Zajedničkom press-konferencijom visokog povjerenika EK za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepa Borrella i ministra obrane RH Damira Krstičevića okončan je dvodnevni neformalni sastanak ministara obrane EU. Press-konferenciji prethodilo je radno jutro europskih ministara obrane, tijekom kojeg se kroz dvije radne sjednice razgovaralo o obrambenim prioritetima, te o smjernicama za daljnji razvoj strateških inicijativa koje će dominirati .
Zaključke s obje radne sjednice sažeo je povjerenik Borrell, ujedno i predsjedavajući ovog neformalnog sastanka, u svom završnom izlasku pred brojne predstavnike medija. On se najprije dotaknuo radne večere, održane prvog radnog dana (srijeda, 4. ožujka), kojoj je prisustvovao i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, te na kojoj su se, među ostalim, razmatrali i operativni prioriteti i vojne operacije EU.
„Njih ima 6, i one mobiliziraju više od 5.000 ljudi širom svijeta. Pitam se da li građani Europe znaju za to da mi svi zajedno, Europljani, održavamo prisutnost od Somalije, do Srednjoafričke Republike, i u mnogim operacijama koje su vrlo korisne za osiguravanje naše sigurnosti, i za stabiliziranje raznolikih regija svijeta. Da vam dam primjer… Na primjer, Operacija SOPHIA, koja dolazi do svog završetka do kraja ovoga mjeseca. Ova operacija nam je omogućila da uništimo više od 500 brodica švercera ljudima. Uhitili smo 151 takvog švercera, i doveli ga pred lice pravosuđa, i spasili smo iz mora 41.000 ljudi. Samo kao primjer, koliko je važno upravljati takvom vrstom operacije, u kojoj smo mi Europljani sastavili naše pojedine sposobnosti“.
Inače, operaciju EU NAVFOR MED Sophia naslijedit će nova operacija fokusirana na embargo na oružje, oko čijeg karaktera su se lomila koplja unutar članica EU, i koja je potom dogovorena kao svojevrsno kompromisno rješenje.
„Politički sporazum je postignut na prošlom sastanku Vijeća za vanjske poslove, i sada Politički i Vojni odbori rade na dovršavanju zadnjih operativnih definicija, pravila postupanja, i dostupnosti plovila, ne bi li se popunilo sve resurse koje trebamo za njenu implementaciju. Ja se nadam da će na idućem Vijeću za vanjske poslove… na idućem formalnom Vijeću za vanjske poslove, u ožujku, da ćemo biti sposobni definitivno zaključiti i odobriti tu operativnu misiju, ne bi li bili u stanju i pokrenuti tu misiju tijekom mjeseca travnja. Pa ipak, ima tu još nekih stvari za riješiti – i ja ne bi želio objavljivati pobjedu prije nego li je izborena. Bit će teško. Prije nekoliko tjedana nitko nije još ni vjerovao da je to moguće, a sada izgleda da će to biti moguće. Ali, nadajmo se da ćemo biti u stanju nadići te zadnje poteškoće“,
rekao je Josep Borrell. Ujedno, tijekom jučerašnjih radnih sjednica, ministri obrane EU dogovorile su se o pokretanju nove strateške incijative nazvane „Strateški kompas“ i koja bi, kako je najavio Borrell –
„(…) pokrivala upravljanje krizama, sposobnosti, alate i instrumente, partnerstva, te zaštitu i otpornost. Trebat će nam nekoliko godina da razvijemo ovu novu inicijativu, koja će biti orijentirana prema identificiranim glavnim prijetnjama i izazovima, s kojima ćemo se suočavati – i kako naše sposobnosti mogu biti mobilizirane ne bi li se sučelili s tim izazovima“.
