Danas „5 do 12“, a zapravo  samo 2 sata prije kraja zadnjeg radnog dana generala Ivica Kindera kao čelnog čovjeka VSOA-e, postignut je dogovor o njegovoj zamjeni. Točnije, ne o stvarnoj zamjeni, odnosno o novom ravnatelju Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, niti o zamjeniku ravnatelja ili kakvom vršitelju dužnosti ravnatelja, nego tek o svojevrsnom  „otpravniku poslova“ tijekom narednih mjesec dana. O rezultatu višednevnih razgovora i pregovora unutra Savjeta za koordinaciju sigurnosno-obavještajnih agencija izvijestio je Ured predsjednika RH oko 14 sati, a priopćenje prenosimo u cijelosti:

„Usuglašena je Odluka o davanju ovlasti za koordinaciju poslova i potpisivanje akata iz djelokruga Vojne sigurnosno-obavještajne agencije i predsjednik Republike Zoran Milanović potpisat će tu Odluku tijekom dana, čim mu bude dostavljena.

Prema usuglašenoj Odluci, do imenovanja ravnatelja VSOA-e – a najdulje mjesec dana – koordinaciju poslova i potpisivanje akata iz djelokruga Vojne sigurnosno-obavještajne agencije obavljat će brigadir Ante Kujundžić. Osoba koja će privremeno, idućih mjesec dana, koordinirati poslove i potpisivati akte VSOA-e, imat će ograničene ovlasti te nije, između ostaloga, ovlaštena podnositi pisane prijedloge za primjenu mjera tajnog prikupljanja podataka. Odluka stupa na snagu 11. srpnja 2023.

S obzirom da je predsjednik Vlade konačno pristao na Ustavom propisanu proceduru imenovanja čelnika sigurnosno-obavještajnih agencija, te budući da se radi o privremenom rješenju u slučaju VSOA-e, predsjednik Milanović poziva da se odmah započne s usuglašavanjem kandidata za novog ravnatelja VSOA-e u skladu s ustavnom procedurom. Jednako tako, predsjednik Milanović poziva Vladu da se žurno pristupi rješavanju i svih drugih otvorenih kadrovskih pitanja u Oružanim snagama Republike Hrvatske i diplomaciji kod kojih je potrebno usuglašavanje predsjednika Republike i Vlade. Što se tiče predsjednika Milanovića, razgovori u cilju usuglašavanja mogu odmah početi“.

Samo sat i pol prije nego je ovo priopćenje poslano medijima, premijer Andrej Plenković – koji danas boravi u posjetu Dubrovačkoj županiji – potvrdio je da su obje strane suglasne s privremenim otpravnikom poslova:

„Ja sam upravo potpisao odluku kojom ovlašćujemo jednoga djelatnika VSOA-e za obavljanje nužnih poslova sljedećih mjesec dana. Dakle, dogodilo se upravo ono što sam sugerirao na press-konferenciji u petak, da potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja i član Vlade za nacionalnu sigurnost, ujedno i predsjednik Savjeta za koordinaciju obavještajnih službi, zajedno sa zamjenikom predsjednika tog Savjeta – a to je predstavnik Ureda predsjednika, to je gospodin Lozančić, obave razgovore tijekom vikenda… Oni su se usuglasili i o osobi i o formi kako da se to riješi. Dakle, ja sam, što se nas tiče, dopis potpisao i – s obzirom da od sutra gospodin Kinder više nije prva osoba VSOA-e – imamo rješenje sa željom, i sad to ponavljam još jednom, da se usuglasi novi čelnik VSOA-e…“.

Pritom, naglasio je Plenković, Vlada ne odustaje od brigadnog generala Mije Validžića kao svog kandidata za ravnatelja VSOA-e pri čemu, rekao je premijer, treba imati na umu da se radi o jednom izuzetnom kvalitetnom kandidatu kojeg je predložio ministar obrane u ime Vlade i premijera. Jednako tako, naglasio je Plenković, nigdje u Ustavu ne piše da se radi „usuglašavanja“ premijer i predsjednik moraju osobno sastati:

„Piše da se moramo usuglasiti. Mi se možemo usuglašavati sastankom, što nije realno. Nema  isprike – nema sastanka, tu se pozicija ne mijenja. Možemo se dogovarati pisanom komunikacijom, možemo se dogovarati putem naših suradnika. To nigdje nije definirano, Kao što se uvremenu dok je Milanović bio premijer s tadašnjom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović usuglašavao – znate tko? – njegov ministar obrane Kotromanović“.

No kako Kotromanović i Banožić definitivno nisu u istoj poziciji, nema nikakve šanse da aktualni ministar obrane bude sugovornik u Uredu predsjednika.

Ovlaštenjem brigadira Kujundžića kao otpravnika poslova privremeno je spriječena  kriza u VSOA-i, a tekući poslovi – uključujući isplatu plaća – nastavit će se obavljati još mjesec dana. No unutar tih mjesec dana Markov trg i Pantovčak trebali bi se usuglasiti o novom čelnom čovjeku Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, što će se – sudeći prema izjavama koje su proteklih dana padale i s premijerove i predsjednikove strane – teško dogoditi. Time će nova kriza u VSOA-i nastati usred Vladinog kolektivnog godišnjeg odmora, početkom kolovoza.

Predsjednik RH Zoran Milanović večeras se obratio hrvatskoj javnosti kako bi reagirao na današnje izjave premijera Andreja Plenkovića o Vladinom načinu premošćivanja problema sa čelnim čovjekom Vojne sigurnosno-obavještajne agencije. Kao što smo već pisali na portalu Obris.org, premijer Plenković je najavio kako Vlada ima “pripremljen način kako da se ovlasti jednu osobu u sustavu Vojne sigurnosno-obavještajne agencije koja bi obavljala one poslove koje sukladno zakonu može obavljati dok se ne postigne dogovor o čelniku VSOA-e“. Već smo ranije konstatirali da je to nametanje gotovog rješenja po sistemu “take-it-or-leave-it“, te da to direktno isključuje predsjednika Republike od konzumiranja njegovih ustavnih ovlasti.

Večeras je o tome govorio i predsjednik Zoran Milanović, a njegovo obraćanje hrvatskoj javnosti i posebno hrvatskim časnicima prenosimo u cijelosti.

“Budući da me hrvatski Ustav, kojemu sam prisegnuo, obvezuje da brinem za redovno i usklađeno djelovanje, kao i za stabilnost državne vlasti, odlučio sam upozoriti hrvatsku javnost na ozbiljnu prijetnju ustavno-pravnom i demokratskom poretku koju sprema Vlada Andreja Plenkovića. Jučer sam obaviješten kako Vlada mimo Ustava namjerava Vojno sigurnosno-obavještajnu agenciju staviti pod izravno upravljanje Ministarstva obrane. Umjesto poštivanja ustavne procedure za imenovanje ravnatelja Vojne agencije, i suprotno ustaljenoj demokratskoj praksi, Vlada je pripremila neustavno rješenje prema kojem bi privremenog čelnika Agencije postavljao i razrješavao ministar obrane. Želim biti jasan – to je politički udar Andreja Plenkovića na ustavni poredak i demokraciju, koji Hrvatsku vraća u doba kada su obavještajne službe bile pod izravnom kontrolom vladajuće stranke. HDZ-ova Vlada sada želi ponovno stranačku kontrolu nad Vojnom sigurnosno-obavještajnom agencijom koja bi u tom slučaju bila posve izuzeta od demokratskog i civilnog nadzora. Kao Predsjednik Republike i ujedno Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske, pozivam Vladu da to ne čini jer ću biti prisiljen reagirati u skladu sa svojim ovlastima!

Pozivao sam ranije, a i danas sam pozvao predsjednika Vlade da razgovaramo i dogovorimo kandidata za novog ravnatelja Agencije. On mora biti imenovan kako je predviđeno hrvatskim Ustavom – usuglašavanjem predsjednika Republike i predsjednika Vlade, uz prethodno mišljenje Hrvatskog sabora. Sve izvan te ustavne procedure predstavlja političko nasilje koje ugrožava demokratski poredak u zemlji. Podsjećam: jedan od temelja moderne hrvatske republike bilo je stavljanje obavještajno-sigurnosnog sustava pod demokratsku kontrolu. Učinjeno je to na način da je civilna obavještajna služba izdvojena iz Ministarstva unutarnjih poslova, a vojna iz Ministarstva obrane. Obje službe stavljene su pod civilni nadzor i upravljanje predsjednika Republike i predsjednika Vlade, dvojice dužnosnika s najvećim demokratskim izbornim legitimitetom. Tako je, u najvećoj mjeri, suzbijena politizacija obavještajnih službi i onemogućena zlouporaba službi od strane političkih stranaka na vlasti.

