Grdiću i Preostu potvrđena zatvorska kazna

 

Nakon gotovo 4 godine, Vrhovni sud RH danas je donio pravomoćnu presudu u slučaju Grdić-Preost. Radi se o bivšim čelnicima Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, koji su zajedno s još 3 pripadnika VSOA-e proglašeni krivima za zlouporabu položaja i ovlasti na štetu RH i VSOA-e. Konkretno, riječ je o pronevjeri gotovo 5 milijuna kuna iz Fonda za posebne namjene VSOA-e od 2009. do 2012. godine.

Nakon suđenja zatvorenog za javnost, u siječnju 2018. bivši šef VSOA-e i ujedno prvooptuženi Darko Grdić osuđen je na 3 godine zatvora, baš kao i njegov zamjenik Ognjen Preost, dok je Zdeslav Ivanković – bivši šef kabineta ravnatelja VSOA-e – osuđen uvjetno na 10 mjeseci zatvora uz rok kušnje od 3 godine, operativni dočasnik u Kabinetu ravnatelja VSOA-e Denis Lukinić – uvjetno na 11 mjeseci zatvora uz rok kušnje od 4 godine, dok je petooptuženi Tibor Mijo Kuljanić – načelnik Odsjeka za operativnu tehniku Uprave za informacijsku sigurnost VSOA-e – nepravomoćno oslobođen. Uz to, Županijski sud u Zagrebu presudio je da optuženici moraju obeštetiti Republiku Hrvatsku u iznosu od 4,7 milijuna kuna. Sve su strane najavile žalbu, koju je Vrhovni sud riješio tek danas i time donio pravomoćnu presudu.

Žalbom do blaže presude

Prema danas objavljenom priopćenju, Vrhovni sud donio je presudu kojom se povodom žalbe stranaka preinačilo presudu Županijskog suda u Zagrebu. U odnosu na dvojicu prvooptuženika preinačene su pravne oznake i odluke o kazni, dok su za trećeg, četvrtog i petog optuženika presude tek potvrđene. U opisu kaznenog djela Vrhovni sud kaže da su četvorica optuženika osuđeni jer su u Vojnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji iskoristili svoj položaj i ovlasti – naime, protivno propisima su raspolagali sredstvima za posebne namjene i neosnovano odobravali isplate. Prvi optuženik (bivši ravnatelj Agencije Darko Grdić) i drugi optuženik (zamjenik ravnatelja Agencije Ognjen Preost) neosnovano su odobrili isplate sredstava jedan drugome. Znali su da sredstva neće biti utrošena za obavljanje poslova iz nadležnosti Agencije nego da će ih koristiti za osobne svrhe. Neosnovano su odobravali isplate i trećem optuženiku (tajniku kabineta ravnatelja Agencije Zdeslavu Ivankoviću) i četvrtom optuženiku (višem stručnom referentu u kabinetu ravnatelja Agencije Denisu Lukiniću). Treći optuženik je veći dio tako primljenih sredstava zadržao za sebe, a ostatak predao prvom optuženiku i po njegovom nalogu drugim osobama. Na taj način Grdić je zadržao za sebe najmanje 1.560.000,00 kuna, Preost duplo više – odnosno najmanje 3.032.800,00 kuna, Ivanković tek 182.000,00 kuna, a Lukinić 199.000,00 kuna. Za Republiku Hrvatsku nastala je šteta od najmanje 4.973.800,00 kuna, što izgleda da nikoga tu nije, samo po sebi, previše pogodilo.

Što se tiče petooptuženog Tibora Mije Kuljanića, Vrhovni sud potvrdio je oslobađajuću prvostupanjsku presudu. Naime, u optužnici mu se stavljalo na teret da je kao načelnik odsjeka u VSOA-i preuzeo 1.522.000,00 kuna, čiju isplatu su mu neosnovano odobrili Grdić i Preost. Prema optužnici, dio tako primljenih sredstava Kuljanić je zadržao za sebe (tek 42.500,00 kuna), a ostatak predao prvom optuženiku Darku Grdiću. Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski Županijski sud pravilno zaključio kako nije dokazano da je peti optuženik primljena sredstva zadržao za sebe i trošio protivno njihovoj svrsi: njemu je doista odobrena isplata sredstava za posebne namjene i preuzimao je te novčane iznose, potom je novac predavao prvom optuženiku koji je zadržao 1.200.000,00 kuna, a vratio mu ostatak. Međutim, prema podacima u spisu postoje dokazi da je petooptuženi Tibor Mijo Kuljanić tako dobiveni novac trošio za potrebe operativnog rada, a nema jasnih dokaza da bi najmanje 42.500,00 kuna i stvarno zadržao za sebe te koristio za osobne interese. Zato ga je Županijski sud oslobodio optužbe, s čime se unatoč žalbi USKOK-a složio i Vrhovni sud.

U priopćenju Vrhovnog suda navodi se da je za prvog i drugog optuženika prvostupanjska presuda preinačena u pravnoj oznaci i u odluci o kazni. To se odnosi na osudu da su 2012. naložili uništavanje operativne dokumentacije za posebne namjene. Prvi i drugi optuženik su iskoristili svoj položaj i ovlasti kako bi prikrili protuzakonito prisvojeni novac koji im je isplaćen. Prema njihovom nalogu operativna dokumentacija o svrsi, načinu i visini utrošenih sredstava je uništena protivno propisima. Vrhovni sud zaključuje da je u odnosu na ovo kazneno djelo prvostupanjski sud postupanje optuženika pogrešno pravno označio prema važećem Kaznenom zakonu (koji je u primjeni od 2013. godine). Zlouporaba položaja i ovlasti predviđena je i u Kaznenom zakonu koji je prije bio na snazi. Dakle, postoji pravni kontinuitet između tih djela, ali je prijašnji Kazneni zakon tu onaj blaži zakon pa ga zato treba primijeniti. Zato je onda i preinačena prvostupanjska presuda u pravnoj oznaci za to kazneno djelo („Zlouporaba položaja i ovlasti“, članak 291).