Bez obzira na povijesne, pa i društvene različitosti unutar Europske unije, kao i razlike u načinima doživljavanja pojedinih prijetnji, stav je da je unutar EU potrebna jedna zajednička strateška kultura:
„Mi moramo razumjeti da postoji određena nedjeljivost tih prijetnji, koje dolaze s istoka ili sa juga – one utječu na Europljane, sve zajedno. I, to traži jedno dublje razumijevanje opasnog svijeta u kojem živimo, da bi bili u stanju pružiti zajednički odgovor, okupljanjem naših sposobnosti, njihovim razvijanjem na koordiniran način – da bi izbjegli dupliciranje, da bi popunili praznine, i bili spremni za suočavanje… kao što sam rekao, svijet koji je svakoga dana sve izazovniji i opasniji. Kada počnemo o tome promišljati, ni koronavirus nije postojao. A o teškoj situaciji u kojoj živimo na istočnom Mediteranu – nitko nije očekivao da će se morati sa time suočiti. Dakle, svaki dan nosi neki novi izazov, i mi moramo izgraditi tu zajedničku stratešku kulturu, da bi se sa njima mogli nositi, jednim europskim pristupom“.
Treća velika tema bio je tekući strateški pregled projekata unutar Stalne strukturirane suradnje, odnosno PESCO-a, kako je to i istaknuo Josep Borrell:
„Prije dvije godine mi smo pokrenuli PESCO, a danas je gotovo 50 projekata u razvoju. I sad je vrijeme da zastanemo, odmaknemo se korak, pogledamo što radimo dobro, i gdje postoji potreba da to prilagodimo, ne bi li osigurali postizanje boljih rezultata“,
Upravo je tijekom zagrebačkog sastanka ministara obrane EU potpisan jedan od PESCO projekata – ministri obrane Hrvatske, Litve, Poljske, Estonije i Nizozemske potpisali su Memorandum o suglasnosti za PESCO projekt „Kibernetički timovi za brzi odgovor i međusobnu pomoć u kibernetičkoj sigurnosti“.
„Ovaj PESCO projekat je značajan i zbog europskih, ali i naših nacionalnih sposobnosti koje razvijamo u sklopu Zapovjedništva za kibernetički prostor“,
ponovio je jučer ministar obrane Repubike Hrvatske Damir Krstičević, na svom zaključnom obraćanju javnosti nakon okončanja neformalnog sastanka ministara obrane država Europske unije u Zagrebu.
Rezovi, proračunski rezovi…
Europski obrambeni fond je još jedna od inicijativa EU o kojoj se rubno razgovaralo na ministarskom sastanku. On je trenutno zaglavio u pregovorima o višegodišnjem financiranju, i mogao bi biti znatno manji od prvotno planiranog. Toga je svjestan i povjerenik Borrell, koji je na novinarsko pitanje hoće li smanjivanje novca ograničiti i EU ambicije po pitanju obrane, odgovorio:
Photo: Miroslav Ambruš-Kiš
„Ja mislim da su svi ministri pokazali svoju zabrinutost oko ovog pitanja. Mi bi trebali imati resurse u skladu s našim ambicijama. Ne možemo tvrditi kako želimo razviti Zajedničku obrambenu politiku, i biti prisutni geopolitički u teškim scenarijima… kao što je to u Sahelu, na primjer… ako nemamo resurse potrebne… potrebne da financiramo svoju prisutnost, i da razvijamo svoje sposobnosti. Točno je da su Obrambeni fond, Vojna pokretljivost, te Europski instrument mirovne pomoći (European Peace Facility – EPF) bili smanjivani, prema prijedlozima o kojima je Vijeće do sada raspravljalo, ali tu nije bilo suglasja i sporazuma, do sada. Za sada ništa nije usuglašeno – dakle, sve je tu otvoreno. I, ja se nadam da će ministri obrane pokazati svojim kolegama s financijske strane, koliko je važno pružiti sredstva, ne bi li se… Na primjer, da bi se pružilo sposobnosti, vojne sposobnosti, vojskama koje mi obučavamo u Sahelu. Mi obučavamo vojnike, ali danas nismo u stanju pružiti im i vojnu opremu koja je potrebna da bi te vojske bile i stvarno efikasne na terenu. Europski instrument mirovne pomoći bi bio jedan od putova da se nadiđe te teškoće, i ja mislim da ćemo na kraju priče imati dovoljno resursa… Mislim, dovoljno – znate, resursa nikad nema dovoljno, ali recimo… Oni će zadovoljavati onaj minimum potreban da bi dostigli naše razine ambicija“.
