Prema prošlotjednoj objavi na portalu Europske unije za nabave – Tenders Electronic Daily (TED), talijansko Ministarstvo obrane potpisalo je ugovor s kompanijom Airbus za nabavu 6 zrakoplova A330 MRTT (Multi-Role Tanker Transport). Ugovor, potpisan 16. travnja 2026., vrijedan je 1,39 milijarde eura, i označava završnu fazu u kontroverznom talijanskom izboru za zamjenu postojeće flote od 4 KC-767.

Unatoč potpisivanju ugovora, neki tehnički i industrijski aspekti ostaju otvoreni. Još nije razjašnjeno hoće li odabrana konfiguracija biti standardna verzija A330 MRTT ili novija evolucija MRTT+, temeljena na A330neo i koja nudi veću učinkovitost goriva. Paralelno s tim, razina uključenosti talijanske industrije u program još uvijek se mora definirati, što nije nevažno u ugovoru koji garantira višegodišnju logističku podršku.

Mukotrpan proces zamjene KC-767

Talijansko Ministarstvo obrane je još 2022. planiralo kupiti dva nova tankera KC-46, a postojeća 4 tankera KC-767A nadograditi na isti standard. Namjensko povjerenstvo je ustvrdilo da ovaj plan nije provediv, zbog čega je pala odluka o nabavi 6 novih tankera KC-46 Pegasus američke kompanije Boeing. Međutim, u lipnju 2024. Odluka je stornirana zbog, kako su priopćile talijanske Zračne snage, „promijenjenih i nepredviđenih potreba“. Službeno nije bilo daljnjih objašnjenja, dok se neslužbeno spominjao rast cijene ovog projekta, kašnjenja u isporuci, kao i određene tehničke manjkavosti koje prate ovaj tip zrakoplova, među ostalim i pitanje kompatibilnosti s talijanskim borbenim avionima Eurofighter. U ljeto 2024. Ponovno je pokrenut postupak nabave zamjene za tankere KC-767A, s vrijednosti programa više od 1,41 milijardu eura umjesto dotadašnjih 1,2 milijarde eura. Natječaj je završio u travnju 2025. Bez ponuđača, što je rezultiralo pokretanjem novog natječaja ograničenog na europski gospodarski prostor. Na to se javio samo jedan ponuđač – tvrtka Airbus koja je, evo, u konačnici i dobila posao.

Odabirom A330 MRTT, Italija se priključila drugim europskim korisnicima ovog zrakoplova dvostruke namjene (dopunjavanje gorivom u zraku i transport), dok bi odabirom KC-46 bila jedini europski korisnik. Ovaj odabir, procjenjuju stručnjaci, označava i pomicanje težišta talijanske  protuzračne obrane, koja se unutar NATO-a sve više okreće Europi nauštrb SAD-a. Osim toga, dok bi s Boeingom logističko i potporno težište ostalo više „usredotočeno na SAD“, s Airbusom je ojačan europski eko-sustav održavanja, obuke i lanaca opskrbe.

Drugi mađarski vojno-transportni zrakoplov KC-390 Millennium sletio je u bazu Kecskemét 101. zrakoplovne krile HDF-a u petak, 21. studenog. Na prijemu transportnog zrakoplova, ministar obrane Kristóf Szalay-Bobrovniczky naglasio je da su posljednjih nekoliko godina bile i godine zrakoplovstva, objavilo je mađarsko Ministarstvo obrane

Kao dio nacionalnog programa obrane i vojnog razvoja, prošle jeseni prvi vojnotransportni zrakoplov KC-390 Millenium s evidencijskom oznakom 610 sletio je u Kecskemét, a sada je to učinio i ovaj s oznakom 611. Oba zrakoplova će obavljati vrlo važnu službu u zračnoj bazi Kecskemét kao „brat i sestr“ , rekao je tom prigodom mađarski ministar obrane, dodajući da je ova vrsta transportne sposobnosti nedostajala u arsenalu mađarskih zračnih snaga, ali je sada i ona dostupna. Mađarska varijanta zrakoplova sposobna je brzo i učinkovito izvršavati zadatke zračnog prijevoza, dopunjavanje gorivom u zraku, misije desantiranja, kao i prijevoz unesrećenih i pacijenata kojima je potrebna intenzivna njega, odnosno izvršavanje tzv. MEDEVAC zadaća.

U okviru nacionalnog programa obrane i vojnog razvoja, nabava dvaju vojnotransportnih zrakoplova KC-390 Millennium započela je još u studenom 2020., što je bilo uvjetovano povlačenjem transportnih zrakoplova sovjetske proizvodnje AN-26 iz upotrebe i kontinuirano rastućim potrebama za prijevozom. Jedan od važnih aspekata pri odabiru tipa bio je da oprema zrakoplova omogući njegovu upotrebu u više uloga. Njegova sposobnost prijevoza velikih tereta i sposobnost precizne dostave padobranskim desantom vrlo su važne karakteristike ovog tipa.

Marcio Monteiro, glavni direktor marketinga tvrtke Embraer Defense & Security, naglasio je da je Mađarska donijela hrabru odluku o kupnji ovog tipa zrakoplova kao druga zemlja u Europi nakon Portugala, što „dobro simbolizira njezin revolucionarni duh“. Također je rekao da je, kao operater ovog tipa zrakoplova, mađarska vlada prva poduzela korake proširenja mogućnosti KC-390 s jedinicom intenzivne njege. Nakon Mađarske, i nekoliko drugih zemalja započelo je s nabavom ovog tipa zrakoplova, poput Nizozemske i Austrije, dok je Švedska zasad posljednja nakon Češke i Republike Koreje. Slovačka i Litva također su naznačile svoju namjeru kupovine ovog tipa transportnog aviona.

Monteiro je podsjetio i da je prošlog tjedna održana treća Milenijska konferencija korisničke skupine, na koju su pozvani svi članovi korisničke zajednice KC-390 da se sastanu u Budimpešti pod vodstvom Mađarskih obrambenih snaga.