Iako sam računao da će kod predsjednika Vlade prevladati razum i odgovornost prema državi, nakon današnjeg njegovog istupa bojim se kako on već dugo planira stranački udar na Vojnu agenciju.

Kao što je poznato, ja sam predsjedniku Vlade predložio razrješenje sadašnjeg ravnatelja Agencije još u rujnu prošle godine. Učinio sam to nakon što sam dobio rezultate izvanrednog nadzora Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost koji je potvrdio sumnje o nezakonitosti u radu te Agencije. I predsjednik Vlade, jedini osim mene, dobio je isti nalaz, ali nije prihvatio moju inicijativu da razriješimo ravnatelja. Predsjednik Vlade odbijao je svaki razgovor o novom ravnatelju i do dan danas nije smatrao potrebnim usuglasiti se o imenu novog ravnatelja Agencije, iako je to dužan po Ustavu. Umjesto usuglašavanja, svjedočili smo ucjeni predsjednika Vlade koji je – preko ministra obrane – samostalno predložio kandidata i traži od mene da ga prihvatim.

Nema kandidata za ravnatelja Agencije dok se predsjednici Republike i Vlade ne usuglase! To moraju znati i svi časnici koji imaju ili će imati ambiciju obavljati taj posao!

Uvjeren sam da su hrvatski vojnici časni i odgovorni ljudi koji svoje dužnosti obavljaju profesionalno i zakonito, te da neće sudjelovati u nasrtajima Vlade na ustavni poredak. Ipak, dužnost mi je upozoriti da ću poduzeti sve mjere iz nadležnosti Vrhovnog zapovjednika prema vojnim osobama koje bi pristale sudjelovati u podčinjavanju Vojne agencije pod politički nadzor i upravljanje bilo koje političke stranke! A predsjednika Vlade pozivam da zaustavi politizaciju vojske i Vojne agencije koju očito planira provesti kroz Ministarstvo obrane.

Uspije li Vlada u svojoj namjeri da stavi pod stranačku kontrolu jednu od sigurnosnih agencija, isti model prijeti i drugim institucijama koje su još uvijek pod demokratskom kontrolom. Sada već kontinuirani postupci i djelovanje predsjednika Vlade ukazuju da se radi o planu preuzimanja stranačke kontrole nad svim institucijama države. I ne samo nad institucijama. Već su pokoreni ili se pokoravaju i strateški gospodarski subjekti, poput Hrvatske elektroprivrede, kako bi se kontrolirali tokovi novca. Sumnjiva i evidentna preprodaja plina – koja je danima bez ikakvog suvislog objašnjenja iz Vlade – upozorava kako se sve može prikriti bez sankcija ako državnim institucijama upravlja jedan čovjek, i ako se propisi donose tek da se provede njegova volja ili sakriju njegovi propusti, kao u ovom slučaju.

Hrvatska javnost dovoljno je zrela da prepozna opasnosti koje prijete od takvih postupaka, ali smatrao sam svojom patriotskom obvezom i dužnošću i na ovaj način upozoriti na to“.

Na tvrdnje predsjednika RH Zorana Milanovića izrečene na press-konferenciji održanoj u utorak, 4. srpnja, danas je odgovorio premijer Andrej Plenković. Iako su mediji pozvani kako bi, prije svega, čuli stajalište premijera o mega-aferi vezanoj uz HEP-ove kupovine te prodaje plina, Plenkoviću je bilo puno draže govoriti o sukobu sa Zoranom Milanovićem koji se doduše itekako održava na obrambenu i vanjskopolitičku sferu. Tako je Plenković najavio privremeno rješenje za Vojnu sigurnosno-obavještajnu agenciju, o kojem se razgovaralo na jučerašnjem sastanku Savjeta za koordinaciju sigurnosno-obavještajnih agencija.

„Budući  da mandat generalu Kinderu ističe za nekoliko dana, mi smo već pripremili – a o tome je informiran njegov savjetnik za pitanja sigurnosti i obrane g. Lozančić, to mu je jučer prenio potpredsjednik Vlade nadležan za nacionalnu sigurnost – pripremili način kako da se ovlasti jednu osobu u sustavu Vojne sigurnosne-obavještajne agencije koja bi obavljala one poslove koje sukladno zakonu može obavljati dok se ne postigne dogovor o čelniku VSOA-e“,

rekao  je danas premijer Plenković, sugerirajući da tu nema puno (ili uopće) mjesta za razgovor o rješenju koje je Vlada već pripremila.

Premijer Plenković ponovno se osvrnuo na Vladinog kandidata za mjesto ravnatelja VSOA-e, generala Miju Validžića, za kojeg je Milanović eksplicitno rekao da ne može proći jer je, među ostalim, tek nedavno popunio upražnjeno mjesto ravnatelja Obavještajne uprave pri GS OS RH:

„Riječ je o hrvatskom časniku, pripadniku Antiterorističke jedinice Lučko, pripadniku Hrvatske vojske, policije ranije, koji je bio i zapovjednik Gardijske oklopne moder… motorizirane brigade. Čovjek sa svim referencama da obavlja posao čelnog čovjeka VSOA-e. Mi smo jučer čuli da  je Vlada nekoga – misli na Validžića – bacila preko plota. Smo dobro čuli?! Dakle, Predsjednik Republike koji za sebe voli govoriti da je Vrhovni zapovjednik kaže za čovjeka kojeg je on nedavno potpisao da bude prvi čovjek Obavještajne uprave u Glavnom stožeru Hrvatske vojske da smo mi njega bacili preko plota. E vidite, za razliku od njega, mi poštujemo proceduru, poštujemo zakon, poštujemo Ustav“,

naglasio je premijer, navodeći potom primjer predsjednikovog „silovanja Ustava“ prilikom pokušaja da prof. Zlatu Đurđević nametne za predsjednicu Vrhovnog suda. Upravo suprotno, rekao je premijer Plenković, Vlada je sukladno zakonu predložila kompetentnu osobu za šefa VSOA-e, agencije koja je „by-th-way, dio Ministarstva obrane“, a ne „neka posebna agencija van sustava Ministarstva obrane“, naglasio je Plenković. No upražnjeno čelno mjesto VSOA-e je samo jedno u nizu onih za koja je ministar obrane predložio kandidate, a Predsjednik RH nije prihvatio (i opet bez primjedbi ili razgovora) samo potpisao imenovanja, rekao je Plenković te potom počeo nabrajati:

General Krešo Tuškan, nesuđeni direktor GS OS RH

„Mijo Validžić, brigadni general – 5 mjeseci prijedlog stoji. Krešo Tuškan, general-bojnik, prijedlog za direktora Glavnoga stožera Oružanih snaga – prijedlog stoji. Slaven Zdilar – prijedlog za zapovjednika Hrvatskog vojnog učilišta – prijedlog stoji. Ante Tolić za predstavnika vojnoga Hrvatske pri NATO-u – prijedlog stoji. Milan Blažević – prijedlog za zapovjednika Obalne straže – prijedlog stoji, vjerojatno već više od 2 godine“.

Slično je i s prijedlozima MVEP-a za veleposlanička mjesta, tvrdi premijer Plenković, jer je Milanović tražio podjelu „fifty-fifty“, što je bilo suprotno dotadašnjoj praksi.

Sve to je došlo nakon poziva premijeru Plenkoviću da se hitno nađu, kojeg je jutros predsjednik Milanović još jednom uputio i javno objavio.

„Poštovani predsjedniče Vlade, Kao što Vam je poznato, 10. srpnja 2023. godine istječe mandat ravnatelja u ostavci Vojne sigurnosno-obavještajne agencije generala Ivice Kindera. Budući da nas dvojica još uvijek nismo dogovorili i usuglasili kandidata za novog ravnatelja VSOA-e, pozivam Vas da se žurno sastanemo, razgovaramo i usuglasimo kandidata za ravnatelja VSOA-e, kao što je to propisano Ustavom i zakonom te u skladu s ustaljenom praksom kod svih dosadašnjih imenovanja čelnika sigurnosno-obavještajnih agencija. Ujedno smatram kako se problemi kojima je ta agencija opterećena niz godina ne mogu riješiti samo imenovanjem novog ravnatelja VSOA-e. Tim više je potreban naš sastanak kako bismo – kao jedini Ustavom i zakonom za to ovlašteni – raspravili i usuglasili smjernice za sistemske promjene u funkcioniranju te agencije u budućnosti. S obzirom na važnost i žurnost teme, predlažem Vam sastanak već tijekom današnjeg dana“.

