Prvi hrvatski koraci u ukrajinskoj krizi

 

Današnja 103. sjednica Vlade počela je u ozračju noćašnje ruske invazije na Ukrajinu. U uvodnom dijelu sjednice premijer Andrej Plenković naglasio je da je „Rusija započela ničim izazvanu vojnu agresiju i invaziju Ukrajine raketiranjem brojnih ciljeva na ukrajinskom teritoriju, čime je grubo pogazila suverenitet Ukrajine i međunarodno pravo.“ Noćašnjim brutalnim činom Rusija je grubo pogazila Povelju Ujedinjenih naroda, kao i Helsinški završni akt i Europsku sigurnosnu povelju na kojima počiva Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, rekao je premijer Plenković, dodavši kako je cijela situacija isključiva odgovornost Rusije, od koje je zatražio da momentalno prestane s vojnim aktivnostima i povuče svoje snage iz Ukrajine.

Sada kada je Ukrajina žrtva agresije, na Hrvatskoj je da bude na pravoj strani – na strani mira, slobode, demokracije, solidarnosti i međunarodnog prava,“ objavio je Plenković, dodavši kako je Hrvatska u ovoj teškoj situaciji spremna humanitarno i tehnički pomoći Ukrajini, te da je spremna prihvatiti i moguće ukrajinske izbjeglice. Na večerašnjem sastanku Europskoga vijeća, na kojem će Hrvatsku predstavljati predsjednik Vlade, usvojit će se novi paket sankcija za Rusiju. S obzirom na jutrošnje povećanje cijena svjetskog plina i nafte, Vlada će primijeniti mjere za ublažavanje financijskog udara na kućanstva i poduzeća u RH. Nastavit će se i s ulaganjem u sposobnosti Hrvatske vojske, rekao je premijer, a kao primjer je spomenuo nabavu aviona Rafale i vozila Bradley. Tijekom jutra održan je najprije sastanak Užeg kabineta Vlade, a povećane aktivnosti u svrhu održavanja stabilnosti funkcioniranja države poduzima i hrvatski obavještajni sustav, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo obrane, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo energetike i Ministarstvo financija. Hrvatska veleposlanica Anica Djamić ostaje do daljnjeg u Kijevu – „to je naša politička odluka“, rekao je premijer – a njen zadatak, kao i zadatak hrvatskog Veleposlanstva u Ukrajini, je da pomognu u evakuaciji onih hrvatskih državljana koji to žele. Premijer Plenković rekao je da se jutros čuo s predsjednikom Milanovićem, te da je izrazio spremnost da se održi sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost, što će biti moguće već sutra, po povratku premijera iz Bruxellesa.

Vlada je potom odlučila i o dvije žurne mjere – nositelj jedne je Ministarstvo unutarnjih poslova, a druge Ministarstvo obrane. Tako je hrvatska Vlada namijenila Ukrajini i žuran paket pomoći, o čemu je izvijestio ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

„Državna služba Ukrajine za izvanredne situacije od međunarodnih institucija i veleposlanstava država članica Europske unije zatražila je pomoć. Kao izraz solidarnosti, Vlada RH upućuje žurnu pomoć Ukrajini iz raspoloživih zaliha i sredstava Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva zdravstva, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, i Hrvatske vatrogasne zajednice, i to u obliku robe i opreme navedene u predmetnoj odluci. Također, zadužuju se Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo civilne zaštite i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova da organiziraju slanje žurne pomoći. Ukupna procijenjena vrijednost ove tranše početne žurne pomoći iznosi 9.105.866,00 kn. Osim toga, Vlada izražava spremnost u pružanju pomoći Ukrajini u poslovima razminiranja, a to se prije svega odnosi na opremanje strojevima te pružanju stručne savjetodavne pomoći.“

U pripadajućoj Odluci o upućivanju žurne pomoći Ukrajini izričito se navodi popis robe koju Hrvatska šalje u ovu noćas napadnutu zemlju. To su:

  • ampulirani lijekovi – 30.000 komada
  • medicinske jednokratne rukavice – 1.000.000 komada
  • razni sanitetski materijal – 10.000 komada
  • maske kirurške – 1.000.000 komada
  • sistem za infuziju – 1.000 komada
  • CEIA CMD Compakt metal detector Version 1.34  – 10 komada
  • kaciga BK-RAZ sa vizirom 6 mm debljine – 10 komada
  • zaštitni prsluk protiv krhotina Demining M5 – 10 komada
  • kreveti – 500 komada
  • naočale zaštitne – 100.000 komada
  • deke – 2.500 komada
  • mobilna pumpa velikog kapaciteta s pripadajućom opremom
  • vreće za spavanje – 5.020 komada
  • medicinski kompleti prve pomoći – 2.000 komada
  • šatori mali – 10 komada
  • kaciga zaštitna – 50 komada
  • čizme zaštitne – 50 komada
  • vatrogasna cijev  – 50 komada
  • cipele radne – 30 komada
  • vreće za poplavu – 100 komada
  • zaštitno odijelo – 10 komada
  • spremnik za vodu – 50 komada
  • pumpa za vodu potopna – 10 komada
  • motorna pila – 10 komada
  • balon reflektor za zaštitu – 2 komada.

