Sa 79 glasova „ZA“, 61 „PROTIV“ i 1 „suzdržanim“ Hrvatski sabor večeras je izglasao novu hrvatsku Vladu. Andreju Plenkoviću ovo je treći premijerski mandat, a većini članova Vlade – drugi na ministarskim mjestima. Zbog nužnosti koalicije s Domovinskim pokretom, nova Vlada ima 2 ministarstva više (Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije koje se izdvojilo iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoje, te Ministarstvo demografije i useljeništva), a čak 7 potpredsjednika Vlade (Medved, Božinović, Butković, Bačić, Anušić, Primorac i novi Josip Dabro, ministar poljoprivrede). To je izuzetno puno potpredsjednika, s obzirom da Vlada ima ukupno 19 članova, uključujući i premijera. Broj žena u Vladi dodatno je smanjen – od 4 ministrice u prošlom mandatu ostale su tek dvije, „zelena“ ministrica Marija Vučković i kontroverzna ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek.  Novi/stari ministar obrane ostao je Ivan Anušić, što je dobra vijesti budući je u samo 6 mjeseci pokazao više volje i znanja nego njegov prethodnik Mario Banožić tijekom svoje 3 godine mandata u MORH-u.

Jutros je Andrej Plenković pred Saborom predstavljao program svoje treće Vlade, saževši ga u 5 osnovnih elemenata: „Želimo uspješnu, vitalnu, pravednu, održivu i suverenu Hrvatsku“. Ako je suditi po izlaganju u Saboru, malo se toga planira za obrambeni resor. Premijer Plenković rekao je da „živimo u itekako nesigurnom vremenu u kojem traje ruska agresija na Ukrajinu, a sukob na Bliskom Istoku je izuzetno intenzivan s prijetnjom daljnje eskalacije“. „To zahtijeva da budemo snažni i kada je riječ o obrambenim sposobnostima“, rekao je Plenković i neizostavno po tko zna koji put istaknuo nedavni dolazak prvih šest borbenih aviona Rafale dok se drugih šest, najavio je, očekuje do veljače iduće godine. Pritom je Plenković još obećao i nastavak „ulaganja u kopnenu vojsku, ratnu mornaricu, kao i jačanje hrvatske policije i zaštita vanjske granice“. O zahtjevu Domovinskog pokreta da se uvede obavezni vojni rok u Vladinom programu nema ništa izričito, tek načelno: „Imajući u vidu rastuće globalne napetosti te sve razornije posljedice klimatskih promjena, diljem Europe raste svijest o potrebi pohađanja kraćeg tečaja radi pružanja temeljnih vojnih sposobnosti i kompetencija iz domene civilne zaštite i prve pomoći kako bi se kod mladih ljudi podigla spremnost i kako bi stekli korisne vještine za budućnost. U tom pogledu razradit će se najbolji model prema našim potrebama i logističkim sposobnostima“. Prije nekoliko dana ministar Anušić je pred novim koalicijskim partnerima iz Domovinskog pokreta rekao kako to „sigurno ide“, no činjenica je da nakon velikih i pompoznih najava s kraja prošle i početka ove godine nije bilo ničega, pa ni prijedloga spremnog za prezentaciju najvišim državnim dužnosnicima koji se do tada uvelike spominjao.

U Programu Vlade za razdoblje 2024.-2028. obavezni vojni rok ili nekakvo slično osposobljavanje također se ne spominje. U tzv. Prioritetu br. 5 „Suverena Hrvatska“ cilj 5.2. odnosi se na „Modernu vojsku“, te se obećaje nastavak unapređenja sustava domovinske sigurnosti uz modernizaciju policije, vojske, vatrogastva, civilne zaštite i drugih žurnih službi. Kako bi razvila „modernu vojsku“, Vlada obećaje:

1. vratiti Hrvatsku vojsku u Beli Manastir, obnoviti zapuštenu vojarnu te ondje stvoriti uvjete za smještaj, život i rad do 800 pripadnika Hrvatske vojske;
2. nastaviti  s modernizacijom i opremanjem postojećih kapaciteta Hrvatske vojske uz uporabu najmodernijih savezničkih tehnologija i opreme, te oslanjanje na domaću obrambenu industriju;
3. opremanje HRM-a višenamjenskim brodom povećane autonomije i sposobnosti; te
4. jačanje kapaciteta i samodostatnosti hrvatske obrambene industrije prateći strateške europske i NATO dokumente, pri čemu će se koristiti jedinstvena iskustva Hrvatske iz Domovinskog rata.

Ni u poglavlju pod nazivom „Sigurne granice i unutarnja sigurnost“ nema spomena aktivacije obaveznog vojnog roka, već se kao ciljevi spominju osnaživanje suradnje sa saveznicima i partnerima (uključujući FRONTEX i EUROPOL), ulaganje u izgradnju vlastite optičke mreže i dodatne opreme radi unapređenja postojećih kapaciteta e-nadzora cijele zelene granice, jačanje postojećih mjera protiv krijumčara i trgovaca ljudima, razminiranje preostalih 89 km2 minski sumnjivog područja, kupovina 2 nova Canadaira i rezervnih dijelova, te nastavak aktivnosti za rješavanje sudbine nestalih osoba u Domovinskom ratu i procesuiranje ratnih zločina.

*Photo: Vlada  RH