Premijer Plenković pred medijima  i javnosti iznio je svoj osnovni uvjet za održavanje takvog sastanka na vrhu:

„Da bi se došlo u poziciju da se razgovara onda se mora napraviti tako fina, kulturna, javna isprika meni, ministrima, Vladi, HDZ-u i hrvatskoj javnosti za uništavanje političke kulture i komunikacije u Hrvatskoj u protekle 3 godine do mjere gdje, ponavljam, njegov obrazac ponašanja – pratite Sabor – postaje nešto što je prihvatljivo“.

Ili u jednoj od više navedenih osobnih interpretacija premijera to bi trebalo zvučati:

„Sorry stari, pretjerao sam. Nisam htio, nemoj moooolim te, uzimat to za ozbiljno, znaš kakav sam ja! E da to čujemo – može. Al dok toga nema, nema sastanka!“.

Nakon što premijer, Vlada ili Savjet za koordinaciju sigurnosno-obavještajnih agencija, ili tko već donese takvu unaprijed pripremljenu odluku o v.d. ravnatelja VSOA-e, premijer Plenković tvrdi kako „neće biti ugrožena nacionalna sigurnost, neće propast VSOA, neće propast diplomacija, neće propasti niti sustav niti Ustav!“.

Ni dva sata sastanka Savjeta za koordinaciju sigurnosno-obavještajnih agencija nije bilo dovoljno za ikakav dogovor o čelnom čovjeku Vojne sigurnosno-obavještajne agencije (VSOA) i njenom funkcioniranju nakon što aktualnom ravnatelju Kinderu istekne mandat s ponedjeljkom 10. srpnja – osim za zaključak da će se ovo tijelo sastati barem još jednom do kraja tjedna. U priopćenju koje je kasno poslije podne stiglo iz kabineta ministra branitelja Tome Medveda, koji je po svojoj funkciji ujedno i predsjednik spomenutog Savjeta, piše:

„Dana 5. srpnja 2023. u poslijepodnevnim satima održana je sjednica Savjeta za koordinaciju sigurnosno-obavještajnih agencija na kojoj su članovi Savjeta, sukladno odredbama članka 5. Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH, razgovarali o aktualnoj situaciji u sigurnosno-obavještajnom sustavu, s naglaskom na Vojnu sigurnosno-obavještajnu agenciju, te će u sljedećim danima predložiti mjere, sukladno pozitivnim zakonskim propisima, s ciljem osiguravanja učinkovitosti rada sigurnosno-obavještajnih agencija“.

Samo su 3 radna dana preostala do isteka mandata ravnatelja VSOA-e, generala Ivice Kindera, a još uvijek nema ni najosnovnijeg dogovora o tome kako će VSOA funkcionirati bez ravnatelja i njegovog zamjenika (kojeg također nema otkako je Kinderov zamjenik Ivica Komljen umirovljen krajem 2021. godine). U iole normalnoj situaciji, zamjenik ravnatelja bio bi vjerojatno privremeni vršitelj dužnosti, no kako zamjenika nema – trenutno nema ni osobe koje bi privremeno mogla pričuvati ravnateljsko mjesto do postavljenja novog čelnog čovjeka. Ovakav apsolutni kaos doveo je do toga da se danas članovi Savjeta za koordinaciju sigurnosno-obavještajnog sustava – uz predsjednika Savjeta Medveda i njegovog zamjenika Dragana Lozančića, to su još i ravnatelji SOA-e Daniel Markić i VSOA-e Ivica Kinder, te predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Valentino Franjić – nisu uspjeli dogovoriti kako očuvati čak ni one najosnovnije funkcije vojne obavještajne agencije, uključujući i isplatu plaća zaposlenima.

Na jučer održnoj press-konferenciji predsjednik RH Zoran Milanović ponovno je pozvao premijera Andreja Plenkovića na razgovor koji bi uključivao ne samo nominacije za novog ravnatelja VSOA-e, nego i za čitav niz nepopunjenih mjesta u vojnom resoru, kao i u diplomaciji. Za to vrijeme premijer Plenković preko potpredsjednika Vlade Olega Butkovića poručuje tek da je Vlada predložila „čovjeka koji ima sve reference, koji je dobar kandidat (…) predsjednik se nije složio – pitajte ga još jednom zašto“. Predsjednik Milanović je jučer objašnjavao što znači usuglašavanje oko kandidata i podsjetio na primjere iz prošlosti kada to nikad nije bio problem. Shvaćajući kako 10. srpnja dolazi do dosad nikad viđene situacije (isteka punog mandata ravnatelju koji je ionako u očekivanju razrješenja) i teške krize u vojnom obavještajnom sustavu, savjetnik Predsjednika RH za nacionalnu sigurnost Dragan Lozančić predložio je žurno sazivanje sjednice Savjeta za koordinaciju sigurnosno-obavještajnih agencija. Zoran Milanović jučer je pojasnio kako je zadaća Savjeta „da probaju naći rješenje da služba kako-tako funkcionira u hladnom pogonu. (…) Da ljudi ne bi ostali bez plaće, da mogu nešto raditi, ali neće moći raditi onu temeljnu funkciju Agencije – a to su tajne mjere i tako dalje – jer za to je potrebna čelna osoba“.

Na primjeru Lozančić-Medved jasno se vidi da suradnje na relaciji Pantovčak-Markov trg može biti. Lozančić je predložio, a Medved je potom prihvatio žurno sazivanje Savjeta za koordinaciju sigurnosno-obavještajnog sustava. No na samom vrhu suradnje nema i očito je neće ni biti. Ilustrirao je to jučer i sam Zoran Milanović, dotaknuvši se kandidata za novog čelnog čovjek VSOA-e, generala Mije Validžića, kojeg preko ministra obrane Marija Banožića Vlada predlaže u svoje ime.

Milanović na konferenciji za medije 4. srpnja 2023. godine

„Zašto taj prijedlog nije došao u 9. mjesecu, kada je mogao doći?! Nego je čekao 2. mjesec. Pa zato jer je taj čovjek, kad me već vučete za jezik, mojom odlukom imenovan u kolovozu i odmah treba napustiti taj položaj da bi zadovoljio neke HDZ-ove ambicije. Kako se dao u to uplesti – to je njegova stvar. Dakle, čovjeka sam imenovao na jedno od niza nepopunjenih mjesta u Glavnom stožeru, koja vape da ih se popuni, a ne mogu bez dogovora mene i Plenkovića. Ne mogu! I sad bi i to mjesto ispraznili! Pa taman da se radi o Svetom Petru. I to preko medija. Ali trebaš isto tako – i to je poruka svim vojnicima u onom časnom, simboličkom smislu riječi – da se u ovakve stvari ne daju uplest jer nakon toga kandidati više nisu!“.

U prijevodu, čak i da premijer Plenković nekim čudom nazove predsjednika Milanovića, general Validžić može računati da ostaje na mjestu načelnika Obavještajne uprave GS OS RH (J2), jer u VSOA-u preseliti neće.

Plenkovic nakon sjednice šireg Predsjedništva HDZ 3. srpnja 2023. godine

Trenutno nema ni jedne pozitivne naznake kako će se riješiti ova, do sada najveća kriza u političkom i sigurnosnom funkcioniranju države. Iako premijer Plenković tvrdi da „nije ugrožena nacionalna sigurnost“, sasvim je jasno da se situacija kada vojna obavještajna služba ne može obavljati svoje temeljne funkcije (pa čak ni isplatiti osobne dohotke zaposlenima) ne može nazvati nikako drugačije nego upravo ugrožavanje nacionalne sigurnosti i to od strane najviših državnih dužnosnika. Iako, za utjehu, stvari mogu biti i lošije, jer ukoliko se nešto hitno ne riješi na relaciji Milanović-Plenković, sljedeće godine nas očekuje potpuni kadrovski te radni kolaps čitavog sustava nacionalne sigurnosti i obrane. Naime, uz pretpostavljeni nastavak krize u VSOA, dodatno još ističu i mandati sadašnjem ravnatelju SOA-e Danielu Markiću (kraj mandata 16.05.2024.), kao i načelniku GS OS RH admiralu Robertu Hranju (kraj mandata 29.02.2024.), te zamjeniku načelnika generalu Siniši Jurkoviću (kraj mandata 15.03.2024.). Pri tome, direktora GS OS RH ionako nema od kraja prošle godine, kada je general Ivica Olujić otišao u mirovinu.