Na jednoj od radnih sjednica upravo je ministar Damir Krstičević istaknuo ulogu Europskog obrambenog fonda (European Defence Fund – EDF) koji bi u narednom financijskom razdoblju 2021.-2027. godine trebao osigurati značajna sredstva za ulaganje u istraživanje i razvoj ključnih sposobnosti EU poručivši:
„Programi Fonda ujedno predstavljaju izvrsnu priliku za hrvatsku obrambenu industriju čiji su kvalitetni proizvodi prepoznati širom svijeta. Upravo je razvoj industrijske i istraživačke dimenzije EU obrane jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a“.
To je i jedan od prioriteta u području obrane za koji se Hrvatska zalaže tijekom svog 6-mjesečnog predsjedanja. Krstičević je podsjetio da su ukupno 4 obrambena prioriteta: (1) provedba aktualnih europskih obrambenih inicijativa kao što su PESCO, vojna pokretljivost i Europski obrambeni fond; (2) nastavak suradnje NATO-a i EU; (3) jačanje obrambene industrije i malog i srednjeg poduzetništva; i (4) daljnje napore EU na jugoistoku Europe, pri čemu je od izuzetne važnosti usklađeno i komplementarno djelovanje s partnerima i zadržavanje fokusa na području jugoistoka Europe.
Optimistični planovi s početka EU proračunskog procesa 2021.-2027. bez šanse za ostvarenje
Nažalost, svi ovi lijepi planovi već su upali u probleme krajem prošle godine, kada su se zahuktali pregovori oko donošenja Višegodišnjeg financijskog okvira EU (Multiannual Financial Framework – MFF) za period od 2021. do 2027. godine, u kojima se obrambene stavke predlagalo rezati za oko 50 posto, dok bi teme vezane uz nadzor granica gubile oko 33 posto početno planiranih sredstava. Tako je od 2018. za Europski obrambeni fond (EDF) predviđanih oko 11.5 milijardi eura (odnosno 13 milijardi prema aktualnom tečaju), do prosinca 2019. u finskome prijedlogu EU proračuna na stolu ostalo tek oko 6 milijardi. Jednako se oštro krenulo i prema ostalim obrambenim stavkama – jačanje Vojne mobilnosti s 5,76 milijardi (6,5 milijardi prema aktualnom tečaju) u prijedlogu je završilo na oko 2,5 milijardi, već spominjani Europski instrument mirovne pomoći (EU fond za savladavanje vanjskopolitičkih kriza) bi s 2018. planiranih 9,2 milijarde (10,5 milijardi eura prema aktualnom tečaju) mogao završiti na 4,5 milijardi eura, dok se agenciji FRONTEX smiješi rez od 32 posto (sa prvotnih oko 9 na 6,15 milijardi eura). Ponešto bolje bi mogao proći EU Fond za unutarnju sigurnost (Internal Security Fund), kojeg se predlagalo smanjiti od 2,2 milijarde na oko 1,7 milijardi eura (rez od 22,7 posto). Iako, kako kaže visoki povjerenik EK za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell, „Za sada ništa nije usuglašeno – dakle, sve je tu otvoreno“ – gledajući pojedine nacionalne prakse upravljanja obrambenim troškovima, teško je biti optimista.
*Ovaj materijal nastao je uz financijsku podršku Europske unije u okviru projekta „Towards an open, fair and sustainable Europe in the world – EU Presidency Project 2019 – 2021“. Za sadržaj je isključivo odgovorna redakcija portala Obris.org i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije.
