebao obnoviti europskim novcima (Photo: Grad Varaždin)

Upravo je zbog toga 15. i 16. listopada u Varaždinu održan dvodnevni radni sastanak partnera na europskom projektu LIFE Bauhausing Europe. Kako je uvodno rekao predsjednik uprave Razvojne agencije Sjever DAN Željko Bedeković, “Radi se o projektu u kojem su Grad Varaždin i Razvojna agencija Sjever DAN dobili sredstva za revitalizaciju jednog od hangara koji se nalaze na lokaciji Beli kipi na Dravi. Vrijednost projekta je 4,6 milijuna eura koje će podijeliti jedanaest partnera iz četiri države. Na Grad Varaždin otpada oko 660 tisuća eura kojim ćemo revitalizirati jedan od hangara koji više neće imati onu staru vojnu svrhu već društvenu, rekreacijsku i bit će otvoren građanstvu. Projekt je prijavljen 2022. godine a završit ćemo ga 2027. godine. Ovih dana razgovarat ćemo s partnerima na koji način ćemo ga privesti svrsi”. Projekt su zasad podržale udruge nordijskog hodanja i pješačenja “Drava” i Virtus, udruga “Zasadi stablo, ne budi panj!”, Gradski muzej Varaždin (Prirodoslovni odjel) i JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Varaždinske županije, no iz Razvojne agencije napominju kako tu lista zasigurno ne završava.

Tijekom godina bivše vojno skladište prepušteno je propadanju i vandalizmu (Photo: Grad Varaždin)

Grad Varaždin je 23. srpnja objavio Javni poziv za izradu idejnog arhitektonskog rješenja građevine edukacijsko-sportskog centra “Beli kipi”. Kroz natječaj, koji je trajao do 25. rujna ove godine, tražila se konkretna ideja za adaptaciju i uporabu buduće zgrade/bivšeg skladišta, kao i okolnog prostora. Odluka o izboru donesena je 16. listopada – na javni poziv stigle su tek 3 prijave, pri čemu je najbolje ocijenjen projekt Arhitektonskog biroa Jelić d.o.o. iz Varaždina. Prema riječima članice povjerenstva za izbor najboljeg idejnog rješenja, Emanuele Grđan, ujedno i više stručne savjetnice za urbanizam u Upravnom odjelu za gradnju i komunalno gospodarstvo Grada Varaždina, sada slijedi projektiranje, da bi nakon ishođenja građevinske dozvole početkom sljedeće godine započela i gradnja. “Planiramo do kraja 2026. godine završiti građevinske i obrtničke radove i useliti zainteresirane udruge te pokrenuti programe koji će utjecati na širu zajednicu,” rekla je Grđan, dok se još uvijek čeka na javnu objavu pobjedničkog projekta. Do kraja 2027. bivše vojno skladište “Beli kipi” trebalo bi biti otvoreno sa svim predviđenim programima na korist građana Varaždina i okolice.

*** ovaj tekst je dio projekta “U službi naroda” i objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti

Krajem 2021. i početkom 2022. godine, zbog sukoba tadašnjeg ministra obrane Marija Banožića i predsjednika RH Zorana Milanovića, Ministarstvo obrane prestalo je isplaćivati dnevnicu dijelu pripadnika HRZ-a, Vojne policije i Počasno-zaštitne bojne. Radilo se o onim pripadnicima koji su bili angažirani na potpori Predsjedniku RH, ali im tadašnji ministar Banožić nije želio isplatiti dnevnice tvrdeći da su angažirani protivno Zakonu o obrani, iako su iz Ureda predsjednika tvrdili da se radi o zadaćama unaprijed planiranima kroz godišnje planove. Štoviše, Banožić je u studenom 2021. donio odluku prema kojoj “nije dopušteno pružanje potpora Oružanih snaga Republike Hrvatske Uredu predsjednika Republike Hrvatske, koje uključuju i potpore za protokolarne aktivnosti, bez suglasnosti, odnosno odluke ministra obrane“. O tom problemu posebnu press-konferenciju održali su šef Milaanovićevog Ureda Orsat Miljenić i tadašnji savjetnik za obranu Dragan Lozančić, a i portal Obris.org pisao je o sramotnoj Banožićevoj odluci da se naknade vojnicima za odrađeni posao za Predsjednika RH jednostavno ne isplaćuju. Iako se u međuvremenu počelo ponešto dnevnica i isplaćivati, prvotni dug od 36.000 kuna popeo se u međuvremenu na protuvrijednost više od 100 tisuća kuna.

Ovaj kostur iz Banožićevog ormara – inače samo jedan u nizu – dočekao je i Banožićevog nasljednika Ivana Anušića. Svjestan da se prepucavanja političara ne smiju lomiti na leđima vojnika, Anušić je i taj problem krenuo rješavati zajedno s ostalima koji su ga dočekali u Ministarstvu obrane nakon Banožićeve naprasne smjene. Kako je danas objavio Jutarnji list, sva dugovanja na ime do tada spornih dnevnica su podmirena, a ministar obrane i Ured predsjednika dogovorili su kako će ubuduće rješavati ova pitanja. Bnožićeva odluka iz 2021. doživjela je određene korekcije, pa sada za trošak aktivnosti unutar Oružanih snaga ili Ureda predsjednika u vrijednosti do pet tisuća eura – nije potrebno posebno dopuštenje ministra obrane. Za svaki drugi trošak veći od 5.000 eura potrebna je suglasnost ministra brane. Većina zadaća potpore Predsjedniku RH, napominje Jutarnji list, kreće se unutar “nespornog” limita do 5.000 eura, pa ministar obrane tu neće imati puno posla.

Da je bilo volje, ovaj se problem mogao riješiti i puno prije, no samodovoljni bivši ministar obrane radije je tjerao inat nego mislio o dobrobiti vojnika.

Novi ministar obrane Ivan Anušić završio je prvi tjedan svog ministarskog mandata scenom koja već dugo nije viđena u Hrvatskoj – ministar obrane i predsjednik države srdačno su se pozdravili i zajedno prisustvovali promociji novih časnika zdravstvene službe. I ne samo to – predsjednik Milanović na početku svog govora posebno se dotaknuo ministra Ivana Anušića:

„Poštovani gospodine ministre i potpredsjedniče Vlade, Vama poseban pozdrav i čestitka na preuzimanju ove dužnosti koja je odgovorna i u puno rutinskijim vremenima, a u današnjim posebno. Odgovorno ministarsko mjesto! Želim sve najbolje i radujem se dobroj suradnji!“.

Time je stavljena točka na 3 godine dugo neprijateljstvo između ministra obrane Marija Banožića i predsjednika RH te Vrhovnog zapovjednika OS RH Zorana Milanovića, koje je započelo problemima u protokolarnom polaganju vijenaca na Mirogoju, a eskaliralo do neslućenih razmjera Banožićevim umirovljenjem zapovjednika Počasno-zaštitne bojne brigadira Elvisa Burčula. Tijekom posljednje 3 godine, Banožić i Milanović častili su se teškim riječima, često primitivnim uvredama, optužbama o narušenoj spremnosti OS RH, zabranama ulaska u vojne objekte, dvostrukim  ispraćajima i gotovo potajnim događanjima, Banožićevim neisplatama dnevnica i Milanovićevim ignoriranjem imenovanja vojnih zapovjednika na najviše dužnosti. Načelnik GS OS RH tu se našao kao kolateralna žrtva i uspješno preživjeli nakon Banožićevog  nemuštog pokušaja smjene preko Inspektorata obrane.

