Milanovićevih 11 – dobro, loše i katastrofa

 

Brojna nagađanja o kadrovskom ekipiranju Ureda novog predsjednika Zorana Milanovića danas su prekinuta priopćenjem s Pantovčaka, koje prenosimo u cijelosti:

„Na temelju odredbe članka 106. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) te članka 4. stavka 1. podstavka 1. Odluke o Uredu predsjednika Republike Hrvatske (‘Narodne novine’, broj 18/20) Predsjednik Republike Hrvatske donio je odluke o sljedećim imenovanjima:

– Orsat Miljenić, predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske i savjetnik Predsjednika Republike za vanjsku i europsku politiku,

– Dragan Lozančić, savjetnik Predsjednika Republike za obranu i nacionalnu sigurnost,

– Melita Mulić, savjetnica Predsjednika Republike za ljudska prava i civilno društvo,

– Jadranka Žarković, savjetnica Predsjednika Republike za odgoj i obrazovanje,

– Mirjam Katulić, glavna tajnica Ureda predsjednika Republike Hrvatske,

– Nikola Jelić, glasnogovornik Ureda predsjednika Republike Hrvatske,

– Dragana Podner, šefica protokola Predsjednika Republike Hrvatske,

– Bartol Šimunić, pomoćnik glasnogovornika Ureda predsjednika Republike Hrvatske,

– Marijan Mareković, posebni savjetnik Predsjednika Republike za veterane Domovinskog rata,

– Velibor Mačkić, posebni savjetnik Predsjednika Republike za ekonomiju,

– Julije Domac, posebni savjetnik Predsjednika Republike za energiju i klimu.

Odluke o imenovanjima stupaju na snagu danom donošenja“.

Lozančić i Mareković – očekivano

Kao što smo već pisali, imenovanje Orsata Miljenića i Nikole Jelića sasvim je u skladu i s dosadašnjim najavama i očekivanjima. Pomalo je neuobičajeno da predstojnik Ureda bude ujedno i savjetnik za vanjsku politiku, pa nema sumnje da će Miljenić imati zaista jako puno posla na Pantovčaku, ali i van njega. Do sada se nekoliko imena spominjalo među kandidatima za Milanovićevog savjetnika za vanjsku politiku, no ne i spajanje dvije funkcije – savjetnika sa šefom kabineta. Iako nema sumnje da Milanović ima veliko povjerenje u Miljenića, brzo bi se mogla pokazati sva mana ovakvog „2 u 1“ pristupa.

Nažalost, kao i do sada, ostali su spojeni i resori obrane te nacionalne sigurnosti, no ako već moraju i ostati takvi – onda kadrovsko rješenje za savjetnika (s njegovim iskustvom u MORH-u, SOA-i, DUZS-u i MUP-u) je najbolje moguće. To će, sukladno svim dosadašnjim najavama, predstavljati i zastupati Dragan Lozančić, dojučerašnji savjetnik ministra unutarnjih poslova, a nažalost puno poznatiji kao glavni akter  jednog od velikih skandala iz mandata predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. Ona ga je 2016. smijenila s mjesta ravnatelja SOA-e uz nikad jasno objašnjene razloge, osim onog famoznog „izgubila sam povjerenje u njega“. Tadašnji kratkotrajni premijer Tihomir Orešković neko se vrijeme odupirao toj smjeni, ali je na kraju i on popustio uz objašnjenje da je Lozančić „Milanovićev privatni obavještajac“. Tek nedavno, tijekom televizijskih sučeljavanja u predizbornoj kampanji, Grabar Kitarović je na Novoj TV nevoljko rekla koju više o razlozima Lozančićeve smjene: „Dakle, nije ispoštivao dogovor koji smo imali, da se odradi jedan posao koji je bio iznimno bitan za RH već je to zavlačio mjesecima“. Odbijajući reći išta konkretnije, Grabar Kitarović je samo još natuknula da se time Lozančić uključio u političke procese koji su vodili prema izborima 2015. godine. Po završetku kampanje, Ranko Ostojić je kao predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost zatražio od DORH-a odgovor postoje li protiv Lozančića ikakve kaznene prijave, te jesu li pokrenuti izvidi: „Dobili smo odgovor od DORH-a da oni nisu pokrenuli postupak, da nisu smatrali da je ta izjava dovoljna za izvide. Međutim, ja kao predsjednik Odbora poslao sam dopunsko pitanje da mi odgovore kako se može dogoditi da netko tako nekoga optuži, da iznese takve informacije o čelniku SOA-e koje je rezultirala i njegovom smjenom, a da DORH ne poduzme ništa“. Odgovor se čeka.

