Jesu li hrvatski MiG-ovi zapeli u ukrajinskim nemirima?

 

Dok posljednjih dana pažnju medija plijeni ulični rat po centru Kijeva, za Hrvatsku je ipak ponešto zanimljiviji dio Ukrajine uz Crno more – konkretno Odesa i u taj primorski kraj smješteni remontni centar Odesaviaremservis. Dok se polagano približavamo i četvrtome mjesecu kašnjenja dolaska prvih remontiranih/moderniziranih borbenih zrakoplova MiG-21 iz tog poduzeća u Hrvatsku, razne teorije o čitavome poslu izlaze u javnost.

Jedan od vodećih hrvatskih dnevnih listova tako je početkom tjedna probleme locirao u komunikacijskim sustavima borbenih zrakoplova namijenjenih za Hrvatsku. Po njima, remont pogonskog segmenta zrakoplova bio je urađen kvalitetno, ali su problemi uočeni nakon radova na komandnoj ploči te ugradnje sustava za radijsku komunikaciju – kada su na električnim instalacijama ustanovljene interferencije koje onda valja ukloniti. Po navodima dotičnih dnevnih novina, spomenuto je i da su za čitav posao ugovoreni penali za kašnjenje, te se poziva na izjavu pomoćnika ministra obrane Viktora Koprivnjaka – da će se penale i tražiti. Ujedno, navodi se pretpostavka da bi ti penali mogli biti ugovoreni u visini 0,1 posto vrijednosti neisporučene robe po danu kašnjenja – gdje se vrijednost dosadašnjih penala procijenilo na oko 300 tisuća eura za prva tri zrakoplova. O ovim smo navodima upitali i Ministarstvo obrane RH…

Službena strana MiG-21 priče

Kao prvo, saznali smo da je sredinom listopada 2013. godine šest zrakoplova Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane OS RH stiglo na remont u Ukrajinu. Rokovi njihove isporuke su definirani ugovorom, a radovi na zrakoplovima započinju kad je neko sredstvo dostupno. Ipak, službeno je potvrđeno da će prvih pet zrakoplova koji stignu put Hrvatske biti obnovljeni  zrakoplovi, dokupljeni u Ukrajini.

Sam ugovor, koji nije objavljen te dostupan javnosti, definira faze za kontrolu napravljenih radova na zrakoplovima, ali ne i zasebnu fazu naplate obavljenog posla. Pri tome, spomenuta kontrola obavljenog posla podijeljena je na ukupno četiri faze – od kojih će prve tri biti provedene u Ukrajini, dok četvrta predstoji u Hrvatskoj. MORH tu ističe: “Prve tri faze kontrole vrše se u Ukrajini, a to su faza  rastavljanja, faza remonta svih podsklopova i faza preliminarnog prijema u Ukrajini, nakon čega slijedi i sastavljanje aviona. Nakon toga, završni prijem i ispitivanje, odnosno zadnja testiranja zrakoplova obavljaju se u Hrvatskoj“.

Trajanje svake od ovih faza kontrole uvjetovano je i tehnološkim procesom (s obzirom da su neki  zrakoplovi u boljem, a neki u lošijem stanju). No, kako saznajemo – “Svaki zrakoplov ima svoje ugovorene rokove isporuke i za svaki posebno je u ugovoru predviđena kazna (tzv. penali), u slučaju neopravdanog kašnjenja roba i usluga“. Naravno, za svaki pojedini rok, na svakom od navedenih zrakoplova, mjerodavni su datumi navedeni u Ugovoru.