Mađari nabavljaju još letjelica

Nekoliko dana ranije u Kecskemét su sletjela još tri taktička trenažna zrakoplova L-39 Skyfox. „Flota još nije potpuna, ali broj se kontinuirano povećava“ , izvijestio je ministar obrane Mađarske. Istovremeno, mađarska flota helikoptera je kompletirana, jer su „H145 i H225 ovdje, već su u upotrebi, a uskoro će biti u potpunosti dovršena i potrebna prateća infrastruktura“, rekao je Szalay-Bobrovniczky.

Kristóf Szalay-Bobrovniczky podsjetio je da je mađarska vlada sklopila i ugovor koji se ne odnosi samo na kontinuirano održavanje na visokoj razini naših postojećih borbenih zrakoplova Gripen, već i na još četiri taktička borbena zrakoplova Gripen, za koje se očekuje da će stići u Mađarsku u sljedeće dvije godine.

“Doista su nam potrebne ove sposobnosti, jer mađarsko Ratno zrakoplovstvo profesionalno obavlja svoje zadaće u obrani zemlje i na međunarodnoj razini, budući da trenutno obavlja dužnosti u misiji Baltičkog zračnog nadzora (BAP), već četvrti put, kontinuiranim letenjem u aktivnim QRA letovima visoke odgovornosti“,

objasnio je ministar.

*Photo/Video: Honvedelem.hu

U ponedjeljak, 18. kolovoza, u skladu s odlukom Vlade Republike Slovenije, Slovenska vojska je transportnim zrakoplovom Spartan C-27 dostavila u Jordan prvi dio materijalne pomoći namijenjene palestinskom civilnom stanovništvu. Riječ je o pomoći u obliku hrane i pokrivača iz materijalnih rezervi Ministarstva obrane i Slovenske vojske.

Vlada Republike Slovenije odlučila je 6. kolovoza osigurati materijalnu pomoć u obliku hrane i pokrivača, čija procijenjena vrijednost, uključujući prijevoz, iznosi do 879.490 eura. Pomoć je namijenjena palestinskom civilnom stanovništvu pogođenom oružanim sukobom između Izraela i skupine Hamas, i dostavit će se preko Jordana.

Prvu pošiljku trećeg seta materijalne pomoći koju je Republika Slovenija namijenila civilnom stanovništvu Gaze ispratio je s vojnog aerodroma Cerklje ob Krki ministar obrane Borut Sajović, naglasivši pritom da se ljudima u potrebi u ratnoj zoni u Gazi mora pomoći:

„Šaljemo hranu i deke u Gazu preko Jordana kako ljudi ne bi gladovali i bili hladni u razorenoj Gazi. Prvi put u povijesti ove zemlje to tamo šaljemo vlastitim kapacitetima, slovenskim, pojačanim kapacitetima Slovenske vojske, koji će biti prevezeni u tri leta, očekivana do kraja kolovoza, zrakoplovom Spartan C-27“,

naglasio je ministar Sajović.

Materijalnu pomoć iz Republike Slovenije primio je počasni konzul Republike Slovenije u Ammanu, Ari Haider Isa Murat, u vojnoj zračnoj luci u blizini Ammana.

Slovenija je transportni avion C-27 Spartan krenula nabavljati usred krize izazvane pandemijom COVID-19, kada je ustanovila da je Slovenskoj vojsci nasušno potrebno transportno zrakoplovstvo, bez oslanjanja na transportne kapacitete NATO saveznika. Ujedno je time susjedna Slovenija djelomično ispunila i dio NATO Ciljeva sposobnosti. Angažman “Spartana” u prijevozu humanitarne pomoći za Gazu tijekom kolovoza najobimnije je njegovo korištenje do sada, a posebno je lijepo čuti  riječi ministra obrane da je to “prvi puta u povijesti zemlje da je šaljemo vlastitim kapacitetima.” Upravo zbog katastrofalne humanitarne situacije u Gazi, izazvane izraelskim vojnim djelovanjima, Slovenija je jedna od prvih europskih država koja je suspendirala izvoz naoružanja i vojne opreme Izraelu.

*Photo: MORS/Borut Cirnski, Zvone Vrankar

U četvrtak, 05. rujna, Mađarske obrambene snage zaprimile su prvi transportni avion KC-390 Millenium. Svečanost je održana u zrakoplovnoj bazi u Kecskemétu, a osim predstavnika proizvođača, brazilske tvrtke Embraer, dočeku prvog od dva naručena transportna aviona prisustvovao je državni i vojni vrh na čelu s ministrom nacionalne obrane Kristófom Szalayem-Bobrovniczkym. „Možemo pozdraviti pravo mehaničko čudo. Dugo smo čekali ovaj trenutak. Ugovor smo potpisali 2020. i tada se to još uvijek smatralo pionirskom odlukom,“ naglasio je Szalay-Bobrovniczky, dodavši kako su se nakon Mađarske i Austrija te Nizozemska odlučile za Embraerov transportni avion. „Naši transportni strojevi, koji su bili dio dosadašnje vojne tehnike, su zastarjeli i neupotrebljivi. Izbacili smo ih iz upotrebe, ali novi nisu naručivani, pa su mađarsko ratno zrakoplovstvo, mađarske obrambene snage i država godinama ostajali bez vojno-transportnih sposobnosti, što je pogrešno. Morali smo stati na kraj ovoj situaciji”, podsjetio je mađarski ministar obrane na situaciju koja je donekle slična i ovoj hrvatskoj, čija su dva transportna zrakoplova ovoga ljeta donirana Ukrajini. 

Embraer je u rujnu 2022. promovirao upravo KC-390 i Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu, no nema naznaka da se osim par promo-letova iznad kontinentalne Hrvatske dogodilo išta drugo po ovom pitanju. Za razliku od Hrvatske, Mađarska se odvažila na ovu kupovinu kako bi s 2 nova KC-390 dopunila postojeće Airbus A319 zrakoplove.  “Gradimo svemoćnu, visokooperativnu, novu snagu 21. stoljeća ovdje u Mađarskoj. (…) Mir zahtijeva snagu! Mađarska je zemlja koja se zalaže za mir, predani smo stvaranju i očuvanju mira. U upravljanju nacionalnom obranom moramo učiniti sve da imamo jake, stabilne i pouzdane snage i opremu“, zaključio je na kraju svog govora Kristóf Szalay-Bobrovniczky.