Svo to vrijeme negdje sa strane je kibicirao premijer Andrej Plenković, zadovoljan što je Milanovićev oštar jezik skrenuo s njegovog lika i djela na ono ministra Banožića. U tom je zadovoljstvu, navodno, ležao i glavni razlog zašto je krajnje nesposobni Banožić ostao ministar čitavo ovo vrijeme, sve dok ga premijer nije brzinski smijenio svega par sati nakon tragične prometne nesreće. Upitan danas nakon sjednice Vlade o suradnji Milanovića i Anušića, premijer Plenković kratko je rekao: „Ne znam, nisam imao vremena se s tim baviti. Anušić je bio na dodjeli činova časnicima Hrvatske vojske“. No, na novinarsko insistiranje da li očekuje drugačiji odnos od onog kojeg je s Milanovićem imao Mario Banožić, Plenković je ipak procijedio: „Vidjet ćemo.“ „Kakve ćete upute dat ministru?“, pitali su dalje novinari. „Ministar je član Vlade. Ponaša se sukladno politici Vlade, ne moramo to sada ponovno ponavljati. Dakle, ukoliko bilo tko bude Vladu ucjenjivao, vrijeđao, lažno optuživao, bio on trenutno netko tko obnaša neku dužnost, oporbeni političar, predstavnik javnosti, pa čak i medija, dobit će adekvatan odgovor“, sada već nervozno odgovorio je premijer.

Predsjednik Milanović u više je navrata tvrdio da on nema problem s ministrom obrane, već s Marijom Banožićem. I to se danas trudio pokazati, odnoseći se prema Ivanu Anušiću s posebnim uvažavanjem. Nema sumnje da novi ministar obrane zadnjih dana rješava najveće probleme koje je stvorio Banožić, čemu svakako treba pribrojiti odnos s Vrhovnim  zapovjednikom OS RH. Ali i s javnošću. Jer danas se nakon višegodišnjeg ignoriranja, da ne kažemo cenzure, u MORH-ovom priopćenju našlo mjesta ne samo za spomen Zorana Milanovića, već i za izvatke iz Predsjednikovog govora mladim časnicima, kao i za njegove fotografije među nazočnim gostima. „Pa ne nosim ja kameru“, odgovorio je svojevremeno Mario Banožić na novinarska pitanja zašto je iz MORH-ovih video i foto materijala „nestao“ Zoran Milanović. Kameru danas nije nosio ni Ivan Anušić, ali je priopćenje bilo korektno napisano i opremljeno.

I za kraj, vratimo se na one kojima je današnji dan bio jedan od najvažnijih u životu, a nepravedno su ostali u sjeni političara. Radi se o 10. i 15. naraštaju Temeljne časničke izobrazbe zdravstvene  službe, odnosno o 7 doktora medicine, jednom doktoru dentalne medicine, jednoj magistri sestrinstva (svi s tržišta rada), te jednoj sveučilišnoj prvostupnici sestrinstva iz sustava OS RH. Njima su danas uručeni prvi časnički činovi i rješenja o prijmu u djelatnu vojnu službu koju će obavljati u Zagrebu, Varaždinu, Petrinji, Karlovcu, Kninu, Zemuniku, Splitu, Vinkovcima i Požegi. „Postoji mnoštvo zanimanja i mnoštvo profesija, ali vrlo je malo onih koje zovemo pozivima. Vaš liječnički i sestrinski poziv, vaš časnički poziv su prije svega plemeniti i na ponos su hrvatskog naroda“, poručio im je ministar obrane Ivan Anušić, obećavši da će nastaviti osnaživati uvjete rada, obuke i života vojnika jer se „jačanjem Hrvatske vojske jača hrvatski narod i hrvatska država“.

*Photo: Ured predsjednika RH/ Tomislav Bušljeta,  MORH/T. Brandt

Samo 48 sati nakon što je Mario Banožić smijenjen s funkcije ministra obrane, premijer Andrej Plenković upravo je objavio ime novog kandidata za  tu funkciju:

„Danas smo započeli i završili konzultacije u vezi kandidata za novog ministra obrane, nakon što sam u subotu – zbog svim poznatih okolnosti, teške tragedije i nesreće koja se dogodila –  razriješio dotadašnjeg ministra Marija Banožića. Jutros smo održali  najprije konzultacije na razini Hrvatske demokratske zajednice, užega vodstva. Predložio sam za novoga potpredsjednika Vlade i ministra obrane Ivana Anušića, koji je dosadašnji osječko-baranjski župan, ujedno i potpredsjednik HDZ-a. Na razini stranke dobio je potpunu konsenzualnu podršku od svih kolega. Nakon toga smo obavili konzultacije sa svim našim kolegama u parlamentarnoj većini – i od njih je dobio punu podršku, tako da smo, evo, i prije sutrašnjeg sastanka koalicije dogovorili da uputim pismo predsjedniku Hrvatskoga sabora kojim predlažem imenovanje Ivana Anušića za potpredsjednika Vlade i ministra obrane.“

Anušić je zadnjih 6,5 godina osječko-baranjski župan, ranije je bio načelnik općine Antunovac, i dragovoljac je Domovinskog rata, nabrojio je Plenković kvalifikacije budućeg ministra obrane: „Vjerujem da će Ivan Anušić kvalitetno obavljati dužnost ministra obrane dokraja mandata ove naše druge Vlade. On je, naravnu, na tu ponudu odmah i pristao i spreman je pripremiti se za saslušanje na nadležnom saborskom odboru.“

Saborski Odbor  za obranu sazvan je za četvrtak s 3 točke dnevnog reda koje se tiču državnog proračuna i Godišnjeg izvješća o obrani. Hoće li se dodati i četvrta točka – prijedlog za novog ministra obrane – još nije poznato. Naime, kandidati za ministra obrane do sada nisu išli na saslušanje pred Odbor (samo kandidati za čelnike obavještajnih agencija i načelnika Glavnog stožera OS RH), već se o njima raspravljalo isključivo na plenarnoj sjednici Sabora. No, kako je od 2012. godine takva mogućnost u Poslovniku Hrvatskog sabora kao članak 119. stavak, 6 koji glasi: “Ako se naknadno imenuje pojedini član Vlade, rasprava o predloženom kandidatu provodi se u radnom tijelu Sabora u čijem su djelokrugu pitanja iz nadležnosti središnjeg tijela državne uprave čijim se čelnikom kandidat predlaže imenovati” – to je itekako moguće. Dakle, riječ je o jednoj novoj praksi koju se u Hrvatskoj do sada nije vidjelo u primjeni što se obrane tiče.

