Na temelju zajedničkog istraživanja s izraelskim listom Haaretz, Balkanska istraživačka mreža (BIRN) objavila je u utorak 05. kolovoza da je Srbija u prvoj polovici ove godine u Izrael izvezla streljivo ukupne vrijednosti oko 55,5 milijuna eura, što je više nego tijekom cijele 2024. kada je izvoz dosegnuo do tada rekordnih 47,9 milijuna. Ovu informaciju prenijeli su i brojni regionalni mediji u jeku općeg „trenda“ prekida vojno-sigurnosne suradnje s Izraelom više zemalja zbog teške humanitarne situacije u Gazi. O prekidu vojne i sigurnosne suradnje Hrvatske i Izraela nedavno je pisao i portal Obris.org. Podsjetimo – predsjednik RH i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović u svibnju je naložio prekid svih oblika vojne suradnje između hrvatske i izraelske vojske, potvrdio je 2. kolovoza glasnogovornik Ureda predsjednika Nikola Jelić. S tom odlukom upoznati su i članovi Vijeća za obranu na sjednici održanoj 23. svibnja. Prvog kolovoza ove godine i Vlada Republike Slovenije zabranila je izvoz, uvoz i tranzit oružja u Izrael, objavio je premijer Robert Golob te dodao da je Slovenija prva europska zemlja koja se odlučila na takav potez. Početkom srpnja Jerusalem Post u svom uvodniku izražava ogorčenje time što većina zapadnih zemalja – uključujući Italiju i Njemačku – odbija Izraelu prodati streljivo i drugu kritičnu opremu. Međutim, dodaje Jerusalem Post, “na kraju su samo tri neočekivana partnera popunila tu prazninu: Mađarska, Srbija i Češka.”
“Nigdje politički jaz nije bio jasniji nego u Beogradu. Srpski državni izvoznik, Yugoimport SDPR, dramatično je povećao isporuke nakon listopada 2023. Balkanski mediji pratili su niz teretnih letova koji su povezivali srbijanske zračne luke i izraelske baze: samo u srpnju 2024. otprilike 7,3 milijuna eura oružja i streljiva otišlo je u Izrael. Do kraja godine ta se brojka popela na oko 23,1 milijun eura, a srbijanski dužnosnici na kraju su zbrojili 42,3 milijuna eura izvoza u 2024., u odnosu na samo 1,4 milijuna eura prethodne godine,”
napominje Jerusalem Post. Većinu pošiljki iz Srbije činile su topničke granate kalibra 155 mm, a Aleksandar Vučić rekao je lokalnim medijima da je Beograd “ubrzao isporuke” kako bi pomogao Izraelu da nadoknadi sve manje zalihe, zbog čega ga učestalo kritiziraju njegove zapadne kolege. Odnosi Srbije i Izraela, o kojima je prije nekoliko godina pisao portal Obris.org, bili su korektni, često simbolični, a nikad pretjerano prijateljski.
Kako u svom istraživačkom tekstu navode BIRN i Haaretz, među kupcima streljiva iz Srbije je renomirana izraelska tvrtka Elbit koju je izvjestiteljica UN-a o stanju ljudskih prava na okupiranom palestinskom teritoriju Francesca Albanese u svom izvješću označila kao profitera genocida koji traje u Gazi. Također se navodi da se srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić 6. lipnja u intervjuu za Jerusalem Post “iznenađujuće pohvalio da je Srbija jedina zemlja u Europi koja prodaje streljivo Izraelu“. Par tjedana kasnije, točnije 23. lipnja, na pitanje novinara je li Srbija izabrala stranu u izraelsko-iranskom sukobu time što izvozi streljivo u Izrael, Vučić je tada rekao da je država obustavila izvor oružja i streljiva: “Sada ne izvozimo ništa. Sada smo zaustavili sve i moraju biti posebne odluke, ukoliko će nešto ići“, kazao je tom prilikom Vučić. No samo nekoliko sati nakon što je Vučić proglasio moratorij na izvoz, na beogradski aerodrom “Nikola Tesla” sletio je izraelski teretni zrakoplov Boeing 747, a idućeg dana poletio je ka izraelskoj zrakoplovnoj bazi Nevatim, navodi se u istraživanju, pozivajući se na sustav Flightradar24. Na pitanje o letu tog zrakoplova kasnije tog dana, Vučić je uzvratio: “Ne pada mi na pamet da kažem šta je uzletjelo, a šta je sletjelo“.
Ilustracija u Jerusalem Postu, temeljena na Open AI
BIRN navodi da je do tih podataka došao iz uvida u carinske dokumente, dodajući da se datumi izvoza iz prve polovice 2025. poklapaju sa 16 izraelskih letova iz Beograda prema zračnoj bazi Nevatim, koje su novinari identificirali na nekoliko mrežnih stranica koji uživo prate avionske letove. Osim državne tvrtke koja se bavi prodajom naoružanja i vojne opreme Jugoimport SDPR, još pet srpskih privatnih kompanija izvozilo je streljivo ili oružje u Izrael tijekom posljednje dvije godine, objavio je ranije beogradski tjednik Radar, dok BIRN i Haaretz otkrivaju da su dvije od tih pet tvrtki – “Edepro” i “Romax Trade” – ove godine izvozile streljivo dvama poznatim izraelskim sigurnosnim kompanijama koje među svojim klijentima imaju Izraelske obrambene snage (IDF). Jedna od te dvije tvrtke – IMI Systems, u vlasništvu je Elbit Systems, jednog od najvećih izraelskih proizvođača naoružanja.
U izvješću posebne izvjestiteljice UN-a za Zapadnu obalu i Gazu Francesce Albanese, objavljenom 30. lipnja, Elbit Systems je spomenut među kompanijama za koje je aktualni genocid postao unosan posao, navodi BIRN na temelju istraživanja s izraelskim listom Haaretz. Izrael ustrajno negira optužbe za genocid koje sve češće stižu s brojnih međunarodnih adresa. Srbija pak izbjegava objaviti bilo kakve službene podatke o izvozu oružja i streljiva u Izrael, odbijajući zahtjeve za pristup informacijama od javnog značaja koje je BIRN podnio u ožujku 2024. i 30. srpnja 2025. godine, navodeći da su tražene informacije strogo povjerljive. Podatke je na iste zahtjeve odbilo dostaviti srbijansko Ministarstvo unutarnje i vanjske trgovine.
Sjednica Savjeta za nacionalnu sigurnost (Photo: MO RS)
Ono što se može primijetiti jest da je ova informacija još jedna neugodnost za srbijanskog predsjednika nakon potvrde presude suda BiH i kazne predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku te višemjesečnim prosvjedima protiv režima u Srbiji. Nije prošlo ni puno vremena otkad je Vučić stopirao izvoz streljiva u Ukrajinu, potaknut “packama” iz Moskve. Nakon što je formirano povjerenstvo koje je kao trebalo istražiti ruske tvrdnje o srpskoj prodaji streljiva i druge opreme ukrajinskoj vojsci, Ministarstvo obrane RS je 23. lipnja službeno objavilo da takvih poslova više neće biti, odnosno “ubuduće za izvoz naoružanja i vojne opreme proizvedenog u tvornicama odbrambene industrije, pored suglasnosti ostalih nadležnih ministarstava i agencija, bit će obavezna i suglasnost Savjeta za nacionalnu sigurnost u skladu sa člankom 16. stav 4. Zakona o izvozu i uvozu naoružanja i vojne opreme.” No ovo pravilo, čini se, vrijedi za Ukrajinu, ali ne i za Izrael.
