NATO saveznici jačaju svoju političku i praktičnu podršku Ukrajini, koja se nastavlja braniti od ruske invazije. Na tisuće komada protutenkovskog oružja, stotine protuzračnih projektila i tisuće komada ručnog oružja, kao i zalihe streljiva, poslane su u Ukrajinu, priopćio je danas poslijepodne NATO savez. Saveznici su također osigurali milijune eura financijske i humanitarne pomoći, kao i medicinske potrepštine za pomoć ukrajinskim obrambenim snagama. Belgija, Kanada, Češka, Estonija, Francuska, Njemačka, Grčka, Latvija, Litva, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, UK i SAD već su poslale ili odobrile slanje značajnih količina vojne opreme za Ukrajinu, uključujući projektile Javelin. Albanija, Bugarska, Hrvatska, Danska, Mađarska, Island, Sjeverna Makedonija, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, UK i SAD ponudile su humanitarnu pomoć ili otvaranje svojih granica za prihvat ukrajinskih izbjeglica. Hrvatska, Poljska i Rumunjska već su započele s prihvatom izbjeglica iz Ukrajine. Italija je poslala hitnu financijsku pomoć ukrajinskoj Vladi, a Turska je produbila svoje veze s Ukrajinom dostavom humanitarne pomoći, napominje NATO.

„Pozdravljam napore država saveznica u podršci Ukrajini u obliku dodatne vojne opreme, financijske i humanitarne pomoći. Pravo na samoobranu proizlazi iz Povelje UN-a, i saveznici pomažu Ukrajini u ostvarivanju tog prava. To šalje jasnu poruku da NATO u potpunosti podržava ukrajinski suverenitet i teritorijalni integritet“,

izjavio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

Zabrana zračna prometa za ruske avione – stanje danas popodne (Izvor: Flight Radar)

Jučer je EU napravila veliki pomak – predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je da je postignut dogovor o uklanjaju pojedinih ruskih banaka iz globalnog sustava za plaćanje SWIFT, kao i o zamrzavanju sredstava Ruske središnje banke, čije se rezerve procjenjuju na oko 530 milijardi eura. Zemlje članice EU podržale su i limitiranje davanja tzv. „zlatnih putovnica“, koje su bogatim Rusima povezanima s ruskim vlastima omogućavale lagano stjecanje državljanstva na EU-području i tako olakšavale njihovo poslovanje na euro-atlantskim tržištima. Danas je predsjednica Komisija najavila i korak dalje – osim daljnjih sankcija Rusiji i Bjelorusiji, zatvorit će se cjelokupni zračni prostor za ruske avio-kompanije, a predložit će se i ograničenja za sve zrakoplove u vlasništvu ili pod kontrolom ruskih tvrtki ili pojedinaca, uključujući tu i privatne avione ruskih oligarha. „Europska unija će onemogućiti državni medijima Russia Today i Sputnik, kao i njihovim regionalnim podružnicama, širenje laži kako bi se opravdao Putinov rat, te se trenutno razvijaju mehanizmi za zabranu širenja njihovih toksičnih i štetnih dezinformacija u Europi“, najavila je von der Leyen danas poslijepodne. Poseban paket sankcija priprema se za Bjelorusiju, kako bi se spriječio njen izvoz određenih vrsta roba u EU. Unija će nastaviti pomagati Ukrajini, te će se kroz „Instrument za mirovnu pomoć“ izdvojit određena financijska sredstva za  kupovinu vojne opreme kao pomoć toj napadnutoj zemlji.

