Svečanom ceremonijom u 86. zrakoplovnoj bazi „Locotenent aviator Gheorghe Mociorniță“ u gradu Borcea, rumunjski avioni F-16 Fighting Falcon iz sastava 53. eskadrile započeli su zadaće air policinga pod nacionalnim zapovjedništvom. Kako je rekao ministar obrane Rumunjske, Gabriel Leş, radi se o prvoj fazi procesa, a da bi se postigla potpuna operativna sposobnost – eskadrila rumunjskih F-16 mora proći kroz NATO proces certifikacije, nakon kojeg će nadzor zračnog prostora raditi pod NATO zapovjedništvom. Svečanosti je prisustvovala i premijerka Viorica Dăncilă, koja je u prigodnom govoru rekla kako je „danas vrlo važan dan za rumunjsko vojno zrakoplovstvo, jer ovi najuspješniji zrakoplovi postaju operativni za sve vrste zadaća, što dokazuje da je Rumunjska jamac sigurnosti na jugoistočnom boku NATO-a“.
Rumunjska je do danas radila nadzor zračnog prostora svojim starim MiG-21 avionima, te uz pomoć NATO-partnera – Velike Britanije, Kanade i SAD-a. Upravo se prošle godine piloti i avioni Eurofighter iz sastava RAF-a bili u Zagrebu, u 91. ZB, gdje su se uvježbavali s MiG-ovima Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. „Želio bih zahvaliti našim partnerima – UK, Kanadi, i SAD – koji su nam proteklih godina pomagali u air policingu, sa svojim avionima, i čuvali zračni prostor Rumunjske. Mi smo važan i cijenjeni partner, rekli su nam“, kazao je jutros rumunjski ministar Leş.
Tako je, nakon gotovo 3 godine otkad je Rumunjska kupila avione F-16, svečano prezentirana i jedna od zadaća za koju su kupljeni. U Ministarstvu obrane Rumunjske očekuju da će certificiranje nove eskadrile biti uskoro obavljeno, te da će ona ući u okvire NATO-zapovjedništva u narednim mjesecima. No cijeli proces nabave aviona u Rumunjskoj trajao je punih 5 godina – Vrhovno vijeće za obranu je još 27. rujna 2012. odobrilo koncept postepenog postizanja sposobnosti protuzračne obrane u okviru programa „Višenamjenski avion za Ratno zrakoplovstvo“. Prema tom konceptu, predviđene su 3 borbene eskadrile sa po 16 višenamjenskih aviona svaka. U skladu s odlukom Vrhovnog vijeća, 2013. godine potpisani su ugovori s vladama Portugala i SAD-a o kupovini 12 aviona F-16. Oni su u Rumunjsku stizali u fazama: prvih 6 je pristiglo u rujnu 2016. godine, 3 su stigla u studenom iste godine, da bi posljednja 3 bila predana Rumunjskoj 27. rujna u Portugalu i predstavljena domaćoj javnosti u Rumunjskoj 6. listopada 2017. godine. U sklopu ovog posla Portugal je proveo i obuku 9 pilota, te oko 80 tehničara za nove/rabljene rumunjske borbene zrakoplove, a u svibnju 2017. godine je s američkom tvrtkom Lockheed Martin bila ugovorena i kupovina simulacijskih sustava za ovaj tip letjelica, čija je isporuka u Rumunjsku bila najavljivana za tekuću 2019. godinu.
Tako je prošlo punih 5 godina od prvotne odluke Vrhovnog vijeća do realizacije isporuke aviona, te još godina i pol za postizanje početne faze njihovih operativnih sposobnosti. Prema prvotnom planu aktualnog vodstva Ministarstva obrane RH, slično razdoblje (5 godina) trebala je proći i Hrvatska – do kraja 2017. je trebala biti donesena odluka o izboru aviona, do sredine 2018. je trebao biti potpisan ugovor o kupovini, 2020. trebala su stići prva dva s obučenim hrvatskim pilotima, 2021. trebala su stići 6 aviona, te 2022. godine – posljednja 4. Pretpostavljeni životni vijek nesuđenih hrvatsko-izraelskih F-16 trebao je biti 30 godina, odnosno od 2020. do 2050. godine. Umjesto toga, Hrvatska je opet gotovo na početku kada je u pitanju nabava borbenih aviona, dok Rumunjska najavljuje drugi krug kupovine.
Uoči današnjeg za Rumunjsku velikog događaja, ministar obrane Gabriel Leş dao je intervju AGERPRES-u u kojem je, između ostalog, govorio i o svojim nedavnim izjavama da će Rumunjska nabaviti dodatnih 36 lovaca. Ponovio je da je nabava postojećih 12 aviona tek prva faza, te da bi u konačnici Rumunjska trebala imati ukupno 48 borbenih aviona F-16.
Premijerka i ministar obrane Rumunjske u 86. ZB
„Za narednih 5 aviona poslali smo upit našem portugalskom partneru, da vidimo imaju li oni višak tih aviona. Rasprave koje smo vodili, uključujući i one u SAD-u, dovele su do pitanja nabave novog aviona ili polovnog aviona, bez obzira što cijena polovnog nije ni blizu cijeni novog.
U ovom trenutku mi nemamo odgovor što znači ‘novi’ avion, mi ne znamo želi li kompanija pokrenuti liniju za toliko novih zrakoplova, i ne mogu vam u ovom trenutku reći razliku u cijenu između nadograđenog polovnog i novog zrakoplova. Čekamo odgovor od strateškog partnera, od američkog partnera, i vidjet ćemo kakva će biti sljedeća odluka. Kad govorimo o nadograđenom polovnom avionu, ne govorimo kao o 10 godina rabljenom autu na kojem je bilo nešto popravaka. Zrakoplov je sasvim drugačiji, motor je nov, avionika je ultra moderna, trup je nadograđen i u skladu je s određenim kriterijima koje je proizvođač postavio u nekom trenutku. Dakle, ne govorimo o nekom polovnom avionu koji je olupina, kao što vidimo u raznim objašnjenjima u medijima i u određenim online publikacijama. Govorimo o visoko sposobnim avionima koji su vrlo blizu onome što se zove novi avion“.
*Photo: Ministarstvo obrane Rumunjske/Laurențiu Turoi, Bogdan Pantilimon
