Njemački ministar obane, Boris Pistorius, predstavio je planove reforme njemačke vojske Bundeswehra prema kojoj bi njemačka vojska trebala biti bolje osposobljena za trenutne potrebe. Umjesto dosadašnja dva zapovjedništva, za tuzemstvo i za misije u inozemstvu, bit će uspostavljeno „jedinstveno operativno zapovjedništvo”, objavio je u četvrtak (04. travnja) portal Deutsche Welle (DW), kao i brojni njemački mediji. Novo zapovjedništvo bi trebalo preuzeti zadaće dvaju postojećih zapovjedništava: Teritorijalnog zapovjedništva za tuzemstvo i Zapovjedništva za misije u inozemstvu, što bi trebalo donijeti jasne nadležnosti i veću sinergiju, te bi u konačnici dovelo do bržeg donošenja odluka.
U predstavljenom dokumentu dugom 34 stranice 17 puta se spominje pojam „spremna za rat”, a to je pojam koji je Pistorius upotrijebio nakon ruskog napada na Ukrajinu. Iako je taj pojam odmah naišao na kritike, Pistorius ga je branio i prilikom predstavljanja reforme smatrajući da taj pojam najbolje odgovara stanju u svijetu nakon ruske agresije na Ukrajinu i zadaćama za koje njemačka vojska mora biti pripremljena. Već nakon preuzimanja dužnosti ministra obrane početkom 2023. Pistorius je kritizirao komplicirane i djelomice netransparentne postupke u njemačkoj vojsci. Onda je jesenas najavio strukturnu reformu, pritom jasno dajući na znanje da ne smije biti nedodirljivih područja i da nema zabrane razmišljanja. Za tu svrhu formirao je radnu skupinu koja je izradila prijedloge reformi, a u kojoj je i najviši časnik njemačke vojske, glavni inspektor Carsten Breuer.
Buduća struktura Bundeswehra
General Breuer, glavni inspektor Bundeswehr, član tima za izradu reforme
Prema ovom prijedlogu, pod jednim zapovjedništvom bit će četiri roda njemačke vojske: uz pješaštvo, zrakoplovstvo i mornaricu tu je i novi rod – snage za kibernetičku obranu. Novom rodu ministar obrane pridaje posebnu važnost jer smatra da je sve veća opasnost od hibridnog ratovanja i sve veća potreba za kibernetičkom sigurnošću. Osim toga, naglašava se kako će sanitarna služba i takozvana baza vojske – logistika, vojna policija i NBK-zaštita izgubiti dosadašnju samostalnost. Sve te službe trebale bi biti objedinjene pod jedno zapovjedništvo. Protiv toga su se već čule kritike iz zdravstva – liječničke udruge upozoravaju da bi time mogao biti narušen dobar ugled sanitarne službe Bundeswehra. Osim toga, posljedica bi mogla biti i da njemačka vojska teže dobije dobre medicinske stručnjake u svoje redove. Načelno je cilj strukturne reforme bolje korištenje postojećih snaga jer Bundeswehr je daleko od planirane vojne sile. Do 2031. godine njemačka bi vojska trebala imati 203.000 vojnikinja i vojnika – a trenutno ima 181.000. Bundeswehr – kao ni primjerice OS RH – ne uspijeva dobiti potrebno novo osoblje. Zato bi postojeće snage trebalo preraspodijeliti i prebaciti iz birokratskih struktura tamo gdje su potrebnije.
Promjena okoštalih struktura
Torben Arnold dobro pozna njemačku vojsku. Ovaj časnik Bundeswehra bio je u vojnim misijama na Kosovu i u Maliju, a u međuvremenu se bavi znanstvenim radom o sigurnosnoj politici u Zakladi za znanost i politiku. Uvjeren je da je njemačkoj vojsci potrebna reforma i da savezni ministar obrane Boris Pistorius mora promijeniti djelomice okoštale strukture. To bi poboljšalo stanje njemačke vojske, smatra Arnold. U razgovoru za ARD kaže da promjena stanja nije na dohvat ruke, da i dalje nedostaje vojne opreme te da jednostavno dugo traje dok naručena oprema stigne do vojske. „Ali s promjenom strukture svaki će vojnik na vlastitoj koži osjetiti da se stvari mogu promijeniti, da cijeli Bundeswehr mora biti izokrenut“, tvrdi taj časnik. Cilj je i ponovna jača orijentacija njemačke vojske na obranu zemlje i područja NATO-a, a manje orijentacija na sudjelovanje u misijama u inozemstvu. Arnold u tomu vidi paralele sa starim Bundeswehrom iz vremena prije ujedinjenja Njemačke.
Glavne odluke trebale bi biti provedene već tijekom idućih mjeseci, a cijela reforma bi mogla biti provedena u roku od godinu dana. Jedno od područja koja reforma obuhvaća je i ponovno uvođenje vojne obveze. Hoće li ona biti uvedena i kada, ovisi o njemačkom parlamentu. Ali, glavnina reforme će biti provedena bez obzira na uvođenje vojne obveze, naglasio je Pistorius. I savezno Ministarstvo financija će morati izdvojiti barem šest i pol milijardi eura više u idućoj godini, rekao je savezni ministar obrane Boris Pistorius, a prenosi DW.
Već neko vrijeme se ukazuje na probleme
Povjerenica Bundestaga za Bundeswehr Eva Hoegl (Socijaldemokratska stranka Njemačke, SPD), prilikom predstavljanja redovitog godišnjeg izvješća o stanju vojnih snaga u Bundestagu sredinom prošlog mjeseca, istaknula je ako se Bundeswehr smanjuje i stari: “Mi moramo u najkraćem mogućem roku povećati atraktivnost njemačkih oružanih snaga“. Prema spomenutom izvješću, u Bundeswehru je tijekom 2023. služilo 181.514 vojnika, što je 1.537 manje nego 2022. Prema Hoegl, pada i broj zainteresiranih za vojnu službu: „Preko 20.000 radnih mjesta u oružanim snagama je prošle godine ostalo nepopunjeno“, ocijenila je Hoegl te dodala kako je situacija loša i kada je u pitanju infrastruktura i vojarne. “Stanje u kojem se nalaze zgrade je djelomice sramotno i neprikladno službi vojnika“, rekla je ova socijaldemokratska političarka. I vojna oprema je u „zabrinjavajućem” stanju: “Nedostaje streljiva, rezervnih dijelova i sprava za noćno promatranje”, rekla je Hoegl. Ona je ukazala na to da je od 100 milijardi eura, koliko je njemačka vlada nakon napada Rusije na Ukrajinu odvojila za izvanredni fond za Bundeswehr, dvije trećine već unaprijed rezervirano za neke projekte te da je već sad vidljivo da tih 100 milijardi neće biti dovoljno za modernizaciju Bundeswehra. “Povećanje vojnog budžeta za nekoliko milijardi eura godišnje bit će neizbježno”, zaključila je Hoegl.
*Photo: Bundeswehr