Kao olakotne okolnosti Grdiću i Preostu uzeta je u obzir dosadašnja neosuđivanost i sudjelovanje u Domovinskom ratu, za što su i odlikovani, dok je otegotno da su državni novac prisvajali kao najviše rangirane službene osobe u Vojnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji. Trećem optuženiku je olakotnim cijenjeno iskreno priznanje i prijašnja neosuđivanost, potom činjenica da je otac maloljetnog djeteta, dok je iznos pribavljene protupravne imovinske koristi vratio. Četvrtom optuženiku je olakotnim cijenjena prijašnja neosuđivanost, otac je maloljetnog djeteta, sudionik Domovinskog rata na raznim ratištima, bio je ranjen i odlikovan šest puta, a sudjelovao je i u vojnoj misiji u Afganistanu. Za trećeg i četvrtog optuženika riječ je o posebno olakotnim okolnostima koje opravdavaju primjenu ublažavanja zakonom propisane kazne.

Zbog preinake prvostupanjske presude u pravnoj oznaci jednog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti za prvog i drugog optuženika odlukom Vrhovnog suda utvrđena je kazna zatvora 6 (šest) mjeseci za to kazneno djelo. Za prvo kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti prihvaćena je kazna zatvora 2 (dvije) godine i 6 (šest) mjeseci iz prvostupanjske presude. Odlukom Vrhovnog suda prvi i drugi optuženik osuđeni su na jedinstvenu kaznu zatvora od 2 godine i 10 mjeseci. Za trećeg i četvrtog optuženika potvrđena je prvostupanjska presuda. Treći optuženik osuđen je na kaznu zatvora od 10 mjeseci uz rok provjeravanja 3 godine (uvjetna osuda), a četvrti optuženik na kaznu zatvora 11 mjeseci uz rok provjeravanja od 4 godine (uvjetna osuda). Osim toga, na ime imovinskopravnog zahtjeva prvom je optuženiku naloženo platiti Republici Hrvatskoj 1.560.000,00 kuna, drugom optuženiku 3.032.800,00 kuna, a trećem optuženiku 199.000,00 kuna.

Vrhovni sud RH smatra kako su jedinstvena kazna zatvora prvom i drugom optuženiku, a izrečena uvjetna osuda trećem i četvrtom optuženiku, primjerene težini i okolnostima počinjenih kaznenih djela te njihovim osobnostima, da će se takvim kaznama ostvariti svrha kažnjavanja i u dostatnoj mjeri izraziti odgovarajući prijekor društva prema takvim kaznenim djelima. Kazna će, smatraju na Vrhovnom sudu, utjecati na počinitelje da ubuduće ne čine kaznena djela, a drže da će utjecati i na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. „Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava“, blago zaključuje Vrhovni sud u današnjem priopćenju o zaključenju slučaja Grdić-Preost.

Blagost na djelu

Ova je blagost posebno primjetna ako se prisjetimo da je prije samo nekoliko tjedana Josip Čović, svojedobni čelnik Odjela za zrakoplovno-tehničke standarde pri MORH-u, za kazneno djelo primanja mita od „najmanje 10.000 eura” pravomoćno osuđen na 3 godine zatvora. Postrožavanje njegove prvostupanjske presude Vrhovni sud je obrazložio riječima „Koruptivne radnje su se odvijale u specifičnim okolnostima važnim za interese Republike Hrvatske“, obrazlažući nadalje:

„U takvim okolnostima značajna je otegotna okolnost da prvi optuženik kao vojna osoba čini produljeno kazneno djelo primanja mita samo zato da bi se nezakonito obogatio. Takvim koruptivnim ponašanjem naškodio je ugledu tijela državne uprave koja su po definiciji dužna postupati savjesno i zakonito te svojim djelovanjem stvarati povjerenje građana u vladavinu prava i jednakost svih pred zakonom. Iskazao je visok stupanj kriminalne volje, upornosti i ustrajnosti. Ozbiljno je narušio povjerenje ne samo države koja mu je povjerila takvu dužnost nego i građana u zakonito postupanje vojnih institucija“.

Iako sve navedeno itekako vrijedi i u slučaju Grdić-Preost, ovdje se takve kvalifikacije nije čulo. Dok ni iznos u pitanju nije bio „najmanje 10.000 eura“, već najmanje 661.618 eura, teško je ne pomisliti kako je provedba svekolikih tajnih djelovanja Vojne sigurnosno-obavještajne agencije ipak još i bitnija nego činjenica da je o uspjehu remonta MiG-21 ovisila „mogućnost ispunjavanja obveza preuzetih iz NATO saveza“, koja je Čoviću stavljena na dušu kao posebna otegotna okolnost. Nažalost, kako su oba postupanja bila kompletno zatvorena za javnost, ostaje nemoguće utvrditi išta drugo o ove dvije pravomoćne presude osobama koje su svojim djelovanjem itekako kaljale ugled obrambenog sustava, i u pitanje dovodile njegovo djelovanje i operativnu spremnost – svaka na svome polju.

 

Content Protected Using Blog Protector By: PcDrome.