Tko će stati na kraj višegodišnjim nepravilnostima u trošenju državnog novca?
Puna 4 mjeseca nakon što je Ured za reviziju BiH predstavio „Izvještaj o financijskoj reviziji za državna ministarstva i ostale državne institucije za 2011. godinu“, poznate su i sankcije za ona tijela koja su dobila negativna mišljenja revizora. Radi se o Ministarstvu vanjskih poslova, Ministarstvu obrane i Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, kojima su revizori našli puno i previše nezakonitosti i nepravilnosti u enormnim telefonskim, putnim i troškovima reprezentacije, ugovorima o djelu, izdvajanjima za održavanje automobila i provođenje procedura javnih nabava. O tome je prije dva dana (u ponedjeljak, 12. studenog) raspravljala Komisija za financije i budžet Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, donijevši 12 prijedloga o sankcijama za rastrošne državne institucije. Za početak, spomenuta 3 ministarstva će u proračunu za 2013. godinu već u startu imati smanjenje od 10 posto za troškove reprezentacije. Ta mjera primijenit će se i na državne institucije kojima je revizija dala „mišljenje s rezervom“ – ima ih 6, a među njima su i Predsjedništvo BiH, Parlamentarna skupština BiH i Generalni sekretarijat Vijeća ministara.
Ubuduće bi se trebala racionalizirati i potrošnja goriva i održavanje voznog parka, što se također pokazalo kao proračunska stavka bez granica. Zato će se, najavio je predsjednik Komisija za financije i budžet, pri planiranju proračuna za 2013. strogo voditi računa o tome koliko će novaca ići u svrhe koje su u revizorskim izvještajima označene kao propusti. Kontroli trošenja proračunskog novca i postizanju ušteda treba bi poslužiti i jedna novotarija – objedinjena nabava uredskog materijala i goriva za sva državna tijela. Naši BiH-susjedi nadaju se da će nabavom većih količina postići povoljniju cijenu i bolje uvjete nabave. No prisjetimo li se da je s gotovo istim argumentom svojevremeno osnovan Zagrebački holding, koji danas grca u više stotina milijunskim dugovima, ostat ćemo prilično skeptični prema optimizmu u Sarajevu.
Prosječna starost službenog automobila u BiH je 9 godina, ali se nađe i pokoji 20-godišnjak
Na dnevnom redu Komisije za financije i budžet našla su se još dva izvješća Ureda za reviziju – jedno o kapitalnim investicijama i drugo o upravljanju voznim parkom u institucijama BiH. Ovaj posljednji izvještaj jednako je katastrofalan kao i onaj osnovni o trošenju novaca u državnim tijelima. U voznom parku institucija BiH nalazi se 3 549 vozila, knjigovodstvene vrijednosti oko 25 milijuna konvertibilnih maraka. Čak 60 posto vozila odnosi se na putnička vozila, koja se koriste za lokalna i međugradska službena putovanja državnih činovnika, dok su ostala vozila direktno vezana za poslove iz nadležnosti institucija (npr. policijska i vojna patrolna vozila). U 2011. godini, institucije su za vozni park potrošile oko 18 i pol milijuna KM – za nabavu novih vozila, registraciju i osiguranje, gorivo, održavanje, pranje i parkiranje. Osim ovih, pojavili su se i drugi troškovi, poput naknada za prijevoz s posla i na posao, korištenje privatnih vozila u službene svrhe, kao i rent-a-cara i taxija. Revizija je pokazala da Vijeće ministara nije stvorilo potrebne pretpostavke za efikasno organiziranje i upravljanje voznim parkom, niti je uspostavilo adekvatan mehanizam kontrole planiranja potreba i trošenja sredstava za ovu namjenu. Na temelju evidencije o vozilima nije moguće utvrditi osnovu korištenja i stupanj iskorištenosti nabavljenih vozila. Revizija je svim nadležnim institucijama, uključujući i Vijeće ministara, i Parlament i parlamentarnu Komisiju za financije, podijelila ponešto savjeta, prije svega onaj o uspostavi jedinstvenih kriterija za nabavu voznog parka. Komisiji se za sada najviše sviđa mogućnost da svatko tko radi greške bude za njih i odgovoran, što će, nadaju se, postići slanjem revizorskih izvještaja na procjenu mjerodavnim državnim odvjetnicima.
Opći podaci o vozilima Ministarstva obrane BiH
Dok je Komisija tako dijelila šamare zbog neracionalnog trošenja novca, nije ostalo neprimijećeno da je isto to tijelo zasjedalo ne u Parlamentu (u kojem mu je inače sjedište), već u Etno selu Stanišići u Bijeljini. Nakon su se mediji pitali koliko je koštao taj luksuz, uključujući i smještaj i prijevoz od Sarajeva do Bijeljine, Komisija je izdala priopćenje u kojem se kaže da je troškove tog radnog izleta platila Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID).