Od sljedeće srijede, 12. srpnja, Hrvatska više neće imati ravnatelja Vojne  sigurnosno-obavještajne agencije. Postojećem, general-bojniku Ivici Kinderu, mandat definitivno ističe 11. srpnja, a zadnjih 10 mjeseci proveo je na čelu VSOA-e kao ravnatelj „u opozivu“. Njegov opoziv pokrenuo je predsjednik RH Zoran Milanović u rujnu prošle  godine, nakon nalaza Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost koji je pokazao da postoje ozbiljne sumnje o pronevjeri višemilijunskih financijskih sredstava unutar Agencije. No od tada do danas stvari se nisu pomaknule naprijed, a kako se čini – ni neće.

Međutim, Kinder nije jedini kojemu je status potpuno nejasan. Osim njega, tu je i sam načelnik GS OS RH, admiral Robert Hranj. Nakon brojnih pokušaja da ga se riješi, ministar obrane Mario Banožić smislio je „genijalan“ izlaz – Hranj mora otići nakon što napuni 60 godina, jer tako nalaže Zakon o službi u OS RH. Osim što je u trenutku njegove nominacije za to mjesto tadašnji ministar obrane ishodovao potvrdu da Hranj ostaje do kraja mandata, a ne do navršene 60. godine života. I uz tu potvrdu, Vlada i premijer Andrej Plenković te predsjednik RH Zoran  Milanović imenovali su Roberta Hranja za načelnika GS  OS RH.

Nakon što je u jesen prošle godine Banožić inscenirao krizu na samom vrhu Glavnog stožera, u prosincu prošle godine ipak je admiralu Hranju produžio mandat – i to na 6 mjeseci. Tih 6 mjeseci isteklo je u lipnju pa je, dakle, Banožić trebao potpisati novu odluku o ostanku u službi, ili u slučaju njenog izostanka – vrh vojske ostao je obezglavljen. Na pitanje portala Obris.org o trenutnom statusu načelnika Hranja, Ministarstvo obrane RH odbilo je odgovoriti. Pri tome, postavljena pitanja bila su bazična, te primjerena onoj mjeri u kojoj javnost mora znati osnovne činjenice: (1) da li je admiralu Hranju istekao produžetak od 6 mjeseci ostanka na funkciji GS OS RH, (2) kakav je njegov trenutni status, (3) da li je ministar obrane načelniku produžio ostanak u službi i ako da – na koliko, te (4) da li je završen rad na prijedlogu izmjena Zakona o službi u OS RH prema kojem bi se, među ostalim, produžio i radni vijek pripadnika OS RH, a zbog čega je, kako je u prosincu 2022. objasnio sam Banožić, bilo potrebno da načelnik Hranj ostane još u službi narednih 6 mjeseci?! Umjesto bilo kakvog odgovora, MORH je poslao ovo:

„Možemo Vas izvijestiti da Ministarstvo obrane personalnu politiku ne provodi putem medija te da će se o svemu odlučitii na razini na kojoj se takve odluke donose. Ujedno podsjećamo da, iako generalima odnosno admiralima sukladno Zakonu o službi u Oružanim snagama RH i temeljem odluke ministra obrane prestaje djelatna vojna služba posljednjeg dana kalendarske godine u godini u kojoj osoba navršava 60 godina, Zakonom je predviđena i mogućnost da ministar obrane takvu osobu može zadržati u službi do dvije godine“.

Dakle, osim što ni na jedno pitanje nije odgovorio, MORH čak implicira da odluka o daljnjoj sudbini načelnika Hranja nije donesena jer „će se o svemu odlučiti na razini na kojoj se takve odluke donose“.

Ovo je elementarni bezobrazluk nekog javnog tijela prema ne samo medijima nego i prema hrvatskoj javnosti, te neviđena bahatost i neodgovornost tamo nekog lika koji je igrom slučaja postao ministar obrane. Istog onog koji ne preza od srozavanja ugleda Ratne škole upisivanjem na tu najvišu razinu vojnog obrazovanja temeljem argumenata političke moći i „velikana vojne misli“, svog stranačkog kolege Ante Bačića Baće, dok mu je utjerivanje novinarskih izvora važnije od svakodnevnih problema u resoru. Cijelo to vrijeme, čitav niz visokih vojnih dužnosti stoji upražnjen, uključujući i VSOA-u, a moguće sada i Glavni stožer. Istodobno, Banožićev šef i premijer Andrej Plenković poručuje da nacionalna sigurnost nije ugrožena. Za to vrijeme ravnatelja VSOA-e i načelnika Glavnog stožera imamo, valjda, tek za ukras, pa kad ih nema – nikome ni ne fale!

Nakon što je jučer u Dnevniku Nove TV javnost saznala za nezakonito trošenje državnog novca u Vojnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji (VSOA), utvrđeno nalazom Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, danas se po tom pitanju oglasio i predsjednik države Zoran Milanović. U priopćenju, koje prenosimo u cijelosti, stoji:

Predsjednik Milanović s čelnicima SOA-e i VSOA-e, Danielom Maarkićem i generlom Ivicom Kinderom, te načelnikom GS OS RH. admiralom Hranjem (Photo: UPRH/Dario Andrišek)

„Nakon što je dobio Izvješće Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost (UVNS) o Izvanrednom neposrednom stručnom nadzoru Vojne sigurnosno-obavještajne agencije (VSOA) od 19. rujna 2022. godine, a zbog opsega i težine povreda navedenih u Izvješću, predsjednik Republike Zoran Milanović stava je kako ravnatelj VSOA-e, kao osoba odgovorna za funkcioniranje Agencije, ne može više obavljati tu dužnost.

Predsjednik Milanović stoga je uputio dopis predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću kojim je pokrenuo postupak za razrješenje general bojnika Ivice Kindera s dužnosti ravnatelja VSOA-e.

Predsjednik Milanović postupak je pokrenuo u skladu sa čl. 66. st. 5. Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske u kojemu stoji kako ‘postupak za razrješenje ravnatelja sigurnosno-obavještajnih agencija mogu pokrenuti Predsjednik Republike, predsjednik Vlade i Hrvatski sabor’“.

Kako je jučer objavila reporterka Nove TV Ivana Pezo Moskaljov, tijekom nadzora je utvrđen cijeli niz prekršaja koji su se sustavno ponavljali: „Oni špijuni koji su boravili na različitim zadacima u vojnim misijama – u Poljskoj, Libanonu, Litvi – pronevjerili su najmanje 2 milijuna kuna. (…) Lažirali su troškove, a višak novca spremali su u svoje džepove“. Upravo zbog toga, dio djelatnika VSOA-e više nije na poslovima koje su obavljali tijekom inkriminiranog razdoblja. Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost puna dva mjeseca pregledavao je i analizirao dokumentaciju, proveden je i unutarnji nadzor, puni razmjer štete tek se treba utvrditi.

Nažalost, ovo nije prvi takav slučaj u vojno-obavještajnoj zajednici. Tako je u prosincu prošle godine Vrhovni sud potvrdio zatvorske kazne za bivše čelnike VSOA-e, Darka Grdića i Ognjena Preosta, koji su pronevjerili gotovo 5 milijuna kuna iz Fonda za posebne namjene. Jednako tako, nije ni prvi puta da je opoziv generala Kindera stavljen na stol. Početkom prošle godine saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost iza zatvorenih je vrata raspravljao o izvješću Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost za 2020. godinu, u kojem se navodi da je u radu VSOA-e došlo do utvrđenih nezakonitosti ili nepravilnosti. Tu se radilo o slučaju jednog časnika OS RH koji je zbog svog ukazivanja na nepotizm i klijentelizam pri napredovanju u sustavu postao predmet nezakonitog praćenja i prisluškivanja od strane VSOA-e, što je gotovo dovelo do njegovog izbacivanja iz službe. Osim toga, nekako u to vrijeme na adrese premijera, predsjednika i saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost stigla je i predstavka anonimnih „zabrinutih djelatnika“ koji su VSOA-u usporedili s mafijaškom organizacijom. Kindera se, među ostalim, teretilo da je potpisao najmanje jedan nalog za provođenje nezakonitih mjera tajnog ndzora, pa je i sam pred saborskim Odborom navodno priznao svoju odgovornost za potpisivanje takvih naloga, što mu i inače potpada u opis posla temeljem „zapovjedne odgovornosti“.