Novi ministar

Banožić i Anušić – pomirenje nakon teških riječi

Sam izbor Anušića je vrlo zanimljiv. Time se, s jedne strane, zadržava tzv. slavonska kvota u Vladi, ista ona po kojoj  je izabran i Mario Banožić, ali s druge strane – premijer Plenković se rješava jednog vrlo važnog oponenta u stranci. Nije tajna da Plenković i Anušić već godinama nisu u dobrim odnosima, posebno nakon smjene ministrice Nataše Tramišak, što se manifestiralo Anušićevim bojkotiranjima sjednica Predsjedništva HDZ-a čiji je član. Predzadnje lokalne izbore, Anušić je otvoreno prozivao Marija Banožića kao čelnika vukovarsko-srijemskog HDZ-a, smatrajući da ne vodi dobro stranačku organizaciju jer se ona ne može voditi iz Zagreba. Također je prozvao Banožića za „nedostatak socijalne inteligencije“ što je, prema Anušiću, dovelo do raskola u ovoj stranačkoj organizaciji. Zato je u ožujku 2021. Andrej Plenković u zagrebačkoj središnjici održao sastanak pomirenja, nakon čega su obojica javno utihnula, tvrdeći kako nije bilo sukoba, već samo „malih nesporazuma“. Zanimljivo je da  je premijer Plenković sada ponovno osnažio budućeg ministra obrane, jer će Anušić ujedno biti potpredsjednik Vlade. Tako će Vlada po novome imati čak 6 potpredsjednika, od čega su 4 ujedno i potpredsjednici HDZ-a. Štoviše, gotovo svi potpredsjednici HDZ-a (osim saborske zastupnice Zdravke Bušić) sada su i potpredsjednici Vlade. Mjesto ministra obrane i potpredsjednika Vlade zadnji je držao Damir Krstičević, a tu je praksu Plenković ukinuo imenovanjem Marija Banožića za ministra obrane, procijenivši kako Banožić ipak nema kapaciteta za obje funkcije.

Treba li očekivati promjene u obrambenom resoru? Ne! Iako se Anušić pokazao kao tvrdoglav i svojeglav, nije realno očekivati da će u narednih nekoliko mjeseci – koliko je preostalo do novih parlamentarnih izbora – poduzeti ikakve ozbiljnije promjene u obrambenom resoru. Tih par mjeseci je dovoljno tek za sagledavanje stanja jednog kompliciranog sustava kao što je  obrana. Sigurno je, međutim, da će napraviti dvije stvari – dočekati prva vozila Bradley i prve borbene avione Rafale. No Anušićeva je svrha nešto drugo – bit će HDZ-ova udarna pesnica prema predsjedniku Zoranu Milanoviću, možda čak i žešća od Banožića, a dobro će djelovati i na HDZ-ovim predizbornim skupovima. Nažalost, državni tajnik Zdravko Jakop po drugi put je „izvisio“iz kombinacija za ministra obrane. To je samo dokaz da stranci na vlasti ne treba stručna osoba, koja zna i može, nego stranački kadar koji o obrani ne zna mnogo, ali donosi nešto glasova.

Dan nakon što je Goran Šarić izgubio život, a Mario Banožić funkciju ministra obrane, oglasila se i Policijska uprava vukovarsko-srijemska povodom završenog očevida jučerašnje teške prometne nesreće. U priopćenju – koje prenosimo u cijelosti – navodi se da će protiv Banožića biti podignuta kaznena prijava:

Poprište prometne nesrće (Photo: Novosti.hr)

„Očevidom prometne nesreće, kojim je rukovodila zamjenica Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru, utvrđeno je kako je 44-godišnji vozač (državni dužnosnik) osobnog vozila vinkovačkih registarskih oznaka, krećući se iz smjera Vinkovaca u smjeru Županje, obavljao radnju pretjecanja s lijeve strane teretnog vozila koje se ispred njega kretalo u istom smjeru, a da se nije uvjerio da to može učiniti na siguran način ne ometajući promet iz suprotnog smjera, uslijed čega je došlo do udara prednjeg dijela osobnog vozila u prednji dio kombi vozila (teretno vozilo) pulskih registarskih oznaka kojim je iz suprotnog smjera upravljao 40-godišnjak.  
Uslijed zadobivenih ozljeda 40-godišnji vozač je preminuo na mjestu događaja, dok su 44-godišnjeg vozača djelatnici hitne medicinske pomoći prevezli u Opću županijsku bolnicu u Vinkovcima te potom u Klinički bolnički centar Osijek na daljnje liječenje. Po nalogu zamjenice Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru, nad tijelom preminulog vozača obavit će se obdukcija u Nacionalnoj memorijalnoj bolnici ‘Dr. Juraj Njavro’ u Vukovaru.  
Od 44-godišnjeg vozača su izuzeti nesporni uzorci krvi i urina radi analize.  
Zbog sumnje da je kršenjem prometnih propisa izazvao prometnu nesreću, protiv 44-godišnjeg vozača će Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru biti podnesena kaznena prijava za kazneno djelo Izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu.  
Tijekom obavljanja očevida prometne nesreće, u vremenu od 8.15 do 16.26 sati, za promet je bila zatvorena dionica državne ceste DC-55 (Vinkovci-Županja)”.

No, ni više od 24 sata od prometne nesreće nema nalaza urina i krvi, koji su izuzeti neposredno nakon samog tragičnog događaja. To je danas potvrdio i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ne ulazeći u razlog zašto tih nalaza još uvijek nema.

Što se samog zdravstvenog stanja dojučerašnjeg ministra obrane tiče, o tome je danas govorio premijer Andrej Plenković nakon posjeta zagrebačkom sajmu knjiga Interliber: „On je trenutno u stanju koje je i dalje zabrinjavajuće. (…) U svakom slučaju, on se oporavlja od teških tjelesnih ozljeda koje je zadobio jučer u ovoj stravičnoj nesreći“. Jučer je potpredsjednik Vlade Tomo Medved posjetio KBC Osijek, no zbog Banožićevog zdravstvenog stanja nije uspio s njime razgovarati. Medved je zadužen da Banožiću objavi da više nije ministar obrane, a Plenković je potvrdio da on to još uvijek ne zna: „Nije bio kontaktibilan na taj način“.

Jučer je imenovan vršitelj dužnosti ministra obrane, dosadašnji državni tajnik Zdravko Jakop, no čini se da on neće ići stopama svog prethodnika Tomislava Ivića, koji je nakon ostavke Damira Krstičevića bio v.d. do novih izbora. Naime, kako je rekao premijer Plenković, namjera je izabrati novog ministra prije parlamentarnih izbora sljedeće godine:

„Sutra ćemo početi konzultacije na tu temu. Jučer smo imali okolnosti koju nitko nije očekivao, a sutra ćemo početi konzultacije na tu temu. (…) Imenovat ćemo novog, odnosno predložit ćemo Saboru novoga ministra“.

Zdravko Jakop – samo v.d. ili budući ministar obrane?

Iako Zdravko Jakop posjeduje i znanje i iskustvo koje je potrebno za ministra obrane, posebno u trenucima kada je nužno konsolidirati resor nakon Banožićevog razornog tsunamija, čini se da je HDZ-u, odnosno premijeru Plenkoviću, u postojećim okolnostima potrebniji stranački pouzdan kadar koji će i dalje predstavljati čvrstu pesnicu prema predsjedniku Zoranu Milanoviću. Zato Banožićev odlazak dolazi po premijera u najgorem trenutku, budući da je kao glavni Milanovićev oponent iz Vlade preostao tek ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman koji je, jednako kao i Banožić, nagrižen brojnim aferama i skandalima. No veliko je pitanje ima li ikoga tko je spreman sjesti u stolicu ministra obrane – to se pokazalo kao veliki problem i nakon Krstičevićeve ostavke, kao i tijekom mandata Maria Banožića koji nije bio smijenjen jer, među ostalim, nitko ozbiljan nije želio preuzeti tu funkciju.