Zgrada Vlade RH u subotu je bila osvijeljena u boji ukrajinske zastave (Photo: Vlada RH)

Dok se sada već treći dan zemlje članice Europske unije solidariziraju s Ukrajinom, održavaju hitne sjednice Vlade i šalju materijalnu pomoć, hrvatska Vlada od svoje zadnje sjednice, održane u četvrtak 24. veljače, šuti. Vlada RH u četvrtak je Ukrajini namijenila paket vrijedan nešto više od 9 milijuna kuna, od čega je većina medicinskog materijala i opreme za vatrogasce i civilnu zaštitu, dok je od elementarnih potrepština za obranu izdvojila 50 čizama i 50 zaštitnih kaciga. To je manje nego je 2013. Vlada RH pripremila za Mali, kojem je tada poslala 50 pištolja TT, 1.000 pušaka, 50 minobacača i 10.000 mina za dotične. Hrvatska je proteklih dana uredno održavala zračni promet s Ruskom Federacijom (linije za Moskvu i Sankt Peterburg), dok o SWIFTU nije bilo ni govora.

Prve ukrajinske izbjeglice stigle u Hrvatsku (Photo: Crveni križ)

Jučer je premijer Andrej Plenković praćen dijelom ministara održao radne sastanke s predstavnicima Civilne zaštite i Crvenog križa zbog podizanja stupnja pripravnosti vezano za prihvat izbjeglica iz Ukrajine. Prve izbjeglice već su, naime, pristigle u Hrvatsku – kako je jučer rekao ministar unutarnjih poslova, radi se o njih 10-ak, žena i djece, koji su za sada smješteni privatno, dok se danas taj broj popeo na 63. Trenutno je u osnivanju posebna međuresorna radna skupina za izbjeglice i prognanike iz Ukrajine, a premijer Plenković najavio je uspostavu 3 prihvatna centra – u Varaždinu, Osijeku i Zagrebu (motel „Plitvice“). Pojedini vlasnici smještajnih kapaciteta na Jadranu već su zaustavili „bookiranje“ svojih apartmana za ruske građane i ponudili ih kao smještaj ukrajinskim izbjeglicama.

Danas je cijela Vlada imala radne sastanke, a popodne je premijer Plenković najavio da će se i Hrvatska pridružiti mjerama EU protiv Rusije i za pomoć Ukrajini. Na sutrašnjoj sjednici Vlade, zakazanoj za točno u podne, donijet će se paket mjera, rekao je premijer Plenković, koje uključuju isključenje ruskih banaka iz SWIFT-a (o čemu bi se večeras trebala donijeti i formalna odluka na razini EU) te zatvaranje zračnog prometa za ruske zrakoplovne kompanije. U Ukrajini se još uvijek nalazi između 35 i 50 hrvatskih građana, koji su u kontaktu s veleposlanicom RH Anicom Đamić, a Hrvati koji su u Ukrajini radili u misiji EU ili su vraćeni u RH ili su u procesu evakuacije. Osim za prihvat ukrajinskih izbjeglica, čiji je ukupan broj danas premašio 380 tisuća, hrvatski krizni tim pripremit će i mjere vezane za opskrbu plinom, posebice kako ne bi bila ugrožena opskrba plinom za kućanstva.

„Naša politika prema Ukrajini je uvijek bila politika dobrih, kvalitetnih, prijateljskih odnosa i poštivanje njezinih cjelovitosti. Iskustvo koje je RH imala u mirnoj integraciji je važno i boljeg modela od toga nije bilo. Političke poruke koje su rekle pojedine države, mi ih razumijemo, ali mi moramo prije svega mudro i konkretno donositi naše odluke i pomagati Ukrajini u tom kasnijem europskom procesu. Ne može doći do nekih grupnih odluka, to nije realno. To su političke odluke”,

izjavio je premijer Plenković, a na izričito pitanje hoće li Hrvatska Ukrajini poslati i štogod oružja – osim zaštitne opreme – odgovorio je:

“Radimo i na tom segmentu. Ministarstvo obrane je pripremilo jedan prijedlog oko kojeg mislim da ćemo se usuglasiti tijekom večeri i sutrašnjega dana. Ujedno ćemo o tome obavijestiti i predsjednika Republike”.

No ta vojna pomoć vjerojatno neće biti nešto posebno velika, budući da i hrvatskim Oružanim snagama nedostaje sve ono što kritično manjka i ukrajinskoj vojsci, zbog čega ne čudi ni da premijer nije htio govoriti o detaljima, najavljujući tek da će se sve saznati sutra.