No bez obzira na izvješće Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, premijer i predsjednik navodno su se tada složili da neće smjenjivati ravnatelja Vojne sigurnosno-obavještajne službe kako ne bi time potpomogli u to vrijeme uznapredovale obračune među raznim strujama u Agenciji. Štoviše, predsjednik Milanović javno je bio jako rezolutan: „Ravnatelj VSOA-e ima moje povjerenje. (…) Kada govorimo o VSOA-i, treba voditi računa da se radi o vojnicima a ne civilima, ne novinarima, ne profesorima, dakle predmet rada i obrade te službe su vojna lica. Neću komentirati detalje, ne vjerujem nikome dok se stvari ne dokažu“. Nakon nešto više od godinu dana, ispada da je upravo predsjednik Milanović taj koji je konačno izgubio povjerenje u ravnatelja VSOA-e.

General Ivica Kinder jedan je od najobrazovanijih časnika OS RH, i trenutno je ušao u zadnju godinu svog drugog četverogodišnjeg mandata na čelu VSOA-e. S obzirom na dugotrajni sukob između premijera Plenkovića i predsjednika Milanovića, pitanje je hoće li se Kinderov opoziv ozbiljno razmatrati, ili će premijer ignorirati ovaj Milanovićev potez. No postoji tu i treća mogućnost, a to je da premijer svoj pristanak na Kinderovo razrješenje uvjetuje odlaskom admirala Hranja s mjesta načelnika GS OS RH, što već neko vrijeme otvoreno priželjkuje aktualni ministar obrane.

Na jučerašnjem, ujedno i jedinom sučeljavanju svih 11 predsjedničkih kandidata u prvom krugu aktualnih predsjednički izbora, voditelji HRT-a su na samom početku, kao prvo nakon uvodnih obraćanja kandidata, postavili i pitanje: „Korupcija u društvu visoko je na listi kritika građana. U okvirima ovlasti predsjednika – kako biste se borili protiv korupcije?“. Na ovo je pitanje kao treći kandidat po redu krenula unutar jedne minute odgovarati i aktualna Predsjednica RH, Kolinda Grabar Kitarović, čijih je prvih 45 sekundi ispalo neprijeporno:

„Dakle, kad govorimo o ustavnim ovlastima predsjednika, odnosno predsjednice – one su propisane Ustavom. I, one su u okviru tajnih službi, odnosno obavještajnih službi, kojima se može djelovati. Ono što sam do sada radila, i što ću raditi, je poticanje suradnje različitih tajnih službi na ovom prostoru, kako bi se spriječio međunarodni kriminal i korupcija. Posebno ću inzistirati na tome, isto tako, da se mijenja zakonodavstvo u budućnosti, kako bismo omogućili da službe rade i… odnosno, koordinaciju između svih službi, i tri poluga vlasti, u koje se ne možemo miješati… naša izvršna vlast u pravosudnu“.

Na to je uslijedio nastavak, tijekom posljednjih 15 sekundi, koji je tijekom srijede, 18. prosinca izazvao pravu buru u javnosti:

„Međutim, ono što je meni problem… Ja se već godinama borim s korupcijom u samim službama, i u SOA-i, i VSOA-i, i drugim službama. Mislim da je došlo vrijeme da se pomladi, da se zaposli mlade ljude, koji nisu korumpirani, i koji će raditi profesionalno“.

No, iako je ova jučerašnja javna tvrdnja državne poglavarice Republike Hrvatske odjeknula trenutno, i bila je zapažena već i u prvim analizama sadržaja debate, nikakve reakcije na nju nisu bile dio nastavka sučeljavanja – već se o tome na veliko krenulo pričati tek idućeg dana.

Prva objašnjenja i reakcije

Nakon prvih reakcija, predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović danas ujutro posebnim je očitovanjem krenula objašnjavati svoju jučerašnju izjavu na temu sigurnosno-obavještajnih službi, koje prema čl 103. Ustava u suradnji s predsjednikom Vlade usmjerava, te čije čelnike u supotpisu s premijerom imenuje. Fokus teme završio je sužen prvenstveno na Vojnu sigurnosno-obavještajnu agenciju (VSOA), čija je afera, otkrivena 2012. godine, stavljena u ponešto aktualniji politički kontekst:

„Naravno da se borim s korupcijom u sigurnosno-obavještajnom sustavu. Pa taj sam sustav naslijedila od Ive Josipovića i Zorana Milanovića, opterećen jednim od najvećih korupcijskih skandala od samostalnosti Hrvatske. I danas je u tijeku drugostupanjski postupak protiv Darka Grdića i Ognjena Preosta, zbog nezapamćene korupcije i pronevjere milijunskih iznosa u Vojnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji. Ne očekujete valjda da je korupcijska hobotnica u kojoj je takav kriminal bio moguć istrijebljena preko noći. Do kuda je ta hobotnica dosezala pokazuje najbolje činjenica kako je Preost umirovljen samo tri dana nakon što je razriješen dužnosti zbog pokretanja istrage, a Darko Grdić je umirovljen jedan dan prije podizanja optužnice. Time je Milanovićev ministar obrane Kotromanović zaštitio Grdića i Preosta od zasluženog nečasnog otpusta i omogućio im da uživaju visoku generalsku mirovinu. To je korupcija najvišeg reda. I protiv takvog sustava se borim i borit ću se“.

Naravno, ovo je samo dolilo ulje na vatru, što se vidjelo prvo u više teorijski nastrojenoj objavi kandidata Miroslava Škore na društvenoj mreži Facebook, koji se s tezom i pitanjima za Vladu RH oglasio oko 10:20 ujutro:

„(…) Ona koja sukladno postojećim ovlastima PRH usmjerava rad sigurnosnih službi priznala je sustavnu korupciju u SOA-i i drugim službama i ustvrdila da u njima treba zaposliti mlade nekorumpirane ljude. Ova izjava Kolinde Grabar-Kitarović traži hitnu reakciju nadležnih državnih tijela i otvara niz vrlo ozbiljnih pitanja. 1. Kad je Kolinda Grabar-Kitarović kao aktualna predsjednica saznala za korupciju u sigurnosnim službama i zašto je dosad o tome šutjela? 2. Što je konkretno poduzela nakon saznanja o korupciji u SOA-i i drugim službama? 3. Jesu li ljudi koje se sumnjiči za koruptivne i druge protuzakonite radnje i dalje u sustavu? 4. Ima li premijer Plenković takvih saznanja? Ako ima, što je on poduzeo na tu temu? (…)“.

Za razliku od aktualnih političkih protukandidata na izborima čiji prvi krug očekujemo 22. prosinca, bitno je oštriji za Tportal oko podneva bio negdašnji SDP-ov ministar obrane Ante Kotromanović, kojeg se tu i direktno prozvalo:

„Ne zna što govori, nepripremljena je, ne provjerava činjenice i lupeta gluposti. Što se tiče VSOA-e, uzela je za primjer nešto što se dogodilo puno prije nego što smo Zoran Milanović i ja ušli u Vladu. Mi smo posumnjali da frajeri uzimaju novac i pokazalo se da smo u pravu, prijavili smo sumnje i pokrenut je postupak. Krađa novca dogodila se u mandatu HDZ-a“.

Kotromanović je to sve i dodatno pojasnio: „Nitko ne može biti nečasno otpušten samo na temelju sumnje i eventualno kaznene prijave, tako to ne ide jer uvijek postoji šansa da prijava bude odbačena. Upravo zbog toga osobe koje su pod sumnjom ne čekaju kraj postupka, nego na vrijeme podnose zahtjeve i same odlaze iz sustava, tu je kvaka“ – dodavši još i: „Tek ako je dovršen postupak pred civilnim sudom i tek ako je osoba pravomoćno osuđena na više od tri godine zatvora, sastaje se Vojnostegovni sud i odlučuje o nečasnom otpustu. Naprosto je komično to da ni nakon pet godina Kolinda Grabar Kitarović ne poznaje ni osnovna pravila i propise o vojnim snagama“.

„Slučaj Grdić i Preost“

Slučaj o kojem smo već pisali i na portalu Obris.org, svoju je službenu formu dobio krajem rujna 2013. godine, objavom optužnice DORH-a. U vezanom priopćenju za javnost tada je stajalo:

„USKOK je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu protiv petorice hrvatskih državljana D. G. (1961.), O. P. (1969.), Z. I. (1972.), D. L. (1970.), T. M. K. (1976.) zbog počinjenja kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti. (26. 9. 2013.) Optužnicom se petorici okrivljenika, djelatnicima Vojno sigurnosno-obavještajne agencije, stavlja na teret da su, od 2009. do 2012. godine, u Zagrebu, iz proračunskih sredstava Agencije za posebne namjene otuđili najmanje pet milijuna kuna, a za koji iznos je oštećen proračun Republike Hrvatske. U namjeri prikrivanja protuzakonitog prisvajanja novca i izbjegavanja kaznenopravne odgovornosti, dvojica okrivljenika su naložili uništavanje službene dokumentacije“.

