Nakon svečane inauguracije i primopredaje dužnosti, Zoran Milanović postao je 5. predsjednik RH, kojem je sutra, 19. veljače, prvi radni dan u Uredu predsjednika RH. Od sutra, i OS RH imaju novog vrhovnog zapovjednika. Među svega 40 uzvanika na svečanoj inauguraciji, uz ministra obrane Damira Krstičevića i načelnika GS OS RH generala Mirka Šundova, bili su prisutni i članovi Milanovićevog izbornog stožera, bivši ministar obrane Ante Kotromanović te aktualni predsjednik saborskog Odbora za obranu Igor Dragovan.
U svom inauguracijskom govoru, Milanović je stavio naglasak na nekoliko bitnih stvari – (1) neovisnost znanstvene i akademske zajednica, sudstva i medija, (2) transparentnost obrane i nacionalne sigurnosti, (3) poštivanje različitosti kao bogatstva zemlje, te (4) znanje kao ključ boljeg života. Evo nekih izvadaka iz programatskog govora novog predsjednika RH.
Neovisnost kao najčvršća brana tiraniji
„Izbori nisu metoda za pronalaženje istine ili apsolutne istine. Izbori su metoda za postizanje mirnog kompromisa između brojnih želja različitih ljudi. Većina birača ili većina narodnih zastupnika može primjerice izglasati odluku da ne postoji problem klimatskih promjena i da to uopće nije problem. Ali to neće promijeniti istinu da taj problem postoji. Jedno je istina, a drugo je legitimna politička volja da se s tom istinom učini nešto ili da se ne učini ništa. Istina nije pitanje slobodne interpretacije i nije pitanje želja naroda. Kako da održimo razdvojenim istinu i želju? Naročito danas kad tehnologija, uz sve lijepo i uzbudljivo što donosi, neviđeno olakšava manipulaciju ljudskom željom. Čini mi se da postoji samo jedan pravi put – puna i aktivna podrška vlasti akademskoj i znanstvenoj neovisnosti, te neovisnosti sudstva i medija. To je najčvršća brana tiranije, tiranije svake vrste. Znanstvena zajednica, sudstvo i mediji moraju, pak, neprestano raditi na usavršavanju mehanizama za borbu protiv nepoštenja i korupcije u vlastitim redovima. Smatram, dakle, da su zaštita i promicanje neovisnosti sudstva, medija i znanosti najvažniji sadržaji načelne ustavne formulacije o odgovornosti predsjednika Republike za stabilnost državne vlasti“.
Prioriteti u obrani, nacionalnoj sigurnosti i vanjskoj politici
„Kad je riječ o područjima izravne nadležnosti, ili sunadležnosti predsjednika Republike, ali općenito – ne kanim biti korektivni faktor, nego konstruktivni. Prema mom shvaćanju, upravo to proizlazi iz duha našeg Ustava. Bit ću predan, prije svega, onim elementima obrane i nacionalne sigurnosti koji otvaraju mogućnost iskoraka, kako u pogledu profesionalnih dosega i obrazovanja, tako i u pogledu transparentnosti tih važnih i iznimno osjetljivih sustava. U vanjskoj politici fokusirat ću se također na one točke na kojima se mogu graditi suradnja i prosperitet. Nema dvojbe da takvih točaka ima neusporedivo više od onih koje nas udaljavaju i od susjeda i od svijeta, čak i kada su posrijedi države s kojima imamo najviše neriješenih pitanja“.
Što je patriotizam?
„Svakoga dana borit ću se da tu lošu praksu da se ljudima osporava patriotizam i dobre namjere u borbi za Hrvatsku prokazujem jer nas ta praksa, nažalost, prati kao, kako bi Tin Ujević rekao, mramorna gromada, kao tamna sjena već 30 godina. Učinit ću sve da to prestane! Jer patriotizam je, za razliku od sirovog nacionalizma, kritička privrženost i negacija isključivosti. Patriotizam je stalno i uporno nastojanje na afirmaciji onih aspekata državnosti koji su naše društvo i naše živote učinili i čine boljima, slobodnijima i sadržajnijima, nadahnutijima. Što bude širi i nijansiraniji taj spektar privrženosti Hrvatskoj – to će naša zemlja, vjerujem, biti sretnije mjesto za život. Patriotizam, naravno, podrazumijeva neizbrisivo sjećanje i vječnu zahvalnost muškarcima, ženama i djeci koji su dali živote, patili, poginuli za našu slobodu u Domovinskom ratu, kao i u onom prethodnom ratu, u antifašističkoj borbi. Patriotizam je i svijest, naša svijest, o trijumfalističkim posrnućima koja su, nažalost, ponekad pratili naše pobjede u ratovima, pri čemu ne treba uvijek uspoređivati ili izjednačavati ta posrnuća. Ratovi su gotovi. Danas je naša obaveza i odgovornost u tome da se niti jedan građanin naše države ne osjeća ustrašenim, diskriminiranim, ili bilo na koji način isključenim zbog činjenice da je drukčija ili drukčiji. Kad kažem drukčija, mislim i slabija, malobrojnija i to prema više kriterija: rodnom, nacionalnom, socijalnom, vjerskom, spolnom, seksualnom, radnom, dobnom. To je patriotizam zasnovan na najvišim vrijednostima našeg Ustava i ako hoćete puke ljudskosti, a ne na mitovima, prošlim traumama i predrasudama“.
Znanje, otvorenost i solidarnost
„Naša budućnost ovisi ,ponajprije možda, o kvaliteti školovanja i o aktivnoj vjeri u to da je znanje ključ ispunjenja i uspješnijeg života. Hrvatska je danas, usprkos svemu, ipak dovoljno imućna i zrela i iskusna da može kvalitetno obrazovanje na svim razinama učiniti dostupnim svim ljudima, bez obzira opet na njihov socijalni status, porijeklo, etničku pripadnost. Naša budućnost isto u velikoj mjeri ovisi i o tome kako ćemo se odnositi i prema vlastitoj kulturi, a kultura je i amatersko društvo, i film na velikom svjetskom festivalu, i dom kulture na otoku, i nacionalna institucija. Kultura je otvorenost svijetu, tradicija i suvremena kreativna industrija, ali oduvijek jedan od plemenitijih načina suprotstavljanja socijalnoj isključenosti naših ljudi“.
„Našu Republiku ne čine i nikada je neće činiti samo visokoobrazovani, samo kompetitivni, poduzetni, znanstveno, umjetnički ili sportski nadareni. Hrvatska je domovina nekvalificiranog radnika, jednako kao i uglednog akademika. Hrvatska jednako pripada i nezaposlenom tokaru i prezaposlenom programeru, i potplaćenoj radnici na blagajni, i menadžerici u javnom ili privatnom poduzeću. Osnaživanje solidarnosti u društvu,pravednija raspodjela nacionalnog bogatstva i suzbijanje klijentelizma, kulture laži i pohlepe, glavni su i najučinkovitiji instrumenti u borbi protiv nejednakosti i daljnjeg klasnog i ljudskog raslojavanja i udaljavanja. Naša Republika treba svakog čovjeka i svaki čovjek u Hrvatskoj mora dobiti priliku da pronađe svoj put i svoje mjesto, da dostojanstveno živi i mirno živi od svog poštenog rada. Ovo je kuća za nas, za sve nas, za one koji smo tu, za generacije koje dolaze, za one koji će se vratiti svojoj kući“.
Prvi potezi
Među prvim potezima novog predsjednika RH bit će 3 stvari. Prvo – imenovanje najbližih suradnika. Već danas se može očekivati imenovanje predstojnika Ureda, što će biti bivši ministar pravosuđa i šef Milanovićevog izbornog stožera Orsat Miljenić, dok će glasnogovornikom Ureda predsjednika postati Nikola Jelić, bivši novinar i svojedobni glasnogovornik Vlade RH. Od savjetnika, Milanović je prije nekoliko dana potvrdio da je bivši šef SOA-e i ravnatelj DUZS-a, Dragan Lozančić, biti njegov savjetnik za obranu i nacionalnu sigurnost (koji, nažalost, neće biti odvojeni kao resori u Uredu predsjednika, čime se nastavlja loša praksa prethodne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović). Tko će biti novi savjetnik za vanjsku politiku – još je neizvjesno.
Drugo – danas je bio zadnji radni dan pripadnika Počasno-zaštitne bojne u tzv. povijesnim odorama. Od sutra, crveno-zlatni i crno-bijeli kostimi odlaze u skladište, a PZB nastavlja obavljati svoj posao u svečanim odorama OS RH. Iako je Milanovićeva prethodnica Kolinda Grabar Kitarović još u predizbornoj kampanji za prvi predsjednički mandat najavljivala da Počasno-zaštitnoj bojni treba određeni „redizajn“, koji uključuje i dostojanstveniji opis posla, to se nikada nije dogodilo. Već u prvoj godini njenog mandata pripadnici PZB vratili su se na uobičajene poslove čišćenja snijega na Pantovčaku, dok se redizajn ograničio na pojavnost – povratak negdašnjih operetnih kostima u skoro svaku službenu prigodu. Milanović će, prema najavama, barem ovo posljednje suspendirati do kraja svog mandata.
I, treće – obveza usuglašavanja kandidata za novog načelnika GS OS RH, koji je prema Zakonu o obrani glavni vojni savjetnik Predsjednika RH. Već tjedan dana izgleda izvjesno da je novi predsjednik postigao suglasje s premijerom, te da je kandidat za novog načelnika aktualni direktor GS OS RH, viceadmiral Robert Hranj. Do prije mjesec i pol činilo se kako generalu Dragi Matanoviću ta funkcija ne gine, no s promjenom stanara u Uredu predsjednika kuglica je pala drugačije. Već za četvrtak, 20. veljače, sazvan je saborski Odbor za obranu, sa samo jednom točkom dnevnoga reda – „Prijedlog za imenovanje načelnika GS OS RH“. Nakon što Odbor da svoje mišljenje, Vladi preostaje i službeno imenovanje novog načelnika. Aktualnom načelniku, generalu zbora Mirku Šundovu, mandat istječe sa zadnjim danom veljače.