Mario Banožić jutros je sudjelovao u prometnoj nesreći sa smrtnim ishodom. Ministarstvo obrane o tome je poslalo kratko priopćenje: „U jutarnjim satima u subotu 11. studenoga 2023. godine na državnoj cesti DC-55 na izlazu iz Vinkovaca prema Županji dogodila se prometna nesreća u kojoj je sudjelovao ministar obrane Mario Banožić s osobnim vozilom te vozač kombija. Vozač kombi vozila u prometnoj nesreći je smrtno stradao. Liječnička pomoć ministru obrane zbog zadobivenih ozljeda pružila se u Općoj županijskoj bolnici Vinkovci. U tijeku je očevid kojim rukovodi zamjenica Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru“.

Prometnaa nesreća Marija Banožića (Photo: Vinkulja.hr)

Nažalost, situacija je daleko ozbiljnija od ove koju je opisao MORH. Naime, jutros oko 06:15 sati na državnoj cesti DC-55, na izlazu iz Vinkovaca prema Županji, vozilo ministra obrane Marija Banožića sudarilo se s kombijem kojeg je vozio 40-godišnji stanovnik Privlake. Vozač kombija smrtno je stradao, a ministar obrane teško je ozlijeđen. S teškim ozljedama prsnog koša, abdomena i ekstremiteta, te nagnječenjem mozga, zaprimljen je u Opću županijsku bolnici u Vinkovcima, pa bi potom bio prebačen u KBC Osijek. Ravnatelj OB Vinkovci, dr. Krunoslav Šporčić, rekao je da se radi o težim ozljedama, pričemu su najteže ozljede glave, ali one „u ovom trenutku nisu opasne po život. Zbog potrebnog neurokirurškog nadzora, jer mi nemamo neurokirurgiju, prevezen je u KBC Osijek”. Doktor Šporčić je potvrdio da Banožić nema znakove unutarnjeg krvarenja, ali: „On se trenutno ne sjeća događaja. Njegovo stanje svijesti nije potpuno stanje svijesti. Ne sjeća se nesreće, ali to je uobičajeno u ovakvom stanju. Ako stanje ostane ovako kako je, ne bi trebalo biti trajnih posljedica”. Dr. Krunoslav Šego, zamjenik ravnatelja bolnice i šef kirurške službe KBC-a Osijek, potvrdio je da je danas prije podne u ovu bolnicu prebačen ministar obrane Mario Banožić:

„Premješten je kod nas zbog daljnjeg liječenja. On je inicijalno obrađen u Vinkovcima, ovdje je učinjena dodatna obrada. Trenutno je smještan na jedinici intenzivnog liječenja. Mogu reći da je u ovom trenutku izvan neposredne životne opasnosti, iako s obzirom da se radi o politraumi moramo biti vrlo oprezni jer se zdravstveno stanje u takvim situacijama može iznenada pogoršati“.

Prema prvim informacijama, do nesreće je došlo kada je Banožić, sam vozeći svoj osobni automobil Nissan Terrano 2.7 TD Wagon, pretjecao kamion i frontalno se sudario s bijelim kombijem. Na cesti je vladala gusta magla. Zamjenica Županijskog državnog odvjetnika u Vukovaru, Biljana Luburić, koja je vodila očevid na licu mjesta, izvijestila je o prvim utvrđenim okolnostima:

„Vozač osobnog automobila, hrvatski državljanin, 44-godišnji, upravljajući osobnim automobilom, krećući se iz smjera Vinkovaca u smjeru Županje, na mjestu prometne nesreće je započeo pretjecanje teretnog vozila koje se kretalo ispred njega u istom smjeru, prethodno ne provjerivši da to može učiniti na siguran način imajući u vidu uvjete na cesti i vremenske prilike. I u tom trenutku došlo je do udara u drugo vozilo, odnosno kombi vozilo koje se kretalo iz suprotnog smjera. Prema do sada utvrđenom, došlo je do smrtnog stradavanja vozača kombi vozila koji je nakon provedenog očevida prevezen u vukovarsku bolnicu radi obavljanja obdukcije. A vozač osobnog automobila zadobio je teške tjelesne ozljede i prevezen je, po djelatnicima Hitne pomoći, u bolnicu u Vinkovce, a potom u bolnicu u Osijek”.

Luburić je napomenula i da je izuzet krv i urin vozača osobnog automobila, no do ranog poslijepodneva još nije bilo podataka o prisutnosti alkohola.

O svemu se oko 15:30 na izvanrednoj press-konferenciji oglasio i premijer Andrej Plenković, koji je odmah na početku izrazio sućut obitelji nesretno poginulog Gorana Šarića i izrazio zabrinutost zbog zdravstvenog stanja Marija Banožića. Što se pak Banožićeve funkcije ministra obrane tiče, Plenković je rekao:

„U ovim okolnostima, koje su zaista izvanredne zbog ove teške prometne nesreće, ja sam danas poslijepodne razriješio ministra Marija Banožića dužnosti ministra obrane, te sam ovlastio državnoga tajnika, gospodina Zdravka Jakopa, da obavlja sve poslove kao državni tajnik kako bi Ministarstvo obrane funkcioniralo na najkvalitetniji mogući način”.

Premijer je potvrdio da je Banožić sam vozio svoj vlastiti automobil, te da je bio na aktivnosti koja nije bila službena. Neslužbeno se spominje da je Banožić išao u lov, čemu svjedoči i lovačka odjeća u kojoj je navodno bio u trenutku nesreće.

Što se državnog tajnika Jakopa tiče, Plenković je rekao kako danas nije bilo vremena za razmišljanje o trajanju mandata v.d. ministra obrane, niti o koordinaciji njegovih aktivnosti. Ono što je sigurno, Jakopa već sljedeći tjedan čeka sastanak ministara obrane EU u Bruxellesu, ali i saborska  rasprava o Godišnjem izvješću o obrani te državnom proračunu.

Trenutno je jasno da zdravstveno stanje Marija Banožića zahtijeva vrlo dugotrajan oporavak, ali je isto tako izgledno da ga čeka sudski postupak  za izazivanja nesreće sa smrtnom posljedicom. Ovo je najvjerojatnije kraj političke karijere Marija Banožića, političara koji je najviše od svega želio biti ministar obrane do kraja svog mandata, a tijekom nešto više od 3 godine na toj funkciji proizveo je nebrojeni niz skandala, pokazujući da ne razumije resor kojem je na čelu, niti poznaje osnove političke etike. Banožić je tako treći ministar obrane za redom koji nije priveo svoj 4-godišnji mandat kraju. Naime, Damir Krstičević dao je ostavku nakon nesreća u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu, Josip  Buljević je „odletio” nakon samo 6 mjeseci zbog pada Vlade, a Mario Banožić zbog posljedica teške prometne nesreće. U posljednjih 15 godina, jedino su Berislav Rončević i Ante Kotromanović uspjeli odraditi svoje ministarske mandate u cijelosti.