Pred Županijskim sudom u Zagrebu je optužnica bila potvrđena 28. studenog 2013. godine, da bi 6. veljače 2014. bilo održano i pripremno ročište. Na njemu je bilo odlučeno da će se predstojeće suđenje održavati zatvoreno za javnost (u skladu s traženjem USKOK-a) – što je onda nakon promjene sastava sudskog vijeća bilo i primijenjeno od prvog ročišta održanog 12. svibnja 2014. godine. Gotovo 4 godine nakon početka ovog suđenja, 24. siječnja 2018. godine je bila donesena i prvostupanjska presuda – kojom su od ukupno 5 optuženika njih četiri proglašena krivima, a jedan je oslobođen. Ujedno su izrečene i kazne zatvora, te obveza vraćanja ukupno 4,7 milijuna kuna – na što su se sve osuđenici i žalili. Kako stvari stoje, postupak je još i danas u fazi drugostupanjskog postupanja po tim žalbama. Kotromanović je sve to za N1 televiziju komentirao riječima:

„Manje od dva mjeseca nakon što sam postao ministar obrane dobio sam anonimnu predstavku gdje sam čitao određene stvari. Temeljem te anonimne predstavke sam komunicirao ured Vijeća za nacionalnu sigurnost i uputili smo nadzor u obavještajne agencije. Nadzor je utvrdio da su se nekakve stvari događale, i prije mene, za vrijeme HDZ-a 2009. godine. Temeljem nadzora sjeli smo zajedno s Odvjetništvom i krim policijom i napravili smo sve po proceduri“.

Tim je temeljem Kotromanović odbio i predsjedničke insinuacije o odgovornosti tadašnjeg vrha MORH-a i Vlade RH – „Nije mi jasno zašto sam ona proziva moju Vladu kad smo mi ti koji smo otkrili i napravili sve što treba po zakonu. Nakon toga to više nije bilo u nadležnosti Ministarstva obrane“.

A vrh agencija SOA i VSOA?

Treba napomenuti kako posljednjih godina zapravo nije bilo otkrivanja usporedive razine problema bilo u civilnoj ili vojnoj sigurnosno-obavještajnoj službi u RH. Dapače, od tog vremena na čelu obje agencije izmijenio se niz osoba – kako u civilnoj službi SOA, tako i u vojnoj VSOA. Konkretno, u doba svih problematičnih događanja u vojnoj VSOA, njenim je civilnim parnjakom upravljao Josip Buljević (od 10. listopada 2008. do 10. listopada 2012. godine) – osoba koju je baš Kolinda Grabar Kitarović prvo uzela za svoga savjetnika loše osmišljenog spoja dotadašnjih savjetničkih resora nacionalne sigurnosti i obrane, da bi tijekom prve polovice 2016. on nakratko postao i ministar obrane Republike Hrvatske, u koalicijskoj vladi HDZ-a i Mosta nezavisnih lista koja se pokazala poraznom za resor obrane u RH. Njega je sredinom listopada 2012. godine na čelu SOA-e zamijenio Dragan Lozančić – široj javnosti prvenstveno poznat kao osoba koja je pod još uvijek spornim okolnostima u veljači 2016. godine „izgubila povjerenje predsjednice Kolinde Grabar Kitarović“. Politička i sigurnosna kriza koja je uslijedila tijekom idućih mjeseci uvelike je narušila sliku o predsjednici RH, te se kasnijih godina pretvorila u ustrajno spominjanu aferu nejasnog punog dosega. No, dok je Lozančić bio rehabilitiran manje od godinu dana kasnije, na čelo službe SOA je u svibnju 2016. postavljen Daniel Markić – osoba koja dužnost ravnatelja SOA-e obnaša i danas.

Ponešto manje politički burno bilo je posljednjih godina i u službi VSOA. Nakon spominjanog skandala sa sudskim nastavkom, ondje je osramoćenog generala Grdića (koji je na čelu VSOA bio od 16. srpnja 2008. do 16. srpnja 2012. godine) naslijedio general Zdravko Klanac. Početkom srpnja 2015. godine, Klanac je bio smijenjen (među nizom razloga spominjao se i neočekivani odlazak „Krila Oluje“ iz Hrvatske), što nije ujedno značilo i njegov kraj aktivne vojne karijere. Tada na čelo VSOA dolazi general Ivica Kinder, čiji mandat traje od 10. srpnja 2015. do 10. srpnja 2019. godine – da bi ljetos dobio i novi četverogodišnji mandat na ovoj bitnoj poziciji obrambenog i sigurnosnog sektora RH. Dakle, današnji spomen afera od prije više od sedam godina u obje sigurnosno-obavještajne službe zapravo uvelike predstavlja iskopavanje „predprošlih osoba“ i ozbiljnu sadržajnu arheologiju. Sve to je još i čudnije kad se pogleda ukupno mali učinak, te uz najbolju volju tek mizernu dobrobit koju se s funkcije Predsjednika RH tijekom zadnjih skoro 5 godina prosulo na polje hrvatskih sigurnosno-obavještajnih organizacija.

U ovakvim okolnostima onda ne čudi ni činjenica kako nije potrajalo pola dana, prije nego je u mikrofone i kamere hrvatskih medija došla i ponešto sadržajno korigirana verzija tematskih gledanja predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. U izjavama danim 18. prosinca, na margini stranačkog skupa u istarskoj općini Sveti Petar u Šumi, te objavljenim oko 14 sati, Kolinda Grabar Kitarović je zaključila:

„Što se tiče korupcije… Nažalost, ona je sveprisutna u društvu. Dakle, ona nije samo u politici. Ali, meni je najviše zabrinjavajuće kad je ona prisutna u onim agencijama koje bi se trebale baviti borbom protiv korupcije. I, imate vrlo ozbiljan slučaj, koji je sada u… čini mi se, u drugostupanjskom postupku, gdje su u VSOA-i pronevjereni veliki, veliki novci. A, dakle, sudski postupak se vodi. Da li će to ići još dublje i dalje, vidjet ćemo. Ha, bili smo i svjedoci toga da su curili podaci. Mislim da je u SOA-i sada stanje malo bolje, ali, moje je mišljenje da treba krenuti u zapošljavanje mladih ljudi, obrazovanih ljudi – posebno onih koji su stručni u kibernetici. I, da na taj način, jednom posebnom etikom prema poslu, pa i potpisivanjem one obveze čuvanja tajne… da će se riješiti velikim dijelom korupcija – jer ona se, nažalost, ne može iskorijeniti ni u jednom društvu. Ali, moramo razgovarati o njoj, ona se mora sankcionirati“.

Upitana koliko je dugo znala za ove probleme u Službama, predsjednica Grabar Kitarović je krenula još i dodatno spuštati priču o spomenutom sudskom postupanju koje je već godinama kompletno zatvoreno za javnost:

„Da, da… Svi znamo za… u VSOA-i… za cijeli taj slučaj. Pa, to vam je javno poznato – vodi se postupak javno. Više puta sam razgovarala, isto tako, o tijeku postupka, s onima koji su vodili istrage, da vidimo koliko to duboko ide. Međutim, ja sam, isto tako svjesna svojih ovlasti, da se ne mogu umiješati u rad samih Službi – već postoje nadzorna tijela, među kojim je i Savjet za koordinaciju rada Službi… i tu će se sigurno poboljšati cijela ta koordinacija“.