“Ovo je vrlo poseban trenutak za Embraer jer isporučujemo prvi KC-390 Millennium mađarskim zračnim snagama,” dodao je Bosco da Costa Junior, predsjednik i izvršni direktor Embraer Defense & Security: „Ovaj zrakoplov pruža nenadmašnu kombinaciju performansi, fleksibilnosti i smanjenih troškova životnog ciklusa, što ga čini idealnim izborom za zračni prijevoz u Europi. Uvjereni smo da će KC-390 dodati važne sposobnosti Mađarskoj i veselimo se što podržavamo ulazak ovog zrakoplova u službu.”

Prvi mađarski KC-390 Millennium, s natpisom Mađarske zračne snage na boku, sletio je u četvrtak, 05. rujna u 10:01 sati u svoj novi dom, 101. zrakoplovnu brigadu u Kecskemétu. Dva borbena aviona JAS 39 Gripen pratila su ovaj transportni avion od ulaska u mađarski zračni prostor, a na zemlji su vodnim mlazom pozdravili novi višenamjenski transportni avion koji otvara novu dimenziju sposobnosti  Mađarskih obrambenih snaga, naglašava Ministarstvo nacionalne obrane Mađarske u svom priopćenju.

Mađarska je u studenom 2020. kupila dva transportna aviona KC-390 Millennium brazilskog proizvođača Embraer. Prema navodima Ministarstva nacionalne obrane Mađarske, ovi će transportni avioni po prvi puta biti opremljeni roll-on/roll-of jedinicom intenzivne njege, što ih čini posebno dobro opremljenima za zadaće humanitarne i medicinske evakuacije. No jednako tako, mađarsko Ratno zrakoplovstvo ova dva KC-390 koristit će i za prijevoz tereta i trupa, misije preciznog ispuštanja tereta iz zraka, padobranske operacije, dopunjavanje goriva u zraku, te misije traganja i spašavanja. Dodatna i po prvi puta ugrađena pojedina oprema je vjerojatno i razlog zašto medijima u četvrtak nije bilo dopušteno snimanje unutrašnjosti aviona. Kada Mađari mogu očekivati isporuku drugog transportnog aviona još se ne zna, ali teško da će to biti prije ljeta sljedeće godine budući da Brazilci s njime još nisu započeli ni probne letove.

*Photo: Honvedelem.hu

U četvrtak, 22. kolovoza, i drugi hrvatski transportni avion An-32B, do jučer u sastavu HRZ-a s oznakom 707, odletio je za Ukrajinu. Time je Hrvatska okončala proces doniranja oba aviona An-32B – prvi takav avion otišao je za  Ukrajinu 8. lipnja. Tada je, naime, fotograf Chris Lofting objavio fotografiju bivšeg hrvatskog An-32B oznake 727 kako s ukrajinskim oznakama polijeće iz zagrebačke zračne luke Pleso. Osim grba, avion je nosio evidencijski broj 36 i oznaku DSNS (Державна служба України з надзвичайних ситуацій – Državna služba Ukrajine za hitna stanja). Naime, DSNS je jedina ukrajinska služba u čijoj floti se nalaze avioni „An“ (transportni, vatrogasni te za zračni nadzor i zračno fotografiranje), pa su zbog toga i hrvatski „An-ovi“ završili u ingerenciji ove službe.

An-32B na odlasku u Ukrajinu (Photo: Chris Lofting)

Prema ukrajinskim izvorima, krajem 2023. dva An-32B iz sastava Hrvatskog ratnog zrakoplovstva službeno su prebačena u ukrajinsko vlasništvo, nakon čega su im najprije bile uklonjene hrvatske oznake, a onda obojane i ukrajinske. Ukrajina je time preuzela i odgovornost za vraćanje ovih aviona u operativni status na licu mjesta. Ukrajinski stručnjaci iz tvrtke Antonov, DSNS i ukrajinske vojske u nekoliko su navrata dolazili u Zagreb te pregledavali avione. Od dva, An-32B broja 727 bio je u vrlo dobro stanju, 2011. je prošao generalni remont motora, trupa, hidrauličkih sklopova, stajnog trapa i antikorozivne zaštite, te je zbog toga i prvi otišao put Ukrajine. Već spomenutog 8. lipnja u 11:57 sati sada bivši hrvatski An-32B poletio je za grad Černivci u zapadnoj Ukrajini. U pratnji mu je bio ukrajinski An-26 kojim su upravljali ljudi iz DSNS. Drugi hrvatski „An“ zahtijevao je određene popravke i rezervne dijelove – prije svega mu je bilo nužno zamijeniti nosače motora, što su Ukrajinci na kraju i učinili te ga time pripremili za odlazak krajem prošloga tjedna.

Na taj način su hrvatski transportni „An-ovi“ završili više od 10 godina dugu agoniju stajanja na području 91. ZB i iščekivanja konačnog kraja. Treba podsjetiti da je Agencija Alan neuspješno zadnjih 10 godina pokušavala prodati ta dva transportna aviona. Štoviše, 2015. se govorilo kako se na “Alanov” natječaj javila ukrajinska državna kompanija Ukrspecexport, uplativši 15.000 eura jamčevine za ozbiljnost sudjelovanja na natječaju. No do prodaje transportnih Antonova nikada nije došlo, već su otužno nastavili stajali u 91. bazi na Plesu sve do ovoga ljeta. Nažalost, time se HRZ odriče sposobnosti transportnog zrakoplovstva (ne računamo li uvelike ograničene sposobnosti helikopterskog transporta). Godinama su nas najviši vojni dužnosnici, uključujući i tadašnjeg načelnika GS OS RH generala Mirka Šundova, uvjeravali da nam to nije potrebno – em je skupo, em je efikasnije osloniti se na saveznike – da bi se onda nužne potrebe koje su se ukazale pokušavalo riješiti što Vladinim avionom, što nacionalnim komercijalnim prijevozom. I prije rata u Ukrajini, razni su hrvatski susjedi zaključili kako je vojno transportno zrakoplovstvo njima ipak nužno potrebno, pa su se tako i Mađarska, i Srbija, a i Slovenija interventno bacile u kupovinu transportnih aviona za potrebe svoje vojske. Samo je Hrvatska ostala po tom pitanju usamljena, kako se čini, zasad bez jasne vizije o odgovoru na potrebe koje izgleda vide svi naši ozbiljniji susjedi, a mi ne.

