Ured za reviziju Bosne i Hercegovine predstavio je Izvještaj o financijskoj reviziji za državna ministarstva i ostale državne institucije za prošlu, 2011. godinu. Radi se ukupno o 71 državnom tijelu, i pojedinačnim izvještajima za svako od njih. Kao i svih prethodnih godina, revizori su otkrili priličan broj nezakonitosti u radu državnih institucija. Od ukupno 9 zajedničkih saveznih ministarstava, negativna mišljenja revizora dobila je njih trećina: Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo obrane i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice. Svima njima zajedničke su nezakonitosti i nepravilnosti prije svega u enormnim telefonskim, putnim i troškovima reprezentacije, ugovorima o djelu, izdvajanjima za održavanje automobila i provođenju procedura javnih nabava. Ova ministarstva nemaju potpunu dokumentaciju o pravdanju troškova, a zatajile su i interne kontrole.
Najomiljenije aktivnosti – putovati, telefonirati i jesti
U Ministarstvu vanjskih poslova BiH i Ministarstvu obrane BiH najviše od svega vole – putovati, i to više službenici u obrambenom nego u vanjskoposlovnom resoru. Ministarstvo vanjskih poslova, prošle je godine na putne troškove potrošilo „skromnih“ 1.790.000 konvertibilnih maraka (462.532,30 kn po tečaju od 3,87 kn za KM), što je gotovo duplo manje od putnih troškova Ministarstva obrane BiH koji iznose čak 4.128.672 KM (1.066.840,31 kn po tečaju od 3,87 kn za KM).
Zato vanjskoposlovno ministarstvo prednjači u telefoniranju – na telefonske troškove otišlo je 1.518.000 KM, dok zajednički telefonsko-poštanski troškovi Ministarstva obrane iznose 832.639 KM. Jedan od razloga visokih telefonskih troškova MVP BiH je i taj što je sam ministar dobio na korištenje čak 7 brojeva u mobilnoj mreži (od ukupno 68, koliko ih je MVP imao na raspolaganju).
Ministarstvo vanjskih prednjači i u troškovima reprezentacije – prošle su godine u to ime potrošili 750 tisuća KM, dok je MO otprilike 3 puta skromnije – potrošeno je 260.023 KM. Iako je Ministarstvo obrane na napitke potrošilo manje novaca, iskazali su se kao veći ljubitelji alkohola, čija je nabava također ušla u troškove reprezentacije. S druge strane, MVP vodi više brige o zdravstvenoj zaštiti svojih zaposlenika, na koju se u 2011. potrošili 1.217.079 KM, i to uglavnom u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH.
Iako nije na popisu „negativaca“, ni Ministarstvo sigurnosti BiH nije se baš iskazalo u brizi o trošenju proračunskih sredstava. I sigurnjaci su se iskazali kao posebni ljubitelji telefoniranja – na telefonske i poštanske usluge potrošili su prošle godine 188.722 KM, od toga 53.305 KM za mobitele. Najviše je, pak, potrošio donedavni ministar sigurnosti, Sadik Ahmetović, čiji su računi za mobitel u prosjeku iznosili 779 KM mjesečno. Troškove telefoniranja pratili su i troškovi reprezentacije – 137.622 KM za 2011. godinu. Limiti za tzv. „unutarnju reprezentaciju“ kretali su se od 75 KM za šefove odsjeka do 1600 KM za ured ministra, a Ured za reviziju ustanovio je da u određenom broju slučaja ne postoji dokumentacija o povodu i svrsi takvih troškova, zbog čega revizori sumnjaju da reprezentacija nije u potpunosti trošena u poslovne svrhe. Slično je i s putnim troškovima u sigurnosnome resoru BiH. Oni u prošloj godini iznose 336.146 KM, a za neke ne postoje evidentirane ni priložene putne karte. Također se uz pojedine putne naloge ne navodi povod službenog puta, niti postoji izvještaj o obavljenom putovanju.