Još replika i reakcija

Niti sličnom blagošću nije reagirao predsjednički kandidat SDP-a Zoran Milanović, koji se tijekom popodnevnog skupa u Zadru s govornice osvrnuo i na državnu poglavaricu, a trenutno i predizbornu kandidatkinju Kolindu Grabar Kitarović. On se tom prilikom prvo oštro osvrnuo na „slučaj Lozančić“ iz 2016. godine, da bi tek na kraju prešao i na još uvijek aktualni „slučaj Grdić i Preost“:

„Obavještajne službe i sigurnosne službe ne možeš pomladiti niti postariti, tamo rade najbolji, najsvjesniji, dobro obrazovani, lojalni ljudi, čvrstog karaktera, nepotkupljivi. Oni koji mogu svakog tjedna završit na poligrafu – inače dobijaju otkaz. O ovome nešto kasnije, u drugom krugu. Tu isto ima vrlo neugodnih stvari, iz predsjedničine okoline. Međutim, da se vratimo na ovu korupciju u SOA-i, jer to su predsjedničke ovlasti… Dakle, 2016. godine, ona je na jedan divlji način smijenila tadašnjeg ravnatelja Dragana Lozančića… doktora Dragana Lozančića, inženjera, doktora matematike i strojarstva sa Columbie, to je sveučilište u New Yorku, jedno od najboljih na svijetu… čovjeka koji ima kruha, koji nije član ni jedne stranke, ni SDP-a ni HDZ-a, ni jedne stranke. Smijenila ga je zato što ju je navodno špijunirao, što je naravno notorna neistina. Međutim, pola godine kasnije je taj isti čovjek, postaje ravnatelj Agencije… Središnje agencije za… Državne uprave za zaštitu i spašavanje – jednog vrlo delikatnog tijela. Dakle, Državna uprava za zaštitu i spašavanje. Znate šta je to? Spašavanje kada bude požar, poplava… koordiniraju sve te napore. To je vrlo, vrlo integriran i zahtjevan sustav. Zahtijeva inženjerska, matematička, humanitarna i humanistička znanja, društvena znanja. Dakle, Plenković, predsjednik HDZ-a ga… nakon što ga je njegova kandidatkinja smijenila, potjerala s tog mjesta – postavlja na jedno od odgovornijih mjesta u sigurnosnom sustavu. Vi znate šta ja mislim o HDZ-u, i vi vrlo dobro znate i bez mene što HDZ je. Ali, ovaj slučaj vam od početka pokazuje nekoordiniranost, neprofesionalnost, osvetoljubivost, sitnu zavist i sitan karakter u vođenju možda i najdelikatnijeg sustava.

Dakle, prvo ga predsjednica najuri, nogom u donji dio leđa, onda ga premijer iz te iste stranke, koja se sad zaklinje u tu predsjednicu, ne da rehabilitira, nego mu da ozbiljnu dužnost, i tko je tu lud? I mi godinama kasnije slušamo o korupciji. Na dan izbora praktički. Izbori su za tri dana. Pa, to je tvoja kuća, tvoja kuhinja. Žohari su u njoj. Mora ih netko počistiti. Žohari su vrlo otporna bića, evolucijski još iz kambrija ili predkambrija… prastari su, ako sam se dobro… Dakle, neuništivo je to. Međutim, što se događalo 5 godina? Tko je nadzirao taj sustav? Govori o korupciji u Vojnoj agenciji, Vojno-sigurnosnoj agenciji, u kojoj su dva čelna čovjeka, čija imena sad ovdje nisu bitna, uhvaćeni u kriminalu, jer su uništavali račune… Dakle, račune koje su diskrecijski trošili… kad je bilo jasno da se mijenja vlast i da dolazi novi ravnatelj, kojeg smo postavili mi. Ti ljudi su trenutno i dalje u postupku, međutim, predsjednica kaže da su oni umirovljeni zato da ih se ne bi moglo nečasno otpustiti. Pa, upravo ona je to napravila prije tjedan dana ili prije dva tjedna, umirovivši ove časnike iz zrakoplovne baze… Koji ono grad? Zadar? … Koji su ulovljeni u švercu i u transportu civila. Dakle, pet minuta ljudi neki nisu u stanju, držati konzistentnu liniju misli i argumenata. Pet minuta. A bili bi vrhovni zapovjednici, vodili vanjsku politiku i koordinirali sigurnosno-obavještajne službe“.

No, nakon političkih takmaca, na izjave predsjednice Grabar Kitarović su tijekom kasnog popodneva reagirala su i prozvana dvojica optuženika u drugostupanjskom postupku – generali Darko Grdić i Ognjen Preost. Grdić je preko odvjetnice Višnje Drenški Lasan priopćenjem poručio:

„Potpuna je neistina da je general pukovnik mr. sc. Darko Grdić umirovljen dan prije podizanja optužnice, nego je protiv svoje volje umirovljen temeljem brzinski donesenih duboko dvojbenih izmjena Zakona o službi u oružanim snagama, nakon podizanja optužnice, u dobi od 52 godine i s navršenih više od 39 godina mirovinskog staža. Riječ je o generalu koji je završio najviše vojno obrazovanje u RH i SAD-u, bio ratni zapovjednik obrane Zagreba i obnašao niz najviših vojnih dužnosti u Hrvatskoj i inozemstvu, a koji je po ondašnjim propisima mogao raditi još sedam godina, ali je silom izguran iz sustava s mjesta glavnog inspektora obrane, jer je sve dužnosti, uključujući i onu ravnatelja VSOA obnašao bez selektivnog pristupa i jednako prema svima.

Začuđuje i duboko zabrinjava da jedna predsjednička kandidatkinja u svrhu prikupljanja jeftinih političkih poena pribjegava javnom blaćenju ljudi iznoseći neprovjerene podatke iz tajnog sudskog postupka te na nečuven način vrši pritisak na pravosudna tijela, poglavito na Vrhovni sud RH, dok istodobno izjavljuje kako je ‘svatko nedužan dok mu se pravomoćnom drugostupanjskom presudom ne dokaže krivnja’. Ta izjava očito se odnosi samo na njezine prijatelje i stranačke kolege, a za sve ostale po njezinu mišljenju vrijede neki drugi kriteriji. Istodobno, u svojem uredu zapošljava ljude koji su iz VSOA pravomoćno otpušteni zbog nezakonitosti u postupanju i radu, i u tome ne vidi nikakav problem.

Ovakvim izjavama kandidatkinja je povrijedila ustavno i konvencijsko načelo jednakosti ljudi pred zakonom jer je postupila diskriminatorno u odnosu na osobe u istoj pravnoj poziciji, a da za to nije postojao legitiman cilj niti razumno opravdanje. Osim toga, kandidatkinja, koja je još uvijek aktualna predsjednica RH, zaboravila je ili naprosto nije znala da je Republika Hrvatska već jednom zbog izrečenih sličnih javnih izjava osuđena pred Europskim sudom za ljudska prava zbog povrede prava na presumpciju nedužnosti, u predmetu Peša protiv Hrvatske“.

Nakon Grdića, priopćenjem preko svog odvjetnika Nenada Strukana oglasio se i drugi optuženik, Ognjen Preost. I on tvrdi da je Predsjednica RH povrijedila presumpciju nevinosti i time namjerno vrši utjecaj na Vrhovni sud.

„Iz sadržaja predsjedničine izjave jasno proizlazi da aktualna predsjednica ili ne zna ili ne poštuje pravni sustav Republike Hrvatske, jer je ovakvom izjavom predsjednica povrijedila presumpciju nevinosti te u javnost iznijela činjenice protivno zabrani Županijskog suda u Zagrebu.

Štoviše, ovakvom izjavom očigledno je namjerno izvršila izravan utjecaj na rad Vrhovnog suda RH, koji tek mora odlučiti o tome je li Ognjen Preost kriv zbog kaznenog djela koje mu se stavlja na teret. Naime, predsjednica je jasno navela da je gospodin Preost ‘dio korupcijske hobotnice’ čime je najizravnije prejudicirala sudsku odluku. Bez obzira na trodiobu vlasti, koja izvršnoj vlasti zabranjuje utjecanje na odluke sudbene vlasti, treba naglasiti da nitko u ovoj državi ne smije sudovima sugerirati kakvu će odluku donijeti.

Gospođa Grabar-Kitarović je u dosadašnjim javnim nastupima jasno naglašavala kako treba poštivati presumpciju nevinosti, kad se radilo o postupcima koji se vode protiv njoj bliskih osoba. Ova činjenica pokazuje da je gospođa Grabar-Kitarović namjerno prekršila ustavnu presumpciju nevinosti na štetu gospodina Preosta. Motivi su njezini i u njih gospodin Preost ne ulazi. Međutim, sugeriranje Vrhovnom sudu RH kakvu odluku treba donijeti, kao i iznošenje činjenica koje je sud proglasio tajnim, predstavljaju kaznena djela koja su opisana u čl. 307. i 312. Kaznenog zakona“,

stoji u priopćenju Preostovog 0dvjetnika. koje završava podsjećanjem na prošle predsjedničke izbore:

„Naročito je zanimljivo da je i prije početka ovog kaznenog postupka, također u vrijeme zadnjih predsjedničkih izbora, tadašnji predsjednik RH Ivo Josipović, u jeku kampanje, nastupajući na HTV, najavio podizanje optužnice odnosno početak upravo gore spomenutog kaznenog postupka, a danas aktualna predsjednica i kandidat na izborima ponovno u jeku kampanje kao borac protiv korupcije najavljuje drugostupanjski postupak, a između redaka i njegov rezultat. Premda je u predizborne svrhe, ipak je previše“.