Iz MORH-a tvrde kako je preuranjeno još govoriti o penalima i konkretnim iznosima novaca, budući da tvrde – “Hrvatska  će ,kada usluga bude izvršena, izanalizirati odredbe Ugovora i utvrditi moguće  radnje koje smo dužni poduzeti za plaćanje kazne tamo gdje postoje neopravdani  razlozi za kašnjenja. Isto kao što to može učiniti i druga strana“. Odgovarajuće napisima u medijima, metodologija izračuna kazne zaista je ugovorena po danu kašnjenja, gdje se obračunava ugovoreni  postotak od ukupne vrijednosti roba i usluga – ne spominjući službeno i konkretni postotak penaliranja. Ako se kašnjenja nastave, Hrvatska ima i mogućnost aktiviranja bankovnog jamstva pohranjenog za slučaj neispunjavanja ugovora – ali, kako tvrde iz Ministarstva obrane RH “o takvim se opcijama u ovom trenutku ne razmišlja jer se radovi na prvim zrakoplovima privode kraju“. Naravno, za slučaj ozbiljnoga spora ugovorom je predviđena i nadležnost međunarodnog arbitražnog suda.

A što je s helikopterima?

Treba napomenuti da posao obnove borbenih zrakoplova nije i jedini posao koji se po pitanju hrvatske vojne opreme radi u suradnji s obrambenom industrijom Ukrajine. Uz medijski bitno eksponiranije pitanje borbenih zrakoplova, ujedno teče i posao obnove hrvatskih transportnih helikoptera ruskoga podrijetla u suradnji s ukrajinskom stranom.

No, tu je situacija bitno drugačija, budući da MORH tvrdi kako je “sukladno Ugovoru za nabavu kapitalnog remonta šest helikoptera Mi-8, između MORH-a i ZTC d.d. – omogućeno angažiranje kooperanata, odnosno inozemnih partnera od strane izvršitelja“. Takvo je podugovaranje s kooperantima i inozemnim partnerima ostavljeno u nadležnosti poduzeća ZTC-a d.d. – a moguće je samo za onaj dio posla (za komponente i agregate) za koji domaći ZTC d.d. sam nema potrebne tehnološke sposobnosti. Pri tome, pozitivna je činjenica i da se tijela spomenutih helikoptera nalaze te remontiraju u Velikoj Gorici – dakle, daleko od uzburkane Ukrajine. Sam posao za sada navodno teče u skladu s ugovorenom dinamikom.

Izloženost riziku u uzburkanoj Ukrajini

Dok hrvatski mediji govore o timu od ukupno sedam ljudi u Ukrajini (brigadir Selak, pukovnik Šimić i još pet tehničara), MORH to demantira. Službeno se ističe: “U Ukrajini je hrvatski tim (do 5-ero ljudi), koji su tamo zbog kontinuiranog nadzora u svim fazama provedbe remonta i modernizacije aviona te dostave redovitih izvješća“. Za njihov boravak i rad hrvatska strana plaća dnevnice, sukladno propisima, dok im ukrajinska strana snosi usluge dnevnog prijevoza i troškove ureda za rad u samom remontnom Zavodu. Dok stoji konstatacija iz MORH-a kako “nitko ne može procijeniti u kojem će se smjeru odvijati situacija u Ukrajini” – trenutno se drži da u ovome trenutku posao remonta i modernizacije zrakoplova HRZ i PZO-a nije ugrožen, budući se remontni zavod koji poslove obavlja nalazi u Odesi (luci na Crnome moru, koja je od Kijeva udaljena oko 450 km).

Ako se i uzmu u obzir vijesti o nastavku sukoba demonstranata s vlastima u Kijevu, kao i oporbeno preuzimanje vlasti u pojedinim gradovima na zapadu Ukrajine – treba konstatirati da je do sada Odesa bila prilično mirna. Razloge tome treba tražiti u povijesti te unutrašnjoj politici Ukrajine – gdje su lučki kapaciteti te industrija s područja Odese dugo bili izrijekom povezani s gospodarskim prostorom Ruske Federacije (od kuda je svojedobno došao i zamjetan dio današnje populacije ovoga grada). Upravo zato, dok većina Zapadne Ukrajine plamti, Odesa više liči na pro-ruske gradove s istoka te države – a prije nekoliko dana tek je usputno zamijećen napor nekoliko desetaka demonstranata da blokiraju odlazak trupa Ministarstva unutarnjih poslova Ukrajine put Kijeva i tamošnjega “kotla”.

 

Content Protected Using Blog Protector By: PcDrome.