„Zajedničke letačke aktivnosti aviona MiG-21 Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i brazilskog aviona C-390 provodit će se od srijede 14. rujna do petka 16. rujna 2022. u vremenu od 10 do 15 sati na području Zagrebačke, Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke, Karlovačke, Ličko-senjske i Zadarske županije. Tijekom aktivnosti može se očekivati kratkotrajna pojačana buka te molimo građane za razumijevanje“. Tako je u srijedu, 14. rujna, Ministarstvo obrane RH obavijestilo javnost o nimalo čestom gostu na ovim prostorima – brazilskom transportnom avionu Embraer C-390. Jučer, u četvrtak 15. rujna, između 14 i 15:30 zaista se u Zagrebu čula solidna buka prilikom polijetanja i slijetanja brazilskog transportnog aviona, koji je tijekom sat i pol napravio nekoliko krugova i iznad Daruvara, Grubišnog Polja te Garešnice.

Sat i pol leta – do Daruvara i natrag

Photo: Embraer Defense&Security

Naravno, ovdje ipak nije riječ o nekoj posebnoj suradnji hrvatskog i brazilskog ratnog zrakoplovstva, nego o još jednom u nizu promidžbenih letova za spomenuti transportni avion brazilskog Embraera kakvi se već tjednima provode u Europi. Prije samo dva tjedna, 2. i 3. rujna, na zrakoplovnom mitingu AIRPOWER u austrijskom Zeltwegu, Embraer je tamošnjoj publici i uzvanicima pokazao svoju najnoviju inačicu C-390 Millenium. „Ulazak C-390 Milleniuma na tržište dolazi u ključnom trenutku kada zračne snage i vlade žele uključiti novu generaciju zrakoplova u svoje flote za zračni transport“, izjavio je tom prilikom Jackson Schneider, predsjednik i glavni izvršni director pri brazilskom poduzeću Embraer Defence&Security.

Embraerovi transportni zrakoplovi trenutno su iznimno popularni – Zračne snage Portugala svoje će KC-390 avione zaprimiti 2023. i 2024. godine, nizozemsko Ministarstvo obrane najavilo je da će C-390 kod njih zamijeniti zastarjelu flotu aviona C-130 Hercules, dok će Mađarska prvi od ukupno dva naručena KC-390 dobiti 2024. godine. Izgradnja prvog KC-390 za mađarske Zračne snage započela je u studenom prošle godine, odnosno točno godinu dana nakon što je mađarska Vlada u studenom 2020. potpisala ugovor s Embraerom zaa kupovinu 2 višenamajenska transportna aviona KC-390. Mađarska će ujedno biti prva na svijetu čiji će KC-390 u svojoj konfiguraciji imati jedinicu za intenzivnu medicinsku njegu, te njima namjerava dopuniti dva ranije kupljena transportna aviona Airbus A319, kojima zamjenjuje sovjetske avione An-26. Istodobno, portugalska nabava brazilskih transportnih aviona već je u poodmakloj fazi. Portugalska Vlada potpisala je još 2019. ugovor o kupovini 5 KC-390, što je bio dio plana modernizacije sposobnosti i jačanja spremnosti Zračnih snaga Portugala. Početkom rujna ove godine Embraer je objavio da provodi testiranja i testne letove prvog od 5 portugalskih KC-390 aviona, prije njegove isporuke u Portugal gdje će mu biti ugrađena NATO-standardizirana oprema i sukladno tome će biti i certificiran od strane nacionalnih zrakoplovnih vlasti.

Prezentacija za češki državni i vojni vrh (izvor: Ministarstvo obrane Češke Republike)

Početkom lipnja ove godine Embraer je promovirao svoj KC-390 transportni avion dužnosnicima Češke Republike, a češka ministrica obrane Jana Černochová imala je priliku vidjeti demonstraciju i na tlu i u zraku, uključujući tu ukrcavanje i prijevoz oklopnih vozila Pandur II. Češko Ministarstvo obrane tom je prilikom napomenulo da se radi o neobvezujućoj demonstraciji sposobnosti brazilskog transportnog aviona, apsolutno bez ikakvih obaveza. Samo 10 dana nakon prezentacije u Češkoj, Ministarstvo obrane Nizozemske 16. lipnja ove godine objavilo je da kupuje 5 brazilskih C-390M, koji su u užem izboru dobili prednost pred Lockheed Martinovim C-130J. Nizozemci očekuju da će prvi od planiranih 5 novih aviona stići u zemlju tijekom 2026. Pritom je nizozemsko Ministarstvo obrane objasnilo da je nabava novih transportnih aviona ubrzana zbog pojačane nepouzdnosti postojećih C-130H, koje nizozemske Zračne snage trenutno imaju u službi i koje su planirali eksploatirati najmanje do 2031. godine. Jednako tako su se promijenili i financijski planovi, pa umjesto prvotno namijenjenih između 250 milijuna i 1 milijarde eura vrijednost projekta procijenjena je između 1 i 2,5 milijarde eura.

S početkom pandemije bolesti COVID-19 upravo su prednosti vlastitog zračnog transporta došle do posebnog izražaja, pa su neke europske zemlje krenule razmišljati o jačanju svojih vojnih transportnih flota. U hrvatskom susjedstvu to su učinile već spomenuta Mađarska u sklopu svog plana modernizacije Oružanih snaga, te Slovenija koja je krajem prošle godine kupila transportni avion C-27J Spartan, talijanskog proizvođača Leonardo. U veljači ove godine europski koncern Airbus objavio je da je Republika Srbija naručila 2 transportna zrakoplova C295.

