Je li Slovenija dobila pacifista za ministra obrane? Glavno je to pitanje koje se postavlja još otkad je Alenka Bratušek, kao mandatarka nove slovenske Vlade, najavila mogućnost da je upravo Roman Jakič kandidat za tu funkciju. Od srijede, 20. ožujka, i potvrde nove Vlade dileme nema. Roman Jakič, diplomirani pedagog i sociolog, svojedobni protivnik osnivanja Slovenske vojske i potpisnik deklaracije o demilitarizaciji Slovenije, a sada član stranke Pozitivna Slovenija, u srijedu je potvrđen. Od četvrtka, 21. ožujka, on je i preuzeo dužnost ministra obrane Republike Slovenije.
Novi ministar obrane Roman Jakič dolazi na primopredaju dužnosti
Iako se na Bratušekovu i javno apeliralo da se okani Jakiča, ona nije odustajala od te ideje, pa se u ponedjeljak 18. ožujka, kandidat ukazao na „razgovoru za posao“ održanom pred Odborom za obranu slovenskog Državnog zbora. Tom je prilikom Jakič najavio strukturne promjene na području obrane i sigurnosti, ubrzani rad na pripremi Bijele knjige obrane koja će, navodno, proći i javnu raspravu. Sve to, kako bi slovenski obrambeno-sigurnosni sektor dobio najbolja moguća rješenja, koja će potom poslužiti kao podloga za pisanje novog Zakona o obrani. Jakič je pred članovima Odbora rekao kako opseg i strukturu vojske namjerava prilagoditi njenim stvarnim zadacima i postojećem stanju, te da je krajnje vrijeme za postavljanje pitanja – kakvu vojsku Slovenija zaista želi i treba. Osobno se zalaže za malu, ali dobro opremljenu i obučenu vojsku, koja će razvijati sposobnosti za ekspedicijsko ratovanje, kao i mogućnosti dopunjavanja vojske rezervnim sastavom – za zaštitu zemlje, ali i za potrebe civilne zaštite i spašavanja, kako bi se postigla optimizacija obrambenog sustava. Najavio je da će ponovno uvesti noćna dežurstva u regionalna centre 112, koja je štednje ukinuo njegov prethodnik Aleš Hojs.
Ubuduće će se ključne odluke u obrani donositi nakon rasprava u širem krugu zainteresiranih
Iz Jakičevog predstavljanja može se razabrati da on nije pobornik slovenskog sudjelovanja u međunarodnim mirovnim misijama, pa je, među ostalim, jasno rekao da ne podržava sudjelovanje slovenske vojske u EU-misiji u Maliju. „Zanimljivo je da se ne zapitate – što je s onih 11 država-članica EU koje se nisu pridružile misiji u Maliju“, rekao je Jakič članovima Odbora. Dodao je i da se ne slaže s produženjem NATO-ove misije u Afganistanu, kao ni slovenskoj ulozi u takvom eventualnom scenariju nakon 2014. godine. Što se tiče slovenskog sudjelovanja u civilnom dijelu misije – namjerava o tome najprije organizirati stručne rasprave, pa tek onda donijeti odluku. Najavio da će se ubuduće odluke o slovenskom sudjelovanju u novim međunarodnim misijama i operacijama donositi nakon provedenih širokih konzultacija između samog Ministarstva obrane, Vlade, parlamenta i stručne javnosti, te da će pritom veću ulogu u donošenju takvih odluka imati parlament, a ne Vlada, jer je parlament taj koji provodi civilni nadzor nad oružanim snagama. To bi trebalo pisati i u budućem Zakonu o obrani, s obzirom na činjenicu da postojeći Zakon odlučujuću ulogu po tom pitanju ipak daje Vladi Republike Slovenije.
Udruga za vrijednosti slovenske samostalnosti Romanu Jakiču zamjera što je u veljači 1991. potpisao Deklaraciju za mir koja, između ostalog, zastupa ideju demilitarizirane Slovenije. To je za „veterane slovenske neovisnosti“ dokaz da je Jakič zastupao „kvazimirotvorstvo“ a zapravo je veličao „agresorsku JNA“, te je tako, navodno, „bezglavo unosio nemir u nastajuće slovenske obrambene strukture“. „To je čista laž“, branio se Jakič pred Odborom za obranu, podsjećajući da su istu Deklaraciju potpisali i Janez Janša, Milan Kučan te Janez Drnovšek. No, puno više od starih priča o demilitarizaciji, Jakiča je dirnula fotografija koju je objavio slovenski Reporter. Na njoj se vidi kako Jakič, čekajući u Državnom zboru izglasavanje nove Vlade, čita e-mail o kadrovima u Ministarstvu obrane. Pošiljatelj je Klemen Grošelj, kojeg se u jednom trenutku također spominjao kao mogućeg kandidata za ministra obrane. Jakič je odmah najavio sudsku tužbu zbog kršenja privatnosti i tajnosti dopisivanja, te zahtjev za uklanjanje sporne fotografije. Iako je i povjerenica za informacije Nataša Pirc Musar upozorila redakciju Reportera da su, ukoliko im Jakič nije dozvolio objavu fotografije, time počinili kazneno djelo – slovensku javnost puno više zanima očito bliska veza između Jakiča i Grošelja, koja je urodila savjetima o stanju u MORS-u.
Unatoč problemima, Aleš Hojs nevoljko napušta MORS
Dok je Jakič podizao tužbu, njegov prethodnik Aleš Hojs – dobio je još jednu u nizu. Sindikat vojnika Slovenija tužio je Hojsa Radno-socijalnom sudu zbog, po mišljenju Sindikata, nezakonitog pravilnika Ministarstva obrane. Naime, 27. veljače, svega nekoliko sati prije nego je u Državnom zboru izglasano nepovjerenje vladi Janeza Janše, Hojs je potpisao Pravilnik o načinu obračuna i isplate naknada, kojim se propisuje da pripadnici Slovenske Vojske na dežurstvima i straži rade više od 12 sati dnevno, ali i da im se, ukoliko nisu opterećeni radnim zadaćama i efektivnim radom , dežurstva i straže plaćaju u skladu s kolektivnim ugovorom za javni sektor, u visini od 20 posto, odnosno kao da su u pripravnosti kod kuće. To znači da se vojnika na straži plaća 80 centi na sat kao da je kod kuće što je, po mišljenju Sindikata, potpuno nezakonito. Tim je sporom Hojs okončao svoju kratku karijeru ministra obrane, a bavljenje pravilnicima i ljudstvom prepustio je Romanu Jakiču.