Jučer, u četvrtak 11. srpnja 2019. godine je dosadašnji ravnatelj VSOA-e brigadni general Ivica Kinder dobio novi mandat, za još četiri godine na čelu Vojne sigurnosno-obavještajne agencije. Ravnatelja VSOA-e supotpisom imenuju predsjednik Vlade i Predsjednica RH, na prijedlog ministra obrane i uz prethodno mišljenje saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Iako na dnevnom redu saborskog Odbora za unutarnju politiku nema zasebne točke kao što je mišljenje o kandidatu za ravnatelja VSOA-e, moguće je da je taj nadležni Odbor svoje mišljenje dao još 21. ožujka ove godine, na 51. zatvorenoj sjednici, kada je prihvatio Izvješće o Godišnjem izvješću o radu Vojne sigurnosno-obavještajne agencije za 2018. godinu.

General Kinder prvi puta je imenovan ravnateljem VSOA-e 10. srpnja 2015. godine, nakon što je zbog nenadanog odlaska 6-orice pilota akro-skupine “Krila Oluje” smijenjen dotadašnji ravnatelj VSOA-e Zdravko Klanac. Nakon Klanca i Grdića (kojeg je prošle godine Županijski sud u Zagrebu nepravomoćno osudio na 3 godine zatvora), Kinderov je prvi mandat prošao u tišini i bez skandala, uz zabilježen izlazak Agencije u sferu Interneta. Početkom ovoga mjeseca Kinder je, kao ravnatelj VSOA-e, imenovan u Međuresorno povjerenstvo za nabavu borbenih aviona.

U kratkoj biografiji novog-starog ravnatelja VSOA-e, koju navodi Ministarstvo obrane RH, stoji kako je general Kinder završio intergransku Zapovjedno-stožernu školu „Blago Zadro“, Ratnu školu Kopnene vojske SAD-a (gdje je stekao i magisterij studija strategije), te Međunarodni tečaj na Školi za obrambene studije Sveučilišta nacionalne obrane Narodnooslobodilačke vojske NR Kine. Također je završio Vojno-diplomatsku školu Ministarstva obrane RH i jednogodišnji studij na Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH. Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1990. godine, magistrirao 1999. i doktorirao 2011. godine.

Bio je prvi hrvatski vojni savjetnik u Stalnoj misiji RH pri Ujedinjenim narodima u New Yorku, a tijekom službe u Glavnom stožeru OS RH obnašao je dužnosti zamjenika načelnika i načelnika Personalne uprave. Dužnost pročelnika Vojnog kabineta Predsjednika RH obnašao je od siječnja 2013. do srpnja 2015. godine.

Sudionik je Domovinskog rata od 1991. kao pripadnik pričuvnog sastava Ministarstva unutarnjih poslova RH i Središta za obuku Hrvatske vojske. Odlikovan je Spomenicom domovinskog rata, Spomenicama domovinske zahvalnosti za 5 i 10 godina časne i uzorne službe, Redom hrvatskog pletera, Redom hrvatskog trolista, Redom bana Jelačića i Redom Ante Starčevića.

Nakon što je brigadni general Ivica Kinder imenovan za ravnatelja VSOA-e, njegovo mjesto pročelnika Vojnog kabineta u Uredu predsjednice ostalo je upražnjeno. No 10-ak dana po Kinderovom odlasku u obavještajne vode, popunio se i Ured predsjednice. Na prijedlog načelnika GS OS RH i uz suglasnost ministra obrane, 21. srpnja predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović imenovala je prvu hrvatsku generalicu Gordanu Garašić za pročelnicu Vojnog kabineta u Kabinetu za obranu i nacionalnu sigurnost Ureda predsjednice RH. Iako Predsjednica po zakonu ima pravo samostalnog imenovanja i ne imenuje na prijedlog, u ovom je slučaju postignuto suglasje između nje, ministra obrane i načelnika GS OS RH, pa se generalica Garašić vratila na Pantovčak, na kojem je svojedobno već radila.

Za Kinderovog nasljednika na mjestu pročelnika Vojnog kabineta razmatralo se nekoliko kandidata. No, kako je ipak pala odluka da to ostane mjesto za osobe s prvim generalskim činom, koji uz to moraju raspolagati i pravnim znanjima te administrativnim sposobnostima, procijenjeno je da je za to radno mjesto najkompetentnija upravo generalica Garašić. Za razliku od nekih drugih mjesta u Uredu predsjednice, pročelnik Vojnog kabineta ne ovisi o trajanju mandata predsjednice ili predsjednika države, već njegov ostanak na toj dužnosti ovisi i o ukupnoj kadrovskoj te personalnoj politici u OS RH, kao i o tome kako će se odvijati cjelokupna popuna te napredovanje ljudstva unutar Oružanih snaga RH.

Na mjesto načelnika Personalne uprave GS, na kojem je do sada bila Gordana Garašić, na prijedlog načelnika GS i uz suglasnost ministra obrane imenovan je brigadir Jozo Antolović. Radi se o pravniku s dugogodišnjim iskustvom u personalnom sustavu OS RH, sa završenom Ratnom školom, i s iskustvom rada u Inspektoratu obrane na mjestu inspektora za personalne poslove. Brigadir Antolović bio je šef kabineta ministra obrane Pavla Miljavca, glavnog inspektora generala Marijana Marekovića i načelnika GS generala Drage Lovrića. To je, izgleda, put koji je nužan za napredovanje do načelnika Personalne uprave GS-a, jer je svojedobno i Gordana Garašić bila pročelnica Kabineta načelnika GS OS RH.

Imenovanje generalice Garašić, međutim, nije jedina kadrovska promjena koja je ovih dana zadesila Ured predsjednice. Odlukom Predsjednice RH od 15. srpnja, dužnosti je razriješen brigadir Damir Terzić, dosadašnji pomoćnik savjetnika Predsjednice RH za nacionalnu sigurnost i vojna pitanja.

I na kraju, ako ste se pitali što je s donedavnim ravnateljem VSOA-e, generalom Zdravkom Klancem, evo odgovora. On će od 1. rujna ove godine raditi na Hrvatskom vojnom učilištu, na mjestu zamjenika ravnatelja – kada navodno u mirovinu odlazi komodor Tihomir Erceg, dosadašnji obnašatelj ove dužnosti.

Nakon nekoliko dana zatišja, kraj prošloga tjedna obilježila je službena objava promjene na čelu Vojne sigurnosno-obavještajne agencije. Tako je u Narodnim novinama br. 76/15 od 10. srpnja objavljeno „Rješenje o razrješenju ravnatelja Vojne sigurnosno-obavještajne agencije“, te „Rješenje o imenovanju ravnatelja Vojne sigurnosno-obavještajne agencije“.

U Rješenju o razrješenju piše tek da se Zdravko Klanac razrješuje dužnosti ravnatelja VSOA-e s danom 9. srpnja ove godine, dok u Rješenju o imenovanju piše da se Ivica Kinder imenuje ravnateljem VSOA-e s danom 10. srpnja 2015. godine. Oba su rješenja, kako i propisuju Ustav RH te Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH, te uz prethodno mišljenje Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, zajednički donijeli i supotpisali Predsjednica RH te predsjednik Vlade RH još prije 10 dana – točnije, 3. srpnja ove godine.

Gdje su i što rade: Darko Grdić i Ognjen Preost

Dok se za netom smijenjenog Klanca još i moglo čuti da će biti preraspoređen na neko drugo radno mjesto unutar hrvatskog obrambenog sustava, na pitanje tko će naslijediti Kindera u Uredu predsjednice – odgovor se još ne zna, barem ne javno. No i to je dio procesa koji je obilježio promjenu na čelu VSOA-e, za koju bi se nakon svega moglo reći da je – najtajnovitija od svih tajnih službi.

Kad je VSOA u pitanju, za nju se, evo, jedva zna tko joj je na čelu, ali koliko je njen proračunski udio, kako i na što troši sredstva, te što se događa s njenim djelatnicima, štoviše dužnosnicima, koji taj novac „zamrače“ za osobne potrebe – nitko pojma nema. Prošlo je nešto više od godinu dana od kad je otpočelo suđenje bivšim čelnicima VSOA-e, Darku Grdiću i Ognjenu Preostu, te još trojici suoptuženika, ali se o samom postupku ne zna ništa, osim da teče s povremenim prekidima. Za sada posljednje ročište u slučaju službeno nazvanome “Grdić i drugi” održano je 9. srpnja, baš na dan kada je smijenjen Zdravko Klanac, Grdićev nasljednik na čelu VSOA-e.