Rashodi u 2011. g. Ministarstva sigurnosti BiH
Ozbiljni prigovori Ministarstvu obrane
Od zadnjih preporuka Ureda za reviziju, Ministarstvo obrane BiH do danas nije implementiralo neke suštinske – od plana ulaganja u objekte i opremu, kriterija kojima se mogu razlikovati izdaci za tekuće održavanje od izdataka za rekonstrukciju i investicijsko održavanje, pa do plana javnih nabava. Ponovno se upozorava na nerješavanje ili samo djelomično rješavanje raspolaganja nepokretnom perspektivnom vojnom imovinom – bez obzira na minimalne pomake, Uredu za reviziju nije drago što Ministarstvo obrane i dalje snosi posljedice nepreuzimanja neperspektivnih lokacija od strane entiteta, te troši znatna sredstva za osiguranje i održavanje ove imovine. S druge strane, pokretna perspektivna vojna imovina po Sporazumu iz 2010. o konačnom raspolaganju pripada Ministarstvu. U nalazu Ureda za reviziju stoji:
„Ova imovina sadrži oko 70 tisuća stavki koje se vode količinski u materijalnom knjigovodstvu, ali ne i vrijednosno u poslovnim knjigama. Ovu imovinu treba grupirati po vrstama i podijeliti na inventar i opremu. Dalje, ključni aspekt rješavanja ovog problema je procjena ove imovine i njeno evidentiranje u poslovne knjige prema procijenjenoj vrijednosti. Ova aktivnost će zahtijevati angažiranje dodatnih resursa u samom procesu rješavanja tijekom cijele 2012. godine“.
Poseban je problem pokretna neperspektivna vojna imovina koja je u vlasništvu entiteta – ona se rješava prodajom, uništavanjem, donacijama, i drugim sredstvima. No Revizija nije mogla obuhvatiti procedure rješavanja ove imovine, budući su ugovori o prodaji te imovine naslijeđeni od bivših entitetskih vojski, zbog čega Ministarstvo obrane u svojim poslovnim knjigama nema prihoda po tom pitanju. Osim toga, pokretna neperspektivna vojna imovina je vlasništvo entiteta, ali je Ministarstvo obrane BiH čuva u svojim skladištima i popisuje.
Jedan od bitnih prigovora Ureda za reviziju Ministarstvu obrane BiH je taj da ono nije uspostavilo sistem pravovremene dostave financijske dokumentacije računovodstvima, što se odražava i na evidenciju i plaćanje obveza. Tako se, među ostalim, prigovara MO da nije:
„…na adekvatan način pristupilo pravdanju unaprijed plaćenih avansa za remont opreme, koji su uplaćeni u ranijem periodu (459 924 KM) i depozita koji je uplaćen za nabavu materijalno-tehničkih sredstava za provođenje protuminskih akcija u okviru vojne pomoći Vlade SAD, u iznosu od milijun KM.”
Rashodi Ministarstva obrane BiH u 2011. godini
Interes istražnih tijela
Spomenuta ministarstva nisu izuzeci u nepreglednoj šumi raznih državnih institucija koji baš i ne posluju u skladu s preporukama Ureda za reviziju i drugim zakonskim propisima, ali su, po svemu sudeći, prva koja su došla pod lupu Tužilaštva BiH i Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA). Sami revizori su, naime, priznali da su zbog određenih nalaza u revizorskim izvještajima pozvani na razgovore u spomenuta istražna tijela. Uz ova 3 negativna izvještaja, 6 državnih tijela dobila su od revizora „izvještaje s rezervom“. To su Predsjedništvo BiH, Parlamentarna skupština BiH, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Generalni sekretarijat Vijeća ministara, Uprava za indirektno oporezivanje BiH, te Ured za veterinarstvo BiH. Revizori tvrde kako su ovogodišnji izvještaji ponešto stroži od dosadašnjih, jer su pri posljednjoj kontroli primijenili i strože kriterije, ali nema sumnje ni da je na državna tijela loše utjecao višemjesečni izostanak vlasti te tzv. privremeno financiranje.