Gdje je tu Hrvatska? Hrvatska 2 transportna aviona An-32B i dalje tužno stoje u 91. Zrakoplovnoj bazi na Plesu, dok su s početkom rata u Ukrajini pokopane i zadnje nade da će se s njima pokušati učiniti barem nešto korisno. O potpuno nejasnim razlozima njihovog „umirovljenja“ više se niti ne raspravlja, kao ni o eventualnim krivcima za način kako je potrošen njihov letni resurs nakon prošloga remonta. Bivši načelnik GS OS RH, danas umirovljeni general Mirko Šundov, ušao je u povijest izjavom da hrvatske OS RH bolje i jeftinije rješavaju transportni zrakoplovni prijevoz zahvaljujući saveznicima, da bi samo koju godinu kasnije hrvatski vojnici bili ostavljeni na cjedilu prilikom odlaska iz Afganistana. Zbog nedostatka savezničkog prijevoza, po njih je otišla nacionalna zrakoplovna kompanija Croatia Airlines. Za potrebe NATO aktivnosti ojačane Prednje prisutnosti (enhanced Forward Presence – eFP) hrvatski vojnici su se do odredišta u Poljskoj i Litvi drndali u vlaku, a prije dvije godine 4. hrvatski AVPD tim sa Španjolcima je letio do Somalije. Iako se kao argument protiv kupovine vojnog transportnog aviona za potrebe OS RH može prihvatiti ne baš česta potreba za takvom vrstom prijevoza, te visoka cijena takve kupovine (kao da je uopće išta jeftino!), sa žaljenjem se može konstatirati da je to do danas tek još jedna u nizu izgubljenih sposobnosti hrvatskog obrambenog sustava.

Kako je danas objavio europski koncern AIRBUS, Republika Srbija je naručila dva primjerka vojnog transportnog zrakoplova C295, čime je Ratno zrakopovstvo i protuzračna obrana Vojske Srbije postalo ukupno 36 korisnik ovih aviona na svijetu. Do posla je došlo praktično sedam godina od kada se tu temu počelo promišljati u Republici Srbiji.

Ugovor o konkretnom poslu sklopljen je u Madridu, tijekom radnog posjeta srpskog predsjednika Aleksandra Vučića Španjolskoj, i u prisustvu visokih državnih dužnosnika kako Republike Srbije, tako i Kraljevine Španjolske. Za Srbiju su potpisnici su bili  pukovnik Aleksandar Cakić (predstavnik Ministarstva obrane RS), te Miroslav Mijatović kao predstavnik poduzeća Jugoimport, dok su za Airbus potpisnici bili  Bernhard Brenner (čelnik divizije Marketing/Sales pri Airbus Defense&Space) te Ioannis Papachristofilou (čelnik zadužen za marketing pri AIRBUS D&S). Nakon potpisivanja ugovora, predsjednik Srbije Aleksandra Vučića na Twitteru je objavio: “Važan dan za Srbiju i našu vojsku. Transportno zrakoplovstvo predstavlja bitno ojačanje našge ukupnog zrakoplovstva“, a u prigodnoj izjavi od njega su se mogli čuti i neki drugi detalji.

“Ugovorom koji smo potpisali na 81 milijun eura značajno smo ojačali vojsku. Oko 66 milijuna eura ide na avione, a 15 milijuna eura za robu i obuku naših pilota. Time ćemo dobiti konačno važan dio našeg ukupnog zrakoplovstva – transportno zrakoplovstvo. Taj avion moći će prevoziti 79 vojnika ili 50 padobranaca. To je važno za manevre i diverzantsko djelovanje, prijevoz oružja”,

rekao je Vučić.

Uz ovaj opći ugovor slijedi i zasebni “Government-to-Government” nadzorni ugovor sklopljen između Ministarstava obrane Srbije i Španjolske, kojem je cilj proučavati  razvoj budućih obrambenih projekata između ove dvije države. Sve to je samo nastavak i do sada intenzivnih poslovnih odnosa Republike Srbije i koncerna AIRBUS.

Spomenuta dva transportna zrakoplova bit će opremljena modernim sustavom avionike “Collins Aerospace Pro Line Fusion”, a njihova se isporuka očekuje krajem 2023. godine. Kako naglašava AIRBUS, s 281 isporučenim avionom ovoga tipa, te preko pola milijuna letnih sati, C295 je vodeća platforma u svom segmentu zrakoplovnog tržišta.

Konkretni postupak nabave transportnih aviona AIRBUS C295 je Republika Srbija započela u listopadu 2021. godine, potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju između ministarstava obrane Srbije i Španjolske, čime je otvoren put za intenziviranje vojnotehničke suradnje među dvijema državama. Spomenutu namjeru o ovoj zrakoplovnoj kupovini je tada javnosti i objavio ministar obrane Nebojša Stefanović na vojnome sajmu “Partner 2021” u Beogradu – da bi onda namjera bila i dodatno konkretizirana tijekom ministarskog posjeta Španjolskoj u studenom 2021. godine, potpisivanjem pisma namjere (1) o želji kupovine vojnih transportnih aviona, te (2) podršci Ministarstva obrane Kraljevine Španjolske toj kupovini. Kako navode mediji u Srbiji, ovim je poslom Srbija riješila problem svojih vojno-transportnih sposobnosti, koje su se godinama oslanjale na ukupno dvije letjelice – jedan An-2TD nabavljen 1977. godine stacioniran u Nišu, te jedan An-26 iz 1984. godine, stacioniran na aerodromu Batajnica.

Zastarjeli i istrošeni Turbolet L-410, te ovisnost o tuđem zračnom transportu u jeku pandemije bolesti Covid-19 nagnali su Sloveniju na ozbiljno razmatranje nabave novog transportnog aviona. To je postao jedan od ciljeva modernizacije pri izradi novog Zakona o obrambenim investicijama (odnosno, Zakona o osiguravanju sredstava za investicije u Slovenskoj vojsci u godinama 2021.-2026.), da bi krajem prošloga tjedna, u petak 15. siječnja, bilo i službeno objavljeno – kupit će se transportni zrakoplov C-27J Spartan talijanskog proizvođača Leonardo (koji je svojedobno i u Hrvatskoj bio u krugu mogućih zamjena za neoperativne An-32). Slovenija je već neko vrijeme pokazivala ozbiljan interes upravo za ovaj transportni avion, a u nekoliko prošlotjednih priopćenja slovenska Vlada i Ministarstvo obrane objasnili su kako je do tog izbora došlo.

