Ukupno 107 pripadnika OS RH (od čega 9 žena), te 31 pripadnik Vojske Crne Gore, 5 Armije Sjeverne Makedonije i 2 pripadnika OS Albanije ispraćeni su danas poslijepodne u NATO misiju „Resolute Support“ u Afganistanu. Oni će biti raspoređeni u Zapovjedništvo za obuku, savjetovanje i pomoć Sjever (Train, Advise and Assist Command-North, TAAC-N) u Mazar-e-Sharifu, te manjim dijelom u Zapovjedništvu misije u Kabulu. Uz stožerne dužnosti u ova dva zapovjedništva, pripadnici ovog (12. po redu  HRVCON-a) obnašat će dužnosti savjetnika za afganistanske snage sigurnosti (vojsku, policiju i specijalne snage), zaštitnih snaga savjetnika i savjetničkih timova, te medicinske i vojno-policijske dužnosti.

U misiji „Resolute Support“ ukupno je od 1. siječnja 2015. do danas sudjelovalo 1.157 pripadnika OS RH, od čega je 76 žena. U ovom posljednjem, 12. HRVCON-u je ukupno 9 žena, među kojima je natporučnica Kristina Lužanac iz Zapovjedništva za kibernetički prostor. Njoj je ovo prva misija i u njoj će kao časnica za komunikacijsko-informacijske sustave osiguravati komunikaciju i pružati potporu našoj nacionalnoj sastavnici kako bi zapovjednik Matanović mogao komunicirati sa Zapovjedno-operativnim središtem u Zagrebu, kao i s pripadnicima kontingenta u Afganistanu, ali i da hrvatski vojnici mogu kontaktirati sa svojim obiteljima u Hrvatskoj. U operaciji ISAF – prethodnici misije „Resolute Support“, od 2003. do 2015. godine sudjelovalo je ukupno 4.523 pripadnika OS RH, od čega je bilo 235 žena.

Zapovjednik 12. HRVCON-a je brigadir Ivica Matanović, dosadašnji načelnik Odjela za obuku u Operativnoj upravi GS OS RH, koji je pripadnike svog kontingenta danas podsjetio da je sigurnost pojedinca i cijelog kontingenta najvažnija od svega. Upravo iz sigurnosnih razloga i straha od koronavirusa današnjem ispraćaju nije prisustvovala rodbina vojnika, no to i nije veliki problem budući da će 12. HRVCON put Afganistana zapravo tek za koji dan. Druga specifičnost koja odlikuje ovaj kontingent je to da je vjerojatno posljednji u ovoj NATO misiji u Afganistanu, te da bi kao takav mogao pri kraju svoj 6-mjesečnog rasporeda rastavljati hrvatski kamp i pakirati svu opremu za povrat u Hrvatsku.

„Ako bude bilo potrebe, spremni smo. Sigurno da će biti određenih priprema za smanjenje, ako ne bude samog tog povlačenja, velim – mi smo to spremni i mi ćemo to izvršiti,“

rekao je brigadir Matanović.

Što se sprema?

Paralelno s odlaskom 12. HRVCON-a intenzivno se raspravlja i o budućnosti misije „Resolute Support“, podsjetio je novi načelnik GS OS RH, viceadmiral Robert Hranj, a nedavno potpisani sporazum između SAD-a i talibana trebao bi označiti početak kraja misije u Afganistanu. Sporazumom koji je u subotu, 29. veljače, potpisan u Dohi, SAD su obvezale sebe, ali i NATO saveznike te partnere, na odlazak iz Afganistana. To je jutros na događanju „Ring the Bell for Gender Equality“ Zagrebačke burze predsjednik RH Zoran Milanović spomenuo kao razlog za odlazak:

„Nisam htio rušiti sustav koji se gradio 16 godina i samo dva tjedna nakon stupanja na dužnost nepotpisati odluku o slanju još jednog kontingenta u Afganistan. Ali nakon toga, naročito u svjetlu ugovora SAD-a i talibana, naš posao je tamo gotov. Naročito zbog toga jer je SAD te ugovore potpisao u vlastito ime, afganistanska vlada u tome nije sudjelovala, a mi još manje“,

rekao je Milanović.

Narednih tjedana i mjeseci gledat će se poštivanje tog sporazuma i sukladno tome raditi planove za izvlačenje međunarodnih snaga iz zemlje podno Hindukuša. No načelnik Hranj pomalo je skeptičan oko budućnosti američkog sporazuma s nepredvidim afganistanskim talibanima: „To je ipak tek dobra naznaka mogućeg rješenja za Afganistan, ali vama osobno neka ne bude neka posebna garancija za vlastitu sigurnost“, poručio je pripadnicima 12. HRVCON-a, dodavši:

„U ovoj fazi teško je predvidjeti sve domete i aspekte potpisanog sporazuma. Hrvatska će svoje planove sudjelovanja u Afganistanu regulirati i odlučiti u razgovoru i dogovoru sa saveznicima i u skladu s vlastitim nacionalnim interesima“.

