Ako se netko pitao o industrijskoj i političkoj utakmici koja traje u obrambenoj sferi Europske unije, njene naznake su se jasno ocrtavale i tijekom drugog po redu skupa “Europske političke zajednice”, koji se održao u Moldovi. Vinarija i dvorac na oko 35 km istočno od Kišinjeva, ugostila je 1. lipnja ove godine čelnike država i vlada, kao i vrh Europske unije. Ovaj je skup bio dogovoren krajem prošle godine, a mjesto okupljanja preko 45 uzvanika bilo je objavljeno 2. ožujka ove godine.
Osim što je na ovom skupu bilo objavljeno pokretanje zasebne civilne misije u okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene misije dogovorene 24. travnja, sa svrhom pomaganja Moldovi u suočavanju s hibridnim prijetnjama vezanim uz rusku invaziju na Ukrajinu, ujedno je za državu-domaćina usuglašeno i izdvajanje 87 milijuna eura vojno-logističke pomoći iz okvira Europskog instrumenta za mir (European Peace Facility – EPF). Uz druge međunarodne teme, ondje se raspravljalo i odnose s Ukrajinom (uz prisustvo ukrajinskog predsjednika Zelenskog), a tražene su i prijelazne sigurnosne garancije za Ukrajinu i Moldovu – što su podržale Francuska i Njemačka. Odraz ove politike predstavljalo je i angažiranje Francuske na osiguravanju ovog skupa od prijetnji koje se prvenstveno doživljavalo da dolaze iz virtualne sfere, ali i iz pobunjene moldavske pokrajine Pridnjestrovlje (Transdnjistria), udaljene samo 8 kilometara od konkretne lokacije međunarodnog sastanka.
Dok se tijekom skupa ograničilo kretanje lokalnom stanovništvu oko mjesta održavanja skupa, općenito je u Moldovi ovim povodom bio proglašen neradni dan – ne bi li se smanjilo promet i rizike – a novinari su iz Kišinjeva na mjesto skupa bili transportirani namjenskim vlakovima. Francusko Ratno zrakoplovstvo održavalo je borbenu patrolu u zraku tijekom čitavog skupa – dva borbena aviona Mirage 2000-5 i jedan avion za dopunu gorivom u zraku Airbus A330 MRTT Phénix bili su spremni presresti sve prijetnje u zračnom prostoru zatvorenom 1. i 2. lipnja za sav civilni zračni promet i letenje bespilotnim letjelicama. Uz to je bio angažiran NATO AWACS zrakoplov za nadzor i koordinaciju djelovanja tijekom operacije nazvane “Aerial Bastion”, kojom se štitilo skup ocijenjen tako rizičnim da se odustalo i od noćenja okupljenih gostiju u Moldovi.
Spomenuta aktivnost je u samoj Moldovi bila prikazana kao vojna vježba nazvana “Air Bastion-2023”, sa trajanjem od 25. svibnja do danas, 2. lipnja. Prema tamošnjim izvorima, radi se o prvom takvom zajedničkom uvježbavanju moldovske protuzračne obrane za interoperabilno djelovanje s partnerima – od kojih Francuska i Velika Britanija sudjeluju i specijaliziranom opremom – iako je jasno kako se tu prvo i osnovno radi o pružanju odgovarajuće zaštite za kratkotrajni EU skup visoke razine. Zato i ne čudi da se za period od 25. do 27. svibnja najavljivalo kretanje pojedinih transporta vojske i opreme na relaciji Vama-Leuseni (granični prijelaz s Rumunjskom) pa do Kišinjeva i dalje do vojnog poligona Bulboaca (nedaleko istoimenog naselja u kojem je i mjesto održavanja skupa – da bi sve aktivnosti kulminirale u četvrtak 1. lipnja održavanjem međunarodnog skupa od 10 ujutro do iza 17 sati popodne kada su se krenule održavati i konferencije za medije niza sudionika skupa.
Osim što je na svim tim sigurnosnim poslovima bilo uposleno preko 200 američkih, britanskih, moldovskih, francuskih i rumunjskih vojnika, spominje se i raspoređivanje francuske protuzračne obrane kratkoga dometa, bez specificiranje konkretnih sustava na terenu. Uz to, moldavske kopnene snage bile su dodatno raspoređene oko 20 km od mjesta održavanja skupa, čuvajući granične linije prema pro-ruskom Pridnjestrovlju od mogućih fizičkih upada, dok su namjenski raspoređeni francuski specijalisti pomagali čuvati kibernetički prostor Moldove od mogućih virtualnih upada iz Ruske Federacije.
Francuski mediji čitavu ovu aktivnost opisuju kao demonstraciju sposobnosti Francuske da preuzme dužnosti po pitanju i šire zajedničke obrane u Europi – gdje se posebno naglašavalo francuske protuzračne sposobnosti nasuprot industrijskih rješenja za koja se na tom području aktualno zalaže Savezna Republika Njemačka. Upravo se to isto odmjeravanje zadnjih godina vidjelo i na polju modernizacije Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, gdje se Vlada pod premijerom Andrejem Plenkovićem također naglašeno svrstala na francusku stranu.