Osim prijedloga državnog proračuna za sljedeću godinu, Vlada je na jučerašnjoj 262. sjednici usvojila „Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2024. godini  za izvođenje radova u  vojarni ‘Pukovnik Milivoj Halar’ Dugo Selo“. O čemu se tu radi – na sjednici je objašnjavao ministar obrane Mario Banožić:

„Razvoj i održavanje obrambenih sposobnosti i održavanje potrebne razine opremljenosti Hrvatske vojske zadaća je sustava upravljanja kroz djelatnosti opremanja, modernizacije i izgradnje infrastrukture. Vlada i Ministarstvo obrane odlučni su u daljnjem unapređenju i modernizaciji sposobnosti Hrvatske vojske jer je to izravan ulog u sigurnost i potpunu implementaciju NATO Ciljeva sposobnosti. Ove godine u području izgradnje vojne infrastrukture Ministarstvo obrane sklopilo je ugovore u vrijednosti od oko 64 milijuna eura. U vojarni ‘Pukovnik Milivoj Halar’ u Dugom Selu planira se izgradnja vojne građevine posebnog karaktera u sklopu Centra za obuku vodiča i službenih pasa ‘Satnik Krešimir Ivošević’, te namijenjena je za Vojnu policiju. Ministarstvo obrane provelo je postupak javne nabave za izvođenje radova na izgradnji građevine i u skladu s odabranom ponudom ukupne obveze Ministarstva obrane za ’23. i ’24. iznose 2.061.000 eura. U skladu sa Zakonom o proračunu predlaže se odluka kojom se daje suglasnost Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna u 2024. godini za izvođenje radova za tu građevinu u iznosu od 1.600.000 eura“.

Građevina koju spominje Banožić je višenamjenski smještajni objekt, veličine 1002,47 kvadrata, a namijenjen je za potrebe Vojne policije. Radovi – odnosno novi višenamjenski objekt – trebao bi biti izgrađen do 1. rujna 2024. godine, do kada MORH očito mora platiti sve do posljednjeg centa. Osim izgradnje novog objekta, MORH traži i uređenje pristupnih kolnih i pješačkih puteva do nje, površine za pristup vatrogasnih i ostalih vozila intervencije, te parkirališta za smještaj „prometa u mirovanju“ (ukupno 18 parkirališnih  mjesta).

Situacijska vježba iz područja KBRN održana u travnju 2023. u vojarni “Pukovnik Milivoj Halar” (Photo: MORH/T.Brandt)

Temeljem provedenog postupka javne nabave, koji je započeo u travnju, a završio u kolovozu ove godine, HSB-GRADNJA iz Slavonskog Broda izabrana je među ukupno 4 ponuditelja (ART-Graditeljstvo, Graditelj svratišta, HSB-GRADNJA i Hidroing) kao najbolji ponuditelj za izgradnju objekta u vojarni u Dugom Selu. Ukupna vrijednost ovog posla iznosi 2.061.268,21 eura, od čega će MORH dokraja ove godine platiti 461.268,21 euro, a sljedeće godine spomenutih 1,6 milijuna eura. Potrebna sredstva za 2023. i 2024. godinu osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2023. i projekcijama za 2024. i 2025. godinu na razdjelu i glavi Ministarstva obrane, u programu 2504 „Opremanje, modernizacija i izgradnja“, aktivnosti A545076 „Izgradnja, rekonstrukcija i adaptacija objekata i infrastrukture“, na računu 42 „Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine“.

Doduše. prema postojećem DPR-u, vojarna „Pukovnik Milivoj Halar“ proglašena je neperspektivnom, osim za Centar za obuku službenih pasa. Nedavno je u tu vojarnu smješten i dio nesretnog Vojnog muzeja, zbog obnove potresom oštećenih zgrada na Hrvatskom vojnom učilištu. No, uzme li se u obzir i netom dogovorena gradnja novog višenamjenskog objekta, čini se da barem dio vojarne u Dugom Selu ipak dobiva novi život.

Sastankom u State Departmentu s predstavnicom Ureda za političko-vojna pitanja Mirom Resnick, hrvatski ministar obrane Mario Banožić završio je svoj 4-dnevni boravak u Sjedinjenim Američkim Državama. Ovo je njegov drugi posjet SAD-u – prvi u trajanju od 5 dana bio je u srpnju 2021. i protekao je u znaku hrvatske nabave helikoptera UH-60M Black Hawk i tada još uvijek potencijalne nabave vozila M2A2 Bradley. Netom okončani posjet je na prvi  pogled prošao slično, s time što je u međuvremenu i formalno donesena odluka o Bradleyima, kao što su potpisani i određeni dokumenti na temelju kojih se očekuje isporuka prvih takvih vozila u Hrvatsku. Međutim, za razliku od prije dvije godine, ovoga puta se ministar Banožić susreo sa svojim američkim kolegom Lloydom Austinom, što je bio središnji događaj ovog 4-dnevnog puta. No krenimo redom…

Posjet je započeo u ponedjeljak, 16. listopada, susretom sa zapovjednikom Nacionalne garde Minnesote general-bojnikom Shawnom Mankeom i zapovjednikom 34. pješačke divizije Nacionalne garde Minnesote general-bojnikom Charlesom Kemperom. Hrvatsko izaslanstvo u kojem je uz ministra Banožića bio i zamjenik načelnika GS OS RH general Siniša Jurković sa zapovjednicima Nacionalne garde Minnesote razgovaralo je o nastavku suradnje po pitanju niza projekata, od obuke naših pilota helikoptera i tehničara, preko suradnje pri uvođenju borbenih vozila Bradley u uporabu pri Hrvatskoj vojsci, sve do novih mogućnosti provedbe zajedničkih vježbi.

Zadovoljstvo nakon vožnje u Bradleyu (Photo: Minnesota Army National Guard/Sgt. Jorden Newbanks)

Drugi dan posjeta – utorak 17. listopada – bio  je rezerviran za obilazak baza. U vojnoj bazi Camp Ripley za hrvatsko je izaslanstvo organiziran obilazak raznih lokacija, uključujući i strelište za gađanje iz oklopne tehnike. Posebnost ovog  razgledavanja bila je u tome što su domaćini poveli goste u obilazak u vozilima Bradley. Nakon ove terenske ture, gosti su obišli i obučni medicinski simulacijski centar te simulator helikoptera Black Hawk UH-60. Po povratku u Saint Paul, u tamošnjoj zrakoplovnoj bazi održana je prezentacija održavanja helikoptera Black Hawk UH-60. Osim što je pohvalio same helikoptere, ali i pilote i tehničare HRZ-a koji su u kratkom vremenu izuzetno vješto i profesionalno svladali rad na ovim helikopterima, Banožić je najavio nabavu još Black Hawkova. Prema Vladi SAD-a je, naime, upućen Zahtjev za nabavu dodatnih osam helikoptera, od kojih je predviđeno da četiri helikoptera financira Vlada SAD-a, a preostala četiri helikoptera Vlada RH: “U tijeku je završno usuglašavanje Ugovora čije se potpisivanje očekuje početkom 2024. godine”, naglasio je Banožić.

Obučni medicinski simulacijski centar u kampu Ripley (Photo: Minnesota Army National Guard/Sgt. Jorden Newbanks)

Nakon dva dana u Minnesoti, hrvatska je delegacija treći dan posjeta SAD-u nastavila u Washingtonu. Tamo se u srijedu, 18. listopada, Banožić sastao sa senatorom Steveom Dainesom, republikancem iz Montane, kojem je trenutno najveća preokupacija kriza na južnoj američkoj granici i borba protiv tamošnjih ilegalnih i drugih imigranata. Osim s Dainesom, Banožić se susreo i s direktorom Agencije za obrambeno-sigurnosnu suradnju (DSCA) Jamesom Hurschom. Prema MORH-ovom priopćenju, teme razgovora bile su iste ili slične temama razgovora s ranijim sugovornicima – obrambena suradnja Hrvatske i SAD-a, globalna sigurnosna situacija te opremanje Oružanih snaga RH modernim, zapadnim sustavima i tehnologijama. DSCA je tu od posebne važnosti, a Banožić je već uoči odlaska u SAD najavio kako će razgovarati o mogućnostima nabave nove opreme i naoružanja, s naglaskom na protuoklopni sustav FGM-148 Javelin.

