Krajem prošle godine, dok se Hrvatska bavila kupovinom borbenih aviona Rafale od Francuske, a Grčku se tek ponegdje spominjalo po pitanju njihove objave barem osnovnih ugovora o sličnom takvom obrambenom poslu, u nas je bitno tiše prošla činjenica da je ta država bila i usred jednog drugog vojno-industrijskog sučeljavanja. Naime, u tijeku je bila završna faza borbe Francuske i SAD oko toga tko će Grčkoj prodati 4 fregate za potrebe njihove Ratne mornarice. Američka ponuda od 6,9 milijardi USD za 4 broda kompanije Lockheed Martin sredinom prosinca pokleknula je pred ponudom za 3+1 francuskih fregata. Taj mornarički posao kojeg je nudila francuska Naval Grupa bio je u prosincu prošle godine načelno dogovoren, dok je konkretno potpisivanje ugovora ostavljeno za početak ove godine. Tome činu neposredno predstoji i parlamentarna procedura koju se krenulo poduzimati posljednjih dana. No, kupovina fregata je tek dio šireg obrambenog paketa o kojem je grčki parlament glasao jučer navečer. Nakon što je 13. veljače grčki parlament za potrebe tog svog postupka objavio i osnovne dokumente vezanih obrambenih poslova, može se i poprilično detaljnije pogledati o čemu je to francuska ministrica obrane Florence Parly razgovarala sa svojim grčkim kolegom Nikosom Panagiotopoulosom tijekom njegove posjete Bretanji i brodogradilištima konzorcija Naval Grupe u Lorrientu sredinom siječnja ove godine.
Pred grčkim parlamentarcima našao se na raspravi novi veliki sklop obrambenih zakona o kupovini vrijedan oko 3 milijarde eura (3,4 milijarde USD), pod nazivom „Jačanje obrambenog štita zemlje“, koji obuhvaća 3 strukturna dijela. Kao prvo, tu je kupovina 3 francuske fregate FDI (Frégate de défense et d’intervention), poznatih i pod nazivom klasa Belharra, uz opciju i kasnijeg dokupa još jednog takvog broda. Kao drugo, tu je posao kupovine još 6 potpuno novih borbenih aviona Dassault Rafale, kojima se dopunjava već lani ugovorana kupovina njih 18, i konačno, kao treće, parlament je odlučivao i o kupnji 44 komada teških torpeda SeaHake mod4 za potrebe grčke podmorničke flote. Grčke FDI frigate bi trebale imati 2 konfiguracije: (1) „Standard-1“ kao lakša konfiguracija bez lansera mamaca, sa 2×8 ćelija sustava Sylver A50 za vertikalno lansiranje 16 ASTER projektila i bez obrambenog raketnog sustava RAM (Rollling Airframe Missile) – obuhvaćala bi prva dva kupljena broda. Za razliku od toga, treća kupljena fregata trebala bi biti (2) u konfiguraciji „Standard-2“ s više opreme (lanseri mamaca, 4×8 ćelija Sylver A50 s 32 ASTER projektila i obrambeni raketni sustav RAM). Pri tome, nakon otprilike godine dana po isporuci te treće, bolje opremljene frigate, i ove prve dvije trebale bi biti unaprijeđene na konfiguraciju „Standard-2“ – dok tada Grčkoj na raspolaganju stoji i dodatna opcija za kupovinu ukupno njihovog četvrtog FDI broda, također od početka u „Standard-2“ konfiguraciji.
Cijene mornaričkog posla po kategorijama
U grčkim dokumentima vidljiv je i vremenski raspored izvršenja ovog projekta, gdje se isporuka prve FDI fregate očekuje krajem ožujka 2025., isporuka druge FDI fregate krajem listopada te iste godine, dok je isporuka treće fregate planirana za kraj listopada 2026. godine. Unapređenje prva dva broda na konfiguraciju „Standard-2“ očekuje se do kraja rujna 2027. godine, kada bi Grčka onda odlučivala i o iskorištavanju opcije za kupovinu svog četvrtog takvog broda. Općenito, FDI fregate imaju deplasman od oko 4.500 tona, riječ je o brodovima dužine 122 metra, širine 18 metara, maksimalne brzine oko 27 čvorova (temeljem CODAD propulzije ukupne snage 32.000 kW). Oni bi trebali imati operativnu autonomiju od 45 dana, a uz 125 ljudi posade trebali bi biti u stanju ukrcati i dodatnih do 28 putnika – spominju se tu pripadnici specijalnih snaga, koji bi onda mogli djelovati s 2 manja glisera. Uz to, ovaj brod može nositi i helikopter mase do 10 tona, te bespilotnu letjelicu tešku do 700 kg.
Prema riječima grčkog ministra obrane, u gradnji fregata sudjelovat će i grčka obrambena industrija – što je doduše strastveno u pitanje dovodila tamošnja parlamentarna oporba. „Pedesetak je grčkih tvrtki iz obrambene industriji koje su već postigle dogovor i čekaju potpisivanje relevantnih memoranduma o suradnji s Naval Grupom za sudjelovanje u programu izgradnje fregate“, rekao je u parlamentu ministar Panagiotopoulos, dodavši i da nekoliko grčkih firmi pregovara s MBDA za sudjelovanje u proizvodnji naoružanja za fregate i Rafale. Također, 5 grčkih tvrtki zainteresirano je biti podizvođačima u postupku proizvodnje torpeda pri njemačkoj kompaniji ATLAS ELEKTRONIK, proizvođaču torpeda SeaHake mod 4, koja će upravo nabaviti i Grčka. Zanimljivo je da, kao i u hrvatskom slučaju, i Grci očekuju razvoj suradnje između grčke i francuske obrambene industrije kroz mehanizme Europske unije, prije svega kroz PESCO i Europski obrambeni fond.