„Odluku o tome da Hrvatska vojska napusti Afganistan mora donijeti hrvatska politika“, naglasio je jutros na Zagrebačkoj burzi predsjednik Milanović, a popodne je nešto slično rekao i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević – bez obzira na realitet politike Donalda Trumpa i njeno očito jednostrano odvijanje. Referirajući se na američko-talibanski sporazum, Krstičević je rekao:

„To je jako dobar korak, ali on još uvijek ne jamči sigurnost ni NATO snaga ni stanovnika Afganistana. Vodeći računa prvenstveno o sigurnosti naših vojnika te našim nacionalnim interesima, poštujući NATO savez i partnere, te uzimajući u obzir najavljene planove NATO-a, sukladno daljnjem razvoju situacije, donijet ćemo pravovremene političke odluke koje su i najavljene i od predsjednika države i od predsjednika Vlade. A od vas tražim da se ne opterećujete tim odlukama, nego da se u potpunosti usredotočite na vlastitu sigurnost i na provedbu vaših zadaća“.

Da sporazum sam po sebi nije dovoljan, potvrdio je i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. On je, dolazeći na neformalni ministar obrane EU koji se 4. i 5. ožujka održavao u Zagrebu, izjavio:

„U subotu je potpisan mirovni sporazum. Znamo da će daljnji potezi biti teški, ali moramo nastaviti raditi na mirnom rješenju krize u Afganistanu. Talibani moraju poštivati svoje obveze iz sporazuma, moramo vidjeti smanjenje razine nasilja, moramo biti sigurni da radimo korak prema mirnom i pregovorima usuglašenom rješenju“.

Prva osoba koja je u nas najavila moguće hrvatsko povlačenje iz Afganistana bio je današnji predsjednik Zoran Milanović, koji je još u predizbornoj kampanji tvrdio da to „nije naš rat, to nije čak ni NATO-v  rat“. Povlačenje hrvatskih snaga iz Afganistana Milanović je stavio na listu svojih predsjedničkih prioriteta, a da je to gotova stvar – potvrdio je u utorak, 3. ožujka, na svečanoj primopredaji dužnosti načelnika GS OS RH.

„Za nekoliko mjeseci, ili koji mjesec više, završava i 16, 17, 18-godišnja avantura prvo SAD-a, a onda i nas – pod riječi avantura ne mislim a priori ništa loše – u Afganistanu. Povlače se, a povlačimo se i mi. Hrvatska se ne brani samo u Hrvatskoj na njezinim granicama. Ustav jasno kaže koje su zadaće HV – a to je zaštita cjelovitosti i suvereniteta, teritorijalnog integriteta RH – to se može tumačiti na nekoliko načina, ali ne baš na sve moguće načine. Hrvatska vojska će se vratiti barem iz Afganistana domu svome, bit će i dalje prisutna u svijetu, u žarištima, tamo gdje se žarišta rasplamsavaju, a zahvaljujući prisustvu naše i drugih vojski neće se rasplamsati, i tamo gdje se djeluje preventivno. Ali uvijek i prije svega vodeći računa o tome što je naš interes. To nije sebičnost, to je zdrav razum. I to nisu nužno one najodvažnije mjere o kojima je pričao Nelson, borac za britanski imperij prije nego što ga je skratio francuski topovski hitac. To nisu naši ratovi. Barem ja tako kao predsjednik Republike Hrvatske, predsjednik hrvatske Republike, predsjednik svih građana, mislim i tako ću djelovati“,

rekao je Zoran Milanović u govoru na svečanoj primopredaji 3.ožujka 2020. godine.

S njime se potom složio i ministar obrane Damir Krstičević, koji je u svome mandatu povećao broj vojnika u NATO misiji u Afganistanu. „ I ja sam da se povučemo iz Afganistana. Jasno, uz proceduru, i uz razgovor sa partnerima i saveznicima“, rekao je Krstičević, dodavši kako se razmatra nekoliko opcija – i povlačenje, ali i samo smanjivanje broja vojnika: „Treba staviti sve opcije na stol. Treba napraviti kompletne analize, i na razini države donijeti jednu takvu odluku. Imaju i načini, i procedure kako se to radi. Prema tome, mislim da ćemo tako postupati“. Novi načelnik GS OS RH viceadmiral Hranj odmah nakon primopredaje izjavio je pred novinarima da se čeka politička odluka:

„Ja kao vojnik, načelnik Glavnog stožera, samo je jedan moj stav – izvršavam zapovjedi svojih političkih šefova. Znači, kad ministar kaže ‘Povlačimo se’, mi se povlačimo u roku od par tjedana. Kad ministar kaže ‘Povlačimo se u fazama’, povlačit ćemo se u fazama. To je tako. Ja tu nemam službeni stav“.

No, dao je Hranj naslutiti da su i NATO saveznici skloniji postepenom povlačenju:

„Ne bi htio govoriti o detaljima planova. To je ipak… to su planovi koje države članice NATO-a međusobno dijele. Radi se o planu povlačenja u fazama. Ima i oznake – alfa, beta, i tako dalje… light, i tako dalje… Predviđa se uvijek neka dinamika povlačenja i tu se države intenzivno dogovaraju, jer rijetko koja država ima sve mogućnosti da svoje vojnike samostalno povuče – pa onda moraju međusobno surađivati. Znači, sve te faze se dogovaraju, i stalno se dogovaraju“.

Za sada je, dakle, jedino izgledno kako će tijekom narednih 6 mjeseci 12. HRVCON obnašati svoje redovne zadaće u misiji „Resolute Support“ najbolje što može. Tijekom tog razdoblja trebao bi se jasno iskristalizirati i stav NATO-saveznika, ali i na tome temeljena odluka hrvatskog državnog vrha. Ovo je prvi puta do sada da je NATO, a time i Hrvatska, na svega par koraka do odlaska s višedesetljetnih bojišta širom Afganistana.