Austin i Banožić – novi sporazum o budućoj 5-godišnjoj obrambenoj suradnji (Photo: MORH/F.Klen)

Zadnji dan posjeta, četvrtak 19. listopada, počeo je sastankom s američkim ministrom obrane Lloydom Austinom. Austin je dan ranije bio zauzet ozbiljnim razgovorima s ministrima obrane Izraela i Velike Britanije, no četvrtak prijepodne rezervirao je za Banožića i hrvatsku delegaciju. “Ministri su razgovarali o bilateralnoj obrambenoj suradnji, trenutačnoj sigurnosnoj situaciji – aktualnoj situaciji u Izraelu i Ukrajini te o suradnji i doprinosima sigurnosti u okviru NATO saveza kao i o stanju u jugoistočnoj Europi te o projektima i planovima opremanja i modernizacije Hrvatske vojske”, priopćilo je Ministarstvo obrane RH, no srećom je i Pentagon objavio svoje viđenje ovog sastanka. Tako smo, zahvaljujući glasnogovorniku američkog Ministarstva obrane generalu Patu Ryderu, saznali da su Austin i Banožić zapravo razgovarali o bilateralnim vojnim odnosima, uključujući napore Hrvatske za uspostavu mehanizirane pješačke brigade kako bi zadovoljila sposobnosti NATO-a, nadogradnji helikopterske flote helikopterima UH-60 Blackhawk i korištenju hrvatskih područja za obuku od strane američkih snaga. Dvojac je potpisao okvirni sporazum o bilateralnoj obrambenoj suradnji za razdoblje od 2023. do 2028., prema kojem je u narednih 5 godina planirana suradnja u brojnim područjima – od kibernetičke sigurnosti i borbe protiv dezinformacija, sve do jačanja otpornosti obrambenih institucija, te obuke, obrazovanja i logistike.

Austin je posebno izdvojio hrvatsku pomoć Ukrajini, što je tema koju u javnosti ministar Banožić skriva “kao zmija noge”, pa nije ni čudo da taj dio nekako nije našao svoje mjesto u MORH-ovom priopćenju. Austin je, naime, rekao: “Radujem se vašim stajalištima o izazovima koje donosi ruska okrutna invazija na njezinog miroljubivog susjeda Ukrajinu. Cijenimo čvrsto opredjeljenje Hrvatske da pomogne Ukrajini, a to možemo vidjeti u vašim brojnim donacijama vojne opreme, uključujući sve vaše helikoptere Mi-8 i raspored vaših snaga u borbene skupine NATO-a u Poljskoj, Litvi i Mađarskoj, te vašim donacijama humanitarne pomoći. I sve to čini stvarnu razliku u ukrajinskoj borbi za slobodu”. Austinova izjava o donaciji svih helikoptera Mi-8 bila je dovoljno važna da danas bude citirana i u ukrajinskim medijima, ali, rekosmo, nije bila važna za MORH-ovo  priopćenje.

Today I met with Minister of Defense Mario Banožić at the Pentagon to reaffirm the strong partnership between the U.S. and Croatia, discuss security cooperation, and sign the inaugural U.S.-Croatia Framework for Defense Cooperation (2023-2028).https://t.co/g7LUuLTyW2 pic.twitter.com/YkhSjq3mof

— Secretary of Defense Lloyd J. Austin III (@SecDef) October 19, 2023

Posjet SAD-u je, kako smo rekli na početku, okončan posjetom State Departmentu, gdje je Banožić potpisao Sporazum o primjeni Leahyjeva pravila: “Riječ je sporazumu kojim se osigurava da su poštovanje i zaštita temeljnih ljudskih prava osnovni uvjet za pružanje primjenjive pomoći SAD-a. Na taj način ujedno se olakšava i daljnja suradnja u području opremanja i modernizacije Hrvatske vojske primjenom različitih programa SAD-a, u cilju daljnjeg unapređenja bilateralnih odnosa s našim najvažnijim strateškim partnerom”, rekao je Banožić istaknuvši kako je još jedanput potvrđeno da su Sjedinjene Američke Države najvažniji strateški partner Republike Hrvatske u području obrane i sigurnosti.

Vlada RH na današnjoj 251. sjednici donijela je „Odluku o davanju suglasnosti Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza nateret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2024. godini za nabavu jednokratnog protuoklopnog prijenosnog raketnog sustava RGW 90“. Obrazlagatelj je bio ministar obrane Mario Banožić:

„Vlada i Ministarstvo obrane odlučni su u daljnjem unapređenju i modernizaciji sposobnosti Hrvatske vojske jer to… izravnu ulogu u potpori i implementaciji NATO Ciljeva sposobnosti. Ova odluka odnosi se na nabavu jednokratnih protuoklopnih prijenosnih raketnih sustava RGW 90 kratkoga dometa. Navedeni raketni sustav u potpunosti zadovoljava potrebe Hrvatske vojske u pogledu zahtjeva za opremanjem postrojbi prijenosnim jednokratnim protuoklopnim raketnim sustavima te… dugoročno sigurnosno i obrambeno važno za Republiku Hrvatsku. Ovom nabavom u potpunosti bi se zadovoljili zahtjevi za opremanje lakih pješačkih postrojbi, postrojbi iskrcajnog pješaštva i specijalnih postrojbi. Ukupna vrijednost nabave ovog raketnog sustava, uključujući PDV, iznosi oko 3 milijuna 879 tisuća eura, za što su sredstva planirana u Državnom proračunu na razdjelu Ministarstva obrane za 2023. i 2024. godinu“.

Banožić je ovdje govorio o ukupnoj vrijednosti nešto višoj od 3,8 milijuna eura za kupovinu sustava RGW 90, iako je Vlada odlučivala samo o sredstvima planiranim za sljedeću godinu u iznosu od 2,6 milijuna eura.

U popratnom Vladinom dokumentu za ovu točku dnevnog reda stoji da je Ministarstvo obrane provelo nabavu u skladu s odredbom članka 41. stavka 1. točka 6. Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine, br. 120/16. i 114/22.) kao pregovarački postupak bez prethodne objave poziva na nadmetanje te je postignut dogovor s tvrtkom Dynamit Nobel Defence GmbH iz Savezne Republike Njemačke koja je i originalni proizvođač raketnog sustava RGW 90. Provedbom nabave predmetnog raketnog sustava s originalnim proizvođačem postignuta je najpovoljnija jedinična cijena kroz zajedničku nabavu velike serije te je postignut skraćeni rok isporuke. Ukupne obveze Ministarstva obrane iznose 3.878.697,50 eura, odnosno po godinama: u 2023. godini 1.241.183,20 eura, te u 2024. godini još 2.637.514,30 eura.

Potrebna sredstva za 2023. i 2024. godinu osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2023. i projekcijama za 2024. i 2025. godinu na razdjelu i glavi Ministarstva obrane, u programu 2504 „Opremanje, modernizacija i izgradnja“, aktivnosti A545042 „Opremanje materijalno tehničkim sredstvima“, na računu 42 „Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine“.