Imenovanje umirovljenog generala Marijana Marekovića za veterane Domovinskog rata također je pomalo neočekivano. Njegovo se ime počelo pojavljivati tijekom zadnjih 10 dana, a od danas i nova formulacija resora ovog savjetnika – „veterani Domovinskog rata“ umjesto dosadašnjih „branitelja“, čime se očito pokušavaju izbjeći negativne konotacije koje se nažalost vežu uz ovu skupinu. U studenom prošle godine je i Udruga Hrvatskih stradalnika Domovinskog rata Sv. Rok iz Osijeka zatražila da se u Zakonu o braniteljima termin „branitelj“ zamijeni s „ratnim veteranom“, smatrajući da je završetkom Domovinskog rata riječ „branitelj“ izgubila funkciju, te da su „veterani rata“ prikladniji naziv. Odluka za Marekovića prevagnula je u Milanovićevom stožeru, navodno, zbog generalovog držanja po strani kada je u pitanju politizacija braniteljske skupine, ali i čuvanja od političkih spletkarenja svake vrste. Mareković je do sada bio predsjednik Uprave Pletera, te je u tom svojstvu početkom tjedna i potpisao redovni godišnji ugovor s Ministarstvom obrane RH o nabavi usluga prehrane i namirnica, usluga pranja i glačanja, usluga čišćenja prostora, te usluga smještaja. Po uslugama prehrane Pleter sasvim sigurno nije na dobrom glasu među pripadnicima OS RH, a kakav će biti rejting Marijana Marekovića među braniteljskom populacijom – vidjet će se vrlo brzo.

Žarković i Mulić – opterećujuće i razočaravajuće

U savjetničkom timu predsjednika Milanovića samo su dvije žene – Jadranka Žarković i Melita Mulić. Otkako se prije nekoliko dana Žarković počela spominjati kao kandidatkinja za savjetnicu, kritike nisu prestajale – bivša ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje koja je ukinula nagradu „Oskar znanja“ za najdarovitije učenike, ali je zato poslala nastavnike i učitelje na usavršavanje kod udruga „U ime obitelji“ i Hrvatski generalski zbor, te na konferenciju „Obitelj i škola: ključ odgoja za vrijednosti“. Na konferenciji su se mogli čuti brojni homofobni i drugi neprihvatljivi stavovi, zbog čega se udruga „Zagreb Pride“ proteklih dana oštro protivila imenovanju Žarković za Milanovićevu savjetnicu.

No ako Jadranka Žarković i ima neke reference za ovu dužnost, druga njena kolegica nema. Radi se o Meliti Mulić, diplomiranoj turističkoj komunikologinji, bivšoj saborskoj zastupnici SDP-a, te po novom savjetnici Predsjednika RH za ljudska prava i civilno društvo. Tijekom svog saborskog mandata, Mulić je bila članica Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, i to joj je valjda jedina referenca za ovaj resor, budući da radom i suradnjom sa civilnim društvom, kao i zalaganjem za ljudska prava – nije ostavila traga. Svojedobno je Mulić žarila i palila, pa je tako 2012. otkriveno da je nakupila čak 19 funkcija i članstava u odborima, savjetima, gradskim i državnim povjerenstvima i izaslanstvima. No sve je to bez ikakvog utjecaja na javni život Hrvatske.

Nažalost, jedine dvije savjetnice u Uredu predsjednika nose sa sobom i jedno drugo breme – navodno imenovanje ne po profesionalnim već po privatnim referencama. Mediji su ovih dana spominjali Jadranku Žarković kao prijateljicu predsjednikove supruge, Sanje Musić Milanović, a Melitu Mulić kao suprugu Igora Dragovana, bliskog suradnika Zorana Milanovića i člana najužeg Milanovićevog izbornog stožera. Njihovim imenovanjem Milanović je poslao katastrofalnu poruku – žene se uspinju u političkoj hijerarhiji zahvaljujući svojim privatnim vezama i vezicama, a ne profesionalnim radom te ulogom u javnom životu zemlje. Tako su ova imenovanja dvostruko žalosna, a Milanović je već u trećem danu mandata izgubio kredit koji je dobio odličnim govorom na inauguraciji.

 

Content Protected Using Blog Protector By: PcDrome.