Sličnu simboličnu pomoć pružit će i Ministarstvo obranem, odnosno OS RH, NATO savezu. “Nacrt prijedloga odluke o deklariranju Oružanih snaga Republike Hrvatske u okviru Združenih snaga visoke spremnosti iz sustava snaga za brzi odgovor NATO-a” obrazlagao je ministar obrane Mario Banožić:

„Odluka o uspostavi snaga za brzi odgovor NATO-a usvojena je još 2002. godine na summitu u Pragu. Na summitu NATO-a u Walesu 2014. Godine usvojena je odluka o uspostavi združenih snaga visoke spremnosti NATO-a. Razina spremnosti tih snaga kada su u stupnju pripravnosti je unutar nekoliko dana, ovisno o kojim dijelovima združenih snaga visoke spremnosti je riječ. Republika Hrvatska radi doprinosa euro-atlantskoj sigurnosti je prepoznala nužnost aktivnog sudjelovanja u združenim snagama visoke spremnosti te u skladu s mogućnostima deklarira snage za njihov sastav. Stoga je na prijedlog Vlade Republike Hrvatske 2015. godine Hrvatski sabor donio odluku o mogućnosti angažiranja snaga u okviru združenih snaga visoke spremnosti iz sastava snaga za brzi odgovor NATO-a. U Ministarstvu obrane, koje uključuje Glavni stožer Oružanih snaga, provedena je raščlamba mogućnosti deklariranja snaga te u skladu s tim ovom odlukom predlaže se deklariranje do 10 pripadnika OS RH za angažiranje u okviru združenih snaga visoke spremnosti iz sastava snaga za brzi odgovor NATO-a u 2022. I 2023. Godini. Navedeno deklariranje je u skladu s nacionalnim interesima Republike Hrvatske kao odgovorne članice NATO-a koja nastavlja graditi međunarodnu vjerodostojnost te aktivno pridonosi kolektivnoj obrani Saveza i sigurnosti euro-atlantskog područja. Financijska sredstva za provedbu ove odluke osigurana su u Državnom proračunu na razdjelu Ministarstva obrane.“

Sukladno odluci NATO summita u Walesu 2014. godine, u okviru Združenih snaga visoke spremnosti (Very High Readiness Joint Task Force – VJTF) deklariraju se tri brigade i svaka od njih se u okviru trogodišnjeg ciklusa nalazi u različitom stupnju pripravnosti. Kako stoji u popratnom Vladinom dokumentu za ovu točku dnevnoga reda: “U skladu s ciklusom NRF-a (NATO Response Force), navedene deklarirane snage u sastavu VJTF-a bit će u vrlo visokom stupnju pripravnosti tijekom 2022., a od početka 2023. predviđena je tranzicija u niži stupanj pripravnosti.” Kako je objavio portal Obris.org, upravo o tome je proteklih dana razgovarao i zapovjednik LANDCOM-a general Roger L. Cloultier tijekom svoje mini-turneje po državama članicama NATO-a iz središnje Europe.

Nakon što je Vlada usvojila ovaj prijedlog o deklariranju snaga za VJTF, on se šalje Predsjedniku Republike na donošenje, a hoće li ga predsjednik Milanović zaista i potpisati – vidjet će se uskoro. No kako se čini, unatoč njegovom dosadašnjem protivljenju slanju vojnika u Ukrajinu, s ovim prijedlogom možda i neće biti problema.

Milanović je, inače, jutros održao hitni sastanak s čelnicima Oružanih snaga i obavještajnih agencija. Na sastanku u Uredu predsjednika Republike bili su načelnik Glavnog stožera OSRH admiral Robert Hranj, direktor Glavnog stožera OSRH general bojnik Ivica Olujić, zapovjednik Zapovjedno operativnog središta Glavnog stožera OSRH brigadni general Ivan Turkalj, ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije Daniel Markić i ravnatelj Vojne sigurnosno-obavještajne agencije general Ivica Kinder. Oni su informirali Predsjednika o aktualnoj situaciji i mogućem razvoju događaja u Ukrajini, a na tu temu Milanović je jutros razgovarao i s premijerom Plenkovićem.

Predsjednik Republike Zoran Milanović oštro osuđuje rusku agresiju na Ukrajinu, a napade ruskih vojnih snaga smatra neprihvatljivim kršenjem ukrajinskog suvereniteta. Predsjednik Milanović poziva Rusiju na prekid vojnih napada protiv Ukrajine, nada se brzom smirivanju situacije i nastavku diplomatskih aktivnosti u cilju pronalaženja mirnog rješenja. Predsjednik Milanović izražava žaljenje zbog ljudskih žrtava u Ukrajini. Republika Hrvatska kao članica NATO saveza i Europske unije postupat će u ovoj situaciji u okviru svojih obveza,”

stoji u priopćenju Ureda predsjednika RH.

 

Content Protected Using Blog Protector By: PcDrome.