RGW 90 (Recoilless Grenade Weapon), poznatiji kao Matador, zajednički je razvoj Njemačke, Izraela i Singapura, i spada među najlakše sustave u ovoj  klasi, namijenjene za borbu protiv oklopnih transportera i lakih tenkova, kao i raznih fortificiranih struktura. Tijekom 2022. godine ovaj se sustav pojavio u Ukrajini, što je bila njegova prva borbena uporaba (iako Izrael to sredstvo navodno u vježbama koristi za probijanje građevinskih prepreka u urbanom ratovanju). Ukrajina je 5.100 komada RGW 90 kupila od Njemačke u ožujku 2022. godine za oko 37,6 milijuna USD  (isporuka prvih 2.650 komada odmah u ožujku, a onda još 2.450 u svibnju iste godine), da bi još 2.900 primjeraka bilo dokupljeno u lipnju iste godine. Iako se o tom sustavu na ukrajinskim bojištima manje čulo u široj javnosti, ukrajinski vojnici su ih opisivali kao iznimno lako prenosnu tehniku, jednostavnu i praktičnu, pogodnu da pojedini borac nosi i više komada ovog oružja. Iako se RGW 90 pokazao sposobnim za proboj lakih oklopa oklopnih transportera (APC) i borbenih vozila pješaštva (IFV), navodno je imao problema s protivničkim tenkovima opremljenim reaktivnim oklopom. Dakle, Hrvatska ovdje opet pregovaračim postupkom bez šireg natječaja (i transparentnosti te svih prednosti aktivnog tržišnog natjecanja) kupuje jeftinu te dostupnu opremu ograničene borbene sposobnosti.

Inače. ove sustave u Europi koriste belgijska, slovenska, švicarska i njemačka vojska.

Istovremeno na Saboru …

Ono što nije bilo na Vladi bilo je jutros na sjednici saborskog Odbora za obranu. Sjednica je bila zatvorena za javnost s glavnom točkom dnevnog reda pod nazivom „Zajednička nabava obrambenih proizvoda projekata EDA-e“, a iz priopćenja Ministarstva obrane daje se razabrati da se zapravo raspravljalo o nastavku zajedničke nabave streljiva i druge opreme u okviru projekta Europske obrambene agencije.

Zatvorena sjednica saborskog Odbora za obranu (Photo: MORH/F.Klen)

Na sjednici su sudjelovali ministar obrane Mario Banožić i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga admiral Robert Hranj sa suradnicima, a Banožić je pred članovima Odbora rekao:

„Republika Hrvatska pravovremeno je prepoznala važnost popune zaliha vojne opreme te se pridružila europskoj inicijativi u uspostavi ovog projekta zajedničke nabave streljiva i druge opreme u okviru projekta Europske obrambene agencije. To je i izravan poticaj obrambenoj industriji“.

Riječ je o implementaciji Projektnog sporazuma o zajedničkoj nabavi streljiva u okviru Projekta kategorije B Europske obrambene agencije kojeg je na marginama sastanka Vijeća za vanjske poslove u formatu ministara vanjskih poslova i ministara obrane u Bruxellesu u ožujku 2023. godine za Republiku Hrvatsku potpisao sam Mario Banožić. Prema tadašnjim dogovorima, koji su finalizirani u svibnju ove godine, do ožujka 2024. bi EU trebala u Ukrajinu isporučiti milijun komada granata kalibra 155 mm – ali iz nacionalnih zaliha država članica (uz nakanade do ukupne vrijednosti od milijardu eura). Taj bi se napor onda barem djelomično nadomjestio zajedničkim EDA projektom vrijednim još milijardu eura – dok je oko 500 milijuna eura dodatno odvojeno za poticanje europske vojne industrije koja bi to streljivo trebala proizvesti. Ovoj shemi zajedničke proizvodnje streljiva su do lipnja 2023. priključilo 26 država (osim Bugarske i Irske iz EU-okvira, ali s Norveškom), da bi onda ljetos i Bugarska najavila svoje uključivanje.

Do sredine kolovoza je u Ukrajinu bilo ukupno otposlano tek 223.800 komada streljiva u ovom projektnom okviru, iako je vrijednost robe prešla 1,1 milijardu eura. Iako je EU naknadila samo dio toga, već se tada jasno vidjelo da prvotno predviđena financijska sredstva vjerojatno neće biti dovoljna – pa će ih trebati povećavati, za što treba i nacionalna privola pojedinih država uključenih u posao. Kako se zaključivanje konačnih ugovora s odabranom industrijom očekivalo do kraja rujan ove godine – vjerojatno se upravo ta financijsko-industrijska tematika našla i na današnjoj sjednici relevantnog saborskog odbora. Kako bilo da bilo, Odbor za obranu Hrvatskog sabora jednoglasno je podržao prijedlog Ministarstva obrane.

Nakon dva dana uzastopnih susreta (prvo u Kninu na obilježavanju VRO “Oluja”, a potom na Sinjskoj alki), čini se da su premijer Andrej Plenković i predsjednik ZoranMilanović konačno postigli dogovor o novom ravnatelju Vojne sigurnosno-obavještajne agencije. Kako se neslužbeno saznaje, predsjednik Milanović navodno je supotpisao odluku o novom čelnom čovjeku koji bi VSOA-u trebao preuzeti već krajem ovoga tjedna kada ističe mjesec dana otpravnika poslova brigadira Ante Kujundžića. U priopćenju poslanom danas poslijepodne, Ured predsjednika potvrdio je da je Zoran Milanović potpisao imenovanja za cijeli niz vojnih zapovjednika, uključujući i prijedlog za ravnatelja Vojne sigurnosno-obavještajne agencije. Posljednji formalni korak je sjednica Odbora za unutarnje poslove i nacionalnu sigurnost, koja će se izgleda održati ili u srijedu, 09. kolovoza, ili u četvrtak, 10. kolovoza, kako bi se saslušao kandidat za ravnatelja VSOA-e.

Nakon relativno uspješnog  i brzog dogovora o privremenom, jednomjesečnom otpravniku poslova ravnatelja VSOA, postignutog unutar Savjeta za koordinaciju sigurnosno-obavještajnih agencija, drugi krug razgovora između potpredsjednika Vlade Tome Medveda i predsjednikovog savjetnika za nacionalnu sigurnost Dragana Lozančića nije išao tako glatko. Pojedinci upućeni u proces tvrde da su razgovori naglo zapeli nakon što je potpredsjednik Medved uključio ministra obrane Marija Banožića, koji se žestoko usprotivio da se osim ravnatelja  VSOA-e u istom paketu pokušaju dogovoriti i ključni  zapovjednici i vojni izaslanici na mjestima koja su već godinama prazna –  čelna mjesta direktora Glavnog stožera, zapovjednika Obalne straže, HVU i PZB, kao i vojnog predstavnika RH pri NATO-u. Ured predsjednika je u priopćenju od 02. kolovoza  potvrdio da se zaista  razgovara o “paketu”:

“U razgovorima i konzultacijama postignuta je suglasnost oko imenovanja direktora Glavnog stožera OSRH, zapovjednika Hrvatskog vojnog učilišta, zapovjednika Obalne straže, vojnog predstavnika RH pri NATO-u, ravnatelja VSOA-e te svih drugih čelnika koji bi trebali biti imenovani na vojne dužnosti koje su nepopunjene kao rezultat rotacije zapovjednih kadrova. Za završetak procedure imenovanja još se čeka samo provođenje interne procedure u MORH-u, vezane uz dva imenovanja, a za koju ministar obrane tvrdi kako je mora provesti.