Napetosti i opremanje
Premijer Kyriakos Mitsotakis pred grčkim parlamentom, 15. veljače 2022. godine
Nije nikakva tajna da Grčka već godinama ima iznimno napete odnose sa svojom susjedom Turskom, koji osim pitanja granica na moru sve više obuhvaćaju i problem korištenja morskih bogatstava. Posebno su pri tome neslaganja eskalirala 2020. godine povodom turskih istraživanja zaliha nafte i plina u Egejskom moru i istočnom Mediteranu. Grčki ministar obrane Panagiotopoulos napominje kako su grčke Oružane snage posebno u problemima nakon velike financijske krize od 2010.-2018. godine, kada je i mnogo modernizacijskih napora bilo odgađano. Tijekom debate na parlamentarnim odborima, ministar je zastupnicima u ponedjeljak, 14. veljače, napomenuo: „Nema programa naoružavanja koji bi bio ‘blago nužan’, ili ‘donekle nužan’. (…) Svi programi opremanja koje smo podnijeli za parlamentarnu dozvolu na ovaj ili onaj način su apsolutno nužni za Oružane snage – ekstremno nužni, hitno nužni“. Nakon 13-satne rasprave na plenarnoj sjednici, u kasnim večernjim satima utorka, 15. veljače, o svemu tome je grčki parlament donio pozitivnu odluku. Pri tome, moglo se od premijera Kyriakosa Mitsotakisa čuti da je Grčka tu iskoristila „izuzetno povoljne tržišne okolnosti“, te da su poslovi sklopljeni po cijenama koje su bile „ekstremno povoljne“. No kako u proračunu Ministarstva nacionalne obrane nema dovoljno novaca za realizaciju ovih kupovina, posegnut će se u Fond za posebne pričuve Ministarstva financija.
Satnica radova i plaćanja za grčku kupovinu francuskih fregata
Od ukupno 300 mjesta u grčkom parlamentu, ovi prijedlozi obrambenih kupoprodaja prihvaćeni su velikom većinom – dok je za njih glasao kompletan blok od 157 zastupnika vladajuće stranke Nova demokracija, i oporba se temeljito podijelila na pojedinim od njegovih dijelova. Oporbene stranke Pokret za promjene (KINAL) s lijevog centra i radikalno desno Grčko rješenje (Ελληνική Λύση) glasale su s vladajućima za sva tri obrambena posla. Za razliku od njih, radikalno lijevi progresivisti iz Syrize bili su suzdržani oko kupovine fregata i torpeda, a glasali su PROTIV dokupa borbenih aviona Rafale. Tom prilikom napao ih je i grčki premijer tvrdeći da „nema tu odstupanja kod ovakvih odluka. Čak i ‘suzdržan’ tu zapravo znači ‘protiv’“. No grčki komunisti (Stranka KKE) i ljevičari iz stranke MeRA 25 Yanisa Varoufakisa glasali su protiv kupovine fregata i Rafalea, da bi bili suzdržani oko pribavljanja torpeda za podmorničku flotu. Time su se ipak potvrdila brojna očekivanja da će grčka Vlada zapravo vrlo lako progurati ove poslove kroz tamošnji parlament.
U svojoj završnoj riječi po usvajanju ovih zakonskih prijedloga, ministar obrane Nikos Panagiotopoulos osvrnuo se prilično oštro na opoziciju i neke primjedbe koje su se mogle čuti tijekom cjelodnevne rasprave: „Ovo je naslov prijedloga zakona: ‘Jačanje obrambenog štita zemlje’. Ističem dvije riječi: ‘jačanje’ i ‘štit’. Jačanje se tiče Oružanih snaga, ne zato što nisu sposobne, ne zato što nisu borbeno spremne, jer je iz ovoga što je rečeno tijekom ova dva dana možda proizišla sumnja u borbenu spremnost Oružanih snaga. Zaboga! Oružane snage su sposobne, u ovom trenutku su i borbeno spremne. No, pitanje pomoći sada se intenzivira i ostavlja mjerljiv i vidljiv trag na projektu. Jer Oružane snage moraju biti ojačane. Treba ih ojačati kroz opremu, treba ih ojačati novom opremom i treba ih ojačati u smislu nadogradnje i podrške postojećim sustavima. I to je učinjeno“. Osvrnuo se i na prigovore kako se 6 dodatnih Rafalea nabavlja mimo postojećeg obrambenog planiranja, tvrdeći da se i s dodatnim francuskim borbenim avionima drže postojećeg plana ustroja Zračnih snaga, koji predviđa nabavu 40 lovaca 4. i 5. generacije do 2035. godine.
„Čemu takva reakcija na nabavku još 6 Rafalea? Osjećate li da je toliko loše što nabavljamo ovih šest ‘Rafale’, odnosno zadnjih šest dok se ne završi broj 24, da je loše što će doći i biti pridodati raspoloživosti Zračnih snaga tri godine prije završetak programa nadogradnje 85 ‘Vipera’?! Imat ćemo 24 Rafalea u potpunosti na raspolaganju s njihovim oružjem i njihovom naