Jutros je Vlada RH održala svoju 173. sjednicu, posljednju prije ljetnog odmora. Kao 17. točka dnevnoga reda naveden je prilično neuobičajen prijedlog po pitanju državnog trgovačkog društva „Agencija Alan d.o.o.“. Naime, riječ je tu bila ne o standardnome oduzimanju ostvarne dobiti, već o njegovoj dokapitalizaciji, i to prijenosom nekretnine u temeljni kapital društva. Ovaj je prijedlog školski obrazložio novi ministar državne imovine Mario Banožić,a ostali su ga ministri jednoglasno prihvatili:

 „Ministarstvo državne imovine predlaže donošenje odluke o davanju suglasnosti za unos nekretnina u katastarsku općinu Stupnik, bivše vojne nekretnine ‘Skladište šuma Kerestinec’, u temeljni kapital trgovačkog društva Agencija Alan d.o.o. Zagreb.  Agencija Alan d.o.o. je trgovačko društvo za obavljanje djelatnosti od posebnog značaja za RH u području obrane i nadzora nad proizvodnjom i prometom sredstava posebne namjene i u isključivom je vlasništvu RH. A Društvo je odlukom Vlade RH iz 2018. godine određenom pravnom osobom od posebnog interesa za RH. Ovom odlukom Društvo se dokapitalizira s 19 zemljišno-knjižnih čestica ukupne površine 141.348 kvadratnih metara, procijenjene vrijednosti 3,950 milijuna kuna u svrhu pokretanja proizvodnje naoružanja i vojne opreme koja je od strateškog značaja za RH“.

Navedenih 19 čestica upisano je u zemljišno-knjižni uložak br. 2002 u katastarskoj općini Stupnik.  Radi se o dijelovima šuma Čret, Trščak, Ladanjek, Srednjaki i Razboišće u Obrežu, sveukupne površine 16 jutara, 13.700 četvornih hvati, odnosno 141.348 m², smještenih nedaleko vojarne u Lučkom. Kako je već rekao ministar Banožić, tržišna vrijednost spomenutih nekretnina iznosi  3.950.000,00 kuna (prema procjeni tvrtke „CENTAR AKCIJA d.o.o.“), i za taj iznos će se povećati temeljni kapital trgovačkog društva „Agencija Alan d.o.o.“, kao i udio Republike Hrvatske u njegovom temeljnom kapitalu. „Centar akcija“ je za trošak procjene nekretnine od Agencije Alan naplatila 18.750,00 kn. U popratnom Vladinom dokumentu ovakva dokapitalizacija Agencije Alan obrazlaže se budućim poslom od strateškog značaja:

„S obzirom da predmetno društvo ima mogućnosti, u suradnji s potencijalnim investitorima, pokrenuti proizvodnju naoružanja i vojne opreme koja trenutno ne postoji u Republici Hrvatskoj, da se radi o ulaganjima većim od 150 milijuna kuna, potencijalnom izvozu u vrijednosti preko 200 milijuna kuna godišnje, te proizvodnji od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku, zatraženo je da nadležna tijela donesu Odluku o unosu nekretnina u k.o. Stupnik, bivše vojne nekretnine ‘Skladište šuma Kerestinec’ u temeljeni kapital trgovačkog društva ‘Agencija Alan d.o.o.’, Zagreb i žurno stavljanje u proizvodnu funkciju“.

Dokapitalizacija „Alana“ od gotovo 4 milijuna kuna višestruko će povećati vrijednost njegovog temeljnog kapitala. Naime, u Vladinom dokumentu se objašnjava da ukupni temeljni kapital društva iznosi 1.305.000,00 kn, pri čemu je 1.302.805,00 kn u stvarima (što čini knjigovodstvenu vrijednost nekretnina upisanih u zk. uložak 11393 k.o. Grad Zagreb – kuća, zidovi, garaža i dvorište u Gregorijančevoj ulici br. 15, u ukupnoj površini od 1158 m²) i 2.195,00 kn u gotovom novcu (radi usklađenja visine temeljnog kapitala sa člankom 390. stavkom 1. i člankom 457. stavkom 7. Zakona o trgovačkim društvima). Da ne bude zabune – kod spomena negdašnje Gregorijančeve ulice, radi se o današnjoj Grškovićevoj ulici u Zagrebu.