Predsjednik Republike potpisat će usuglašene prijedloge imenovanja čim ministar obrane završi internu proceduru na kojoj sam inzistira. Predsjednik Republike očekuje da će ministar obrane provesti spomenutu proceduru u najkraćem mogućem  roku, a najkasnije do 10. kolovoza 2023. kako se ne bi morala produljivati Odluka o davanju ovlasti za koordinaciju poslova iz djelokruga VSOA-e te kako bi mogao imenovati nove čelnike na upražnjena i nepopunjena zapovjedna mjesta. Predsjednik Republike koji kao vrhovni zapovjednik OSRH odgovara za obranu Republike Hrvatske i za funkcioniranje sigurnosnog sustava čvrsto stoji na stajalištu kako se kod imenovanja na dužnosti u Oružanim snagama mora postupati sustavno i planski, vodeći računa o svim sastavnicama sustava.”

Istoga dana oglasilo se i Ministarstvo obrane:

“Kako smo već više puta izvještavali, imenovanje ravnatelja Vojno sigurnosno-obavještajne agencije supotpisuju predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora. Procedura imenovanja vojnih zapovjednika i drugih dužnosti u Hrvatskoj vojsci odvija se po drugačijoj proceduri, odnosno takve procedure propisane su Zakonom o obrani i Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske.

Napominjemo pritom kako prijedlozi imena kandidata na dužnosti koje se navode u predmetnom priopćenju, kod Predsjednika Republike stoje već mjesecima. Podsjećamo i kako je ministar obrane Mario Banožić više puta javno pozivao PRH na rješavanje pitanja imenovanja djelatnih vojnih osoba na nepopunjena zapovjedna mjesta i dužnosti u Hrvatskoj vojsci.

Međutim, zbog činjenice kako je do 10. kolovoza 2023. potrebno imenovati ravnatelja VSOA-e, to imenovanje je prioritet i ni na koji način ne može biti uvjetovano imenovanjem na druge dužnosti u Hrvatskoj vojsci.
Za pojedina imenovanja koja se navode u predmetnom priopćenju, sukladno Zakonu o službi u OSRH, mora se provesti interni oglas. Nije riječ ni o kakvom “čekanju” ili provođenju interne procedure u MORH-u koju “ministar obrane tvrdi kako je mora provesti”, kako stoji u priopćenju Ureda PRH, već je riječ o zakonskoj obvezi. Isto tako, što se tiče VSOA-e, nakon usuglašenog prijedloga kandidata za ravnatelja, ministar Banožić ispunio je svoje zakonom predviđene ovlasti i u petak uputio formalni prijedlog kandidata predsjedniku Vlade i predsjedniku RH.”

Ministarstvo je tu pomalo kontradiktorno jer istovremeno tvrdi da “prijedlozi imena kandidata na dužnosti koje se navode u predmetnom priopćenju, kod Predsjednika Republike stoje već mjesecima“, ali i da “za pojedina imenovanja koja se navode u predmetnom priopćenju, sukladno Zakonu o službi u OSRH, mora se provesti interni oglas.”  Zato je, valjda za svaki slučaj, već idućeg dana (u četvrtak 03. kolovoza) MORH objavio novi “interni oglas za popunu dužnosti Vojnog predstavnika RH pri NATO i EU”. U zadnje dvije godine, od isteka mandata posljednjeg hrvatskog predstavnika pri NATO savezu kantraadmirala Predraga Stipanovića, objavljena su dva interna oglasa za ovu poziciju i jednako tako su dva visoka časnika OS RH ostala zaglavljena u međuprostoru između ministra obrane i predsjednika RH. U prošlotjednom internom oglasu MORH naglašava da se poništava posljednji ovakav oglas objavljen 22. travnja 2022., dok bi novoizabrani stalni predstavnik na dužnost trebao stupiti u listopadu ove godine. Naravno, pristane li predsjednik Milanović na izabranog kandidata.

Paralelno s objavom MORH-ovog oglasa, iz Vlade je 03. kolovoza poslijepodne stiglo priopćenje o tome da je premijer Plenković potpisao prijedlog kandidata za ravnatelja VSOA-e:

“S obzirom na to da 10. kolovoza ove godine ističe Odluka o privremenom ovlaštenju brigadiru Anti Kujundžiću za koordinaciju poslova u VSOA-i, predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je potpisao prijedlog kandidata za ravnatelja VSOA-e i uputio ga predsjedniku RH na supotpis. Prijedlog je upućen predsjedniku RH nakon što je u jučerašnjem priopćenju iz njegovog Ureda potvrđeno da je kandidat za ravnatelja usuglašen. Stoga ne vidimo nikakve prepreke za imenovanje ravnatelja VSOA-a koji će imati mandat i sve propisane ovlasti, što je jedini način kako osigurati punu funkcionalnost Agencije.”

Dok je predsjednik Milanović o svemu šutio, premijer Plenković se jučer (nedjelja 06. kolovoza) u Sinju osvrnuo i na ovo do sada neriješeno pitanje:

“Hoće li on potpisati odluku o VSOA-i? To je na njemu. Što se nas tiče, mi smo usuglasili prijedlog kandidata za ravnatelja VSOA-e. Rok gospodinu koji trenutno koordinira te nužne minimalne poslove istječe 10. kolovoza. Ja sam svoj dio papira potpisao, očekujem da i predsjednik Republike to napravi. Bilo bi važno jer se mora sazvati Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Četiri su radna dana, od sutra do četvrtka, i mislim da će to biti u redu”.

Brigadni general Ivan Turkalj – prihvatljiv i Pantovčaku i Markovom trgu?

Upitan hoće li se “u paketu” imenovati vojni zapovjednici na još neka mjesta u sustavu Oružanih snaga, Plenković je odgovorio da postoje dvije skupine imenovanja, a jedino je odluka o imenovanju ravnatelja VSOA-e vezana za predsjednika Republike i predsjednika Vlade: “Sva ostala imenovanja koja su u sustavu Oružanih snaga Republike Hrvatske idu po sasvim drugoj proceduri. Rješavaju se na razini koja s premijerom i Vladom nema veza, nego s ministrom obrane“, rekao je, pojasnivši da načelnik Glavnog stožera da prijedlog, ministar obrane suglasnost, a predsjednik Republike potpiše odluku. Dodao je da se u svih sedam godina otkako je premijer – te odluke nisu donosile na Vladi, niti se on bavio tim odlukama: “Za mene je samo bitna VSOA. Sve drugo paralelno će se riješiti bez ikakvih problema“, rekao je dodavši da 90 posto tih imenovanja stoji na potpisu kod predsjednika Republike već jako dugo: “Vezivanje ravnatelja VSOA-e s bilo kojom odlukom o imenovanju unutar Oružanih snaga za nas ne postoji“. Ne tako davno, premijer je imenovanja unutar Oružanih snaga vezivao uz ispriku predsjednika Milanovića njemu kao premijeru,ministru obrane i cijelom HDZ-u.

Nakon što je Ured predsjednika potvrdio do jutros neslužbene tvrdnje o stavljanu supotpisa na prijedlog kandidata za ravnatelja VSOA-e, očito je ipak  došlo do nekog vezanog paketa budući je dosadašnje stanje bilo neodgovorno i neodrživo. Nakon što je general Mijo Validžić odustao od Vladine nominacije za ravnatelja VSOA-e, usuglašeni je izbor pao na brigadnog generala Ivana Turkalja, aktualnog zapovjednika Zapovjednog operativnog središta GS OS RH.