Projektna skupina Ministarstva obrane Republike Slovenije istaknula je pitanje ispunjavanja vojno-tehničkih zahtjeva kao ključni preduvjet za odluku o kupovini taktičkog transportnog zrakoplova, kao i izvedivost takve kupovine sa stajališta dugoročnog održavanja. Provedeno je istraživanje tržišta u kojem su sudjelovali proizvođači i korisnici potencijalnih tipova ransportnih zrakoplova, i to u kategoriji lakih aviona C-295 CASA proizvođača Airbus i C-27J Spartan proizvođača Leonardo, te u kategoriji srednjih C-130J-30 Super Hercules proizvođača Lockheed Martin i C-390 Millennium proizvođača Embraer, te A-400 proizvođača Airbus. Prije konačne odluke, ispitano je i korisničko iskustvo vojski u državama koje već koriste spomenute tipove letjelica.

Na temelju dobivenih podataka pripremljena je analiza postizanja minimalnih vojno-tehničkih zahtjeva u okviru letnih i teretnih kapaciteta, kao i ekonomska analiza investicijskih troškova tijekom vijeka trajanja zrakoplova, pri čemu su predstavljene prednosti i nedostaci svake verzije. I tu Slovenci nisu otkrivali toplu vodu, već su došlo do jednostavnog zaključka: što je veći zrakoplov to je veći volument i nosivost tereta, a isto vrijedi i za troškove – za veći zrakoplov veća je cijena i trošak održavanja, kao i trošak operativnog djelovanja. Tu je na koncu djelovala ona naša stara fraza o priuštivosti – omjer ekonomske isplativosti investicije u usporedbi s učinkovitošću aviona i financijskim sredstvima.

Na temelju rezultata analize stanja zračnog transporta Slovenske vojske, utvrđenih potreba i ekonomske opravdanosti same investicije, kao i činjenice da se i nadalje planira prijevoz većih masa i dimenzija tereta kroz strateške NATO programe zračnog prometa SAC (Strategic Airlift Capability) i SALIS (Strategic Airlift International Solution), u samu završnicu ušla su dva tipa aviona, a stručna skupina MORS-a odlučila je da je Leonardov C-27J Spartan najbolja opcija. Pritom je Ministarstvo obrane RS naglasilo da izgradnja nacionalne sposobnosti vertikalnog transporta neće zamijeniti sudjelovanje Republike Slovenije u strateškim programima zračnog transporta, već će se s njima nadopunjavati.

C-27J Spartan

Ako je ikako moguće, predlažu slovenski stručnjaci, transportni zrakoplov C-27J Spartan treba nabaviti od Talijanske Republike putem mehanizma „država s državom“ (ili u Hrvatskoj dobro poznati G2G), na čemu je odmah počela raditi Uprava za logistiku MORS-a. „Cilj nam je transparentna kupovina ključne opreme za Slovensku vojsku, bez posrednika, i s pružanjem sveobuhvatne usluge (obuka, osiguranje rezervnih dijelova, održavanje tijekom cijelog razdoblja korištenja), u najkraćem mogućem roku i s osiguranim financijskim sredstvima“, stoji u priopćenju slovenskog Ministarstva obrane. Na taj način,smatraju u MORS-u, putem G2G nabave izbjegavaju se potencijalni rizici od korupcije, a budući je Italija korisnik odabranog transportnog aviona – putem G2G ugovora Slovenija namjerava dogovoriti i logistiku, rezervne dijelova, održavanje tijekom životnog ciklusa, te obuku pilota. Za operativno djelovanje novog slovenskog transportnog aviona u trenutku isporuke morat će se osigurati odgovarajući infrastrukturni uvjeti, prije svega izgradnja novog hangara.

C-27J Spartan

Ovaj taktički prijevoz koristit će se primarno u 3 svrhe: (1) premještanje snaga Slovenske vojske na područje djelovanja i iz područja djelovanja kući, (2) osiguranje izdržljivosti snaga SV u izvršavanju borbenih ili humanitarnih zadaća, te (3) medicinska evakuacija snaga SV i evakuacija građana, uključujući i spašavanja izoliranog osoblja (Personal Recovery – PR). Slovenija bi Spartana zasigurno najviše koristila za prijevoz svojih vojnika u NATO misiju KFOR na Kosovu, ali bi ga navodno bila voljna “posuditi” i drugim saveznicima unutar NATO-a.

Kupovinom jednog zrakoplova C-27J Spartan Republika Slovenija će djelomično ispuniti preuzete ciljeve sposobnosti u okviru NATO saveza, no s dva takva zrakoplova u potpunosti bi se postigli zadani ciljevi. O tome će se očito još razmišljati, posebno uzme li se u obzir da, prema dosadašnjim iskutvima, cijene pada uzme li se više od jednog komada iste tehnike, gdje se Spartana procijenjuje na oko 60 milijuna eura.

Postupak nabave započet će čim Ustavni sud Republike Slovenije donese odluku o Zakonu o osiguravanju sredstava za investicije u Slovenskoj vojsci u godinama 2021.-2026. Slovenska opozicija se, naime, protivila ovom zakonu, pa je stranka Ljevica podnijela zahtjev za preispitivanje ustavnosti: „Ti bi ugovori (o kupovini nove vojne opreme, op.a.) predstavljali veliko financijsko opterećenje za Republiku Sloveniju u godini u kojoj još nisu usvojeni državni proračuni“, navodi se u zahtjevu za ocjenu ustavnosti. Ljevica traži referendum o dodatnim ulaganjima u obranu, a suspenzijom Zakona o obrambenim ulaganjima suspendiralo bi se i sklapanje novih ugovora. Ustavni sud je 10. siječnja privremeno zaustavio provedbu Zakona o obrambenim ulaganjima jer je, smatra Sud, Vlada površno procijenila sigurnosne prijetnje i potrebu za ulaganjima. Među ostalim, Vlada je u svom očitovanju Ustavnom sudu navela da bi obustava provedbe Zakona o obrambenim ulaganjima utjecala na modernizaciju vojarni i druge infrastrukture, no Ustavni sud u preliminarnoj odluci navodi da Vlada nije obrazložila na koji bi se način zaustavila planirana modernizacija vojarni budući da je usvojen proračun za obranu koji Ministarstvu obrane daje otvorene ruke. Janšina Vlada je nadalje „ozbiljnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti“ vidjela u mogućem porastu broja migranata i s time povezanim aktivnostima organiziranog kriminala, no Ustavni sud smatra da Vlada nije prikazala konkretne okolnosti zbog kojih bi se moglo opravdano zaključiti da se u vrlo bliskoj budućnosti može očekivati pogoršanje sigurnosne situacije, te kako bi predstojeći ugovori o kupovini nove vojne opreme pridonijeli učinkovitom upravljanju sigurnosnim krizama u bliskoj budućnosti (pod uvjetom da se one zaista i dogode).

Konačna odluka Ustavnog suda očekuje se do kraja siječnja, a Ministarstvo obrane Slovenije već je javno upozorilo da će svako otezanje donošenja konačne odluke rezultirati kašnjenjem u provedbi projekata modernizacije Slovenske vojske, čime će nastati nepopravljive posljedice za sigurnost i međunarodni kredibilitet Slovenije. Po ocjeni domaćih i stranih stručnjaka, upozorava MORS, Slovenska vojska već neko vrijeme ne djeluje u skladu sa 128. člankom Ustava Republike Slovenije, jer nije sposobna provesti obranu Republike Slovenije na njenom teritoriju, te je u suprotnosti s ustavnim člancima 3a i 8 jer ne ispunjava svoje međunarodne obveze u kontekstu osiguranja kolektivne sigurnosti. Ministarstvo obrane zato poziva Ustavni sud da donese konačnu odluku u najkraćem mogućem roku, jer bi se u suprotnom otegnulo razdoblje ključnih ulaganja u SV, te bi se dodatno produbila trenutna protuustavna situacija. Ostane li Ustavni sud pri svom preliminarnom mišljenju, u pitanje neće doći samo nabava transportnog zrakoplova za Slovensku vojsku, nego i transportnih helikoptera, borbenih vozila, topničkih sustava, sredstava protuzračne obrane, i raznog drugog naoružanja koje se predviđa nabaviti u narednih 5 godina.

Mađarska Vlada i Embraer danas su potpisali ugovor o nabavi dva višenamjenske transportna zrakoplova nove generacije Embraer C-390 Millennium, u njegovoj konfiguraciji za dopunu gorivom u zraku (Air-to-Air Refueling – AAR), s oznakom KC-390. Uz to, u ugovor su uključeni i obuka pilota i tehničkog osoblja, kao i druge usluge te podrška, kao dio procesa jačanja sposobnosti mađarskih Obrambenih snaga, posebice na polju taktičkog zračnog prijevoza, dopune goriva u zraku, te sposobnosti medicinskog prijevoza, kao i drugih misija od javnog interesa. Početak isporuka je zakazan za 2023. godinu.

“Nastavno na kupovinu sredstava koja daju sposobnost zračnog prijevoza osoblja 2018. godine, vidjet ćemo pristizanje zrakoplova KC-390 u Mađarsku 2023.-2024., koji će omogućiti dostavu velikih vojnih tereta u operativnim uvjetima, kao i pružanje usluge dopune gorivom u zraku. Mi pribavljamo višenamjensku transportnu flotu za mađarske Obrambene snage ne bi li ispunili najširi mogući raspon zadaća u našem nacionalnom okviru na suveren način”, kazao je Gáspár Maróth, povjerenik Vlade Mađarske zadužen za koordiniranje obrambenog razvoja. Te 2018. godine Mađarska je započela obnovu svojih zračnih transportnih sposobnosti – prvo nabavom dva zrakoplova Airbus A319, a onda i još dva Dassault Falcon 7X (prvi u kolovozu 2018. i drugi u ožujku 2019. godine), koji su svi bazirani u zrakoplovnoj luci Kecskemét i odande služe za vojni i VIP transport.

“Čast nam je da smo odabrani od mađarske Vlade i mađarskih Obrambenih snaga da pružimo najnaprednije višenamjenske transportne zrakoplove koji su dostupni na tržištu,” rekao je Jackson Schneider, predsjednik Uprave Embraer Defense and Security. “Mađarska je druga po redu europska nacija i operator u okviru NATO-a koja je odabrala C-390 Millennium, zrakoplov vrhunskih sposobnosti koji pruža izvrsnu produktivnost svojom kombinacijom bez premca brzine, nosivosti i mogućnosti brzog rekonfiguriranja za višemisijske operacije.”

Avioni KC-390 za mađarske Obrambene snage bit će prvi u svijetu opremljeni i jedinicom za intenzivnu njegu u svojoj konfiguraciji, što je karakteristika koja je nužan preduvjet za provođenje humanitarnih misija. Ove letjelice u potpunosti zadovoljavaju zahtjeve mađarskih Obrambenih snaga, budući su sposobne izvoditi različite tipove vojnih i civilnih misija, uključujući tu: (1) humanitarnu potporu, (2) medicinsko evakuiranje, (3) traganje i spašavanje, (4) prijevoz tereta i ljudstva, (5) precizno izbacivanje tereta, (6) padobranske operacije, te (7) dopuna goriva u zraku (AAR). Ovi KC-390 su u potpunosti NATO kompatibilni, ne samo po pitanju svog hardvera, nego također i po svojoj avionici i konfiguraciji komunikacijskog sustava. Nadalje, konfiguracija samih komponenti sustava za dopunu gorivom u zraku kod KC-390 znači da ovi avioni mogu takvu dopunu vršiti za mađarske JAS 39 Gripen, kao i za druge letjelice koje koriste istu tehnologiju..

Avioni C-390 Millenium su potpuno operativni, i od zaprimanja svog prvog takvog aviona 2019. godine brazilske Zračne snage su ovakve letjelice slale u više kritično bitnih misija u Brazil i inozemstvo, sa sjajnom operativnom raspoloživošću. Također, Vlada Portugala potpisala je ugovor o pribavljanju 5 aviona C-390 Millennium 2019. godine, koji su trenutno u proizvodnji i bit će u službi 2023. godine.