Dok se u Vladinom obrazloženju govori o nekoj, za sada neodređenoj mogućnosti pokretanja proizvodnje naoružanja i opreme koja „trenutno ne postoji u RH“, u suradnji s „potencijalnim investitorima“, i uz ulaganje veće od 150 milijuna kuna, prva bi asocijacija išla prema izgradnji buduće tvornice streljiva. Riječ je tu o projektu koji već desetljećima lebdi na horizontu obrambenog sektora u Republici Hrvatskoj, s tim da se prvotno promišljalo investiciju u javno-privatnom partnerstvu sa obrambenom industrijom u RH, da bi postupno naglasak prešao na izgradnju u suradnji Hrvatske i Izraela. Time je ova odluka Vlade RH još zanimljivije tempirana, budući da dolazi neposredno nakon posjeta predsjednice Kolinde Grabar Kitarović Izraelu.

Hrvatska delegacija na sastanku kod izraelskog premijera Netanyahua (Photo: Ministarstvo gospodarstva)

Predsjednica je u državničkom posjetu Izraelu boravila od 28. do 31. srpnja, točno godinu dana nakon što je izraelski predsjednik bio u Hrvatskoj. U Izraelu se ona tijekom posljednjih dana susrela s predsjednikom Reuvenom Rivlinom, ministrom vanjskih poslova Israelom Katzom, predsjednikom Knesseta Yuli-Yoelom Edelsteinom, i s premijerom Benjaminom Netanyahuom. Baš posljednjeg dana posjeta, u srijedu 31. srpnja, Grabar Kitarović održala je sastanak i s glavnim direktorom Izraelske nacionalne kibernetičke uprave Yigalom Unnom, te su joj predstavljene tvrtke, proizvodi i mogućnosti hrvatsko-izraelske suradnje iz područja kibernetičke sigurnosti. U hrvatskom izaslanstvu bio je i ministar gospodarstva Darko Horvat, ali i pomoćnik ministra obrane za materijalne resurse Roman Mikulić. U priopćenju Ministarstva gospodarstva o susretu hrvatske delegacije s premijerom Netanyahuom piše: „Predsjednica Grabar-Kitarović je s predsjednikom Vlade Netanyahuom razmijenila mišljenja o gospodarskoj suradnji između Hrvatske i Izraela, te su naglašeni prijateljski i partnerski bilateralni odnosi dviju zemalja te obostrana želja za daljnjim proširenjem suradnje. Konkretno, bilo je riječi o daljnjem razvoju vojno-tehničke suradnje te kibernetičke sigurnosti, a obostrano je zaključeno kako unatoč neostvarenom projektu nabave izraelskih rabljenih borbenih zrakoplova F-16 Barak, ostaje izražen interes i spremnost nadogradnje odnosa na strateškoj razini“. Istodobno, ministar Horvat upoznao je izraelsku stranu s mogućnostima ulaganja u Hrvatsku, ali i hrvatskim izvoznim potencijalima.

Na sajmu ASDA 2019 izraelski Elbit izložio je i streljivo malog kalibra

Upravo u Horvatovom sudjelovanju u posjetu Izraelu Večernji list (u tekstu od 29. srpnja, pod nazivom „Hrvatska nije odustala od tvornice streljiva, traže se partneri i lokacija“, autora Davora Ivankovića) vidi nastavak razgovora o hrvatsko-izraelskoj tvornici streljiva. Još uoči odluke o izboru izraelskog F-16 Barak za novi hrvatski borbeni avion iz Ministarstva obrane najavljivali su zainteresiranost tvrtke Elbit za sudjelovanje u izgradnji jedne takve tvornice, štoviše – to je trebao biti jedan od dodatnih poslova vezan uz kupovinu F-16 Barak. Godinu i pol kasnije, nakon što je prošlo već više od 6 mjeseci od propasti ovog zrakoplovnog „posla stoljeća“, Elbit je navodno i nadalje zainteresiran, a problem je hrvaske strane što ne uspijeva pronaći odgovarajuću lokaciju. „Kada bi se rješila lokacija, optimistični izvori tvrde da bi se tada, u narednih 18 mjeseci moglo već startati s probnom proizvodnjom streljiva. Radi se o proizvodnji onih vrsta streljiva kojima bi bile zadovoljene, prvo domaće potrebe, pa bi prestali ovisiti o uvoznom streljivu. Hrvatska vojska, policija, zaštitarske kuće uglavnom troše ‘duge 9-ke’, kao naviše korišten pištoljski kalibar, te NATO 5,56 mm za jurišne puške, kao i 7,62 mm inačice za stare kalašnjikove i papovke“, navodi Večernji list. S današnjom odlukom Vlade RH čini se da je i to pitanje lokacije ekspresno riješeno. Jesu li sada Izraelci ponovno na potezu?