C-390 je taktički transportni zrakoplov na mlazni pogon, dizajniran da postavi novi standard u svojoj kategoriji. Neke od najjačih strana ovog aviona su: povećana mobilnost, otporan dizajn, povišena fleksibilnost, moderna i dokazana tehnologija, te jednostavnije održavanje. Budući da lete brže i dostavljaju više tereta, obje varijante – C-390 Millennium i KC-390 su platforme primjerene veličine za većinu scenarija potencijalnog operativnog raspoređivanja. Smanjena potreba za intervencijama i održavanje po stanju (on condition maintenance) kombinirane s vrlo pouzdanim sustavima i komponentama pomažu u smanjivanju vremena potrebnog za održavanje i troškova, pridonoseći time izvanrednoj razini dsotupnosti i niskim troškovima tijekom životnog ciklusa letjelica.

Embraer je globalna zrakoplovna kompanija sa sjedištem u Brazilu koja posluje na polju komercijalne i VIP avijacije, obrane i sigurnosti, te poljoprivredne avijacije. Ova kompanija dizajnira, razvija, proizvodi i prodaje zrakoplove i sisteme pružajući svojim kupcima usluge i potporu i nakon kupovine. Od kada je osnovana 1969., kompanija Embraer je isporučila više od 8000 zrakoplova. U prosjeku, svakih 10 sekundi neka letjelica proizvedena od Embraera polijeće negdje u svijetu, prevozeći preko 145 milijuna putnika na godinu. Embraer je vodeći proizvođač komercijalnih aviona do 150 sjedala, i najvažniji izvoznik roba visoke vrijednosti iz Brazila. Kompanija održava industrijske jedinice, urede, te centre za distribuciju usluga i dijelova širom Amerike, Afrike, Azije i Europe.

*Izvor: Embraer

Puna dva mjeseca kasnije od planiranog, 4. hrvatski AVPD tim konačno se jutros zaputio u EU operaciju „EU NAVFOR Somalia – ATALANTA“. Jutros u 9:10 avion Airbus A-310 španjolskog Ratnog zrakoplovstva poletio je iz Zračne luke Split prema Djiboutiju, gdje će se u tamošnjoj francuskoj vojnoj bazi 12 pripadnika hrvatskog AVPD tima ukrcati na trgovački brod iz UN-ovog programa WFP (World Food Programme). Tom će brodu hrvatski vojnici pružati zaštitu dok prevozi hranu za Somaliju i zemlje Roga Afrike.

Španjolski avion jučer je došao po hrvatske vojnike (Photo: Mario Marin)

Hrvatski AVPD tim pred polazak (Photo: HRM/D.Mišić, D.Dojkić)

Kako smo već pisali, 4. AVPD tim trebao je biti upućen u Somaliju početkom travnja, no zbog nemogućnosti prijevoza i složenosti funkcioniranja operacije „ATALANTA“ uslijed pandemije koronavirusa, hrvatsko sudjelovanje u operaciji stavljeno je na čekanje. „Po stabiliziranju epidemiološke situacije donesena je odluka o slanju tima u područje operacije“, kaže MORH u današnjem priopćenju, dodajući kako „su u sklopu priprema za upućivanje u operaciju provedene sve epidemiološke mjere“. To znači da je 12 pripadnika AVPD tima provelo 2 tjedna u obaveznoj izolaciji, baš kao i kapetan korvete Davor Gardun koji se upućuje u zapovjedništvo operacije u Roti (Španjolska), kamo je ono preseljeno nakon što je Ujedinjena Kraljevina izašla iz EU, pa Northwood u UK više nije mogao biti sjedište EU operacije.

4. hrvatski AVPD TIM (Photo: HRM/D.Mišić, D.Dojkić)

Prije odlaska, članove hrvatskog AVPD tima primio je zapovjednik HRM, kontraadmiral Ivo Raffanelli, zahvalivši im pritom na zalaganju koje su uložili tijekom priprema: „Pripreme su bile kvalitetne, znanje imate, sposobnosti su potvrđene, i nema sumnje da ćete misiju koja vam je dodijeljena odraditi na najbolji mogući način“. Četvrti AVPD tim svoju je osposobljenost na završnoj vježbi provedenoj 10. i 11. ožujka u splitskoj vojarni „Admiral flote Sveto Letica-Barba“, te u akvatoriju srednjeg Jadrana. Pred ocjenjivačkom komisijom Glavnog stožera OS RH članovi tima pokazali su vrhunsku obučenost i spremnost za izvršenje zadaće.

Stanje 2017. – jedni za remont, drugi za otpad, a treći na vječnom čekanju (Photo: Obris.org)

Inače, ovo je već drugi put da tijekom krize trpi transport hrvatskih vojnih snaga. U ožujku je kasnio povratak 11. HRVCON-a iz Afganistana, jer su zbog pandemije bolesti COVID-19 strateški saveznici bitno promijenili režim svojih vojnih prijevoza, pa je u pomoć priskočila hrvatska nacionalna kompanija Croatia Airlines. Slična se situacija ponovila i sada, prilikom odlaska hrvatskih vojnika u Somaliju. Pritom je potpuno nejasno zašto se prijevoz nije mogao dogovoriti s njemačkim Oružanim snagama, s kojima je Hrvatska još 2016. sklopila dogovor o prijevozu hrvatskog vojnog osoblja za potrebe EU operacije „ATALANTA“, a upravo su Nijemci svojim vojnim avionom u ožujku ove godine vratili pripadnike Vojske Srbije iz Somalije u Beograd.

Hrvatski vojni vrh na čelu s donedavnim načelnikom GS OS RH, generalom Mirkom Šundovom, do nedavno je tvrdio kako Hrvatska nema potrebe za nastavkom razvoja svoje vojne tranportne komponente jer dogovori sa strateškim saveznicima sasvim dobro funkcioniraju. No to „dobro funkcioniranje“ palo je u vodu s prvom većom krizom. Upravo temeljem iskustava u krizi, susjedna Slovenija odlučuje se za nabavu novog vojnog transportnog aviona. U Hrvatskoj se, međutim, odgovorni prave kao da je sve normalno, jer nama nikad ništa ne treba, a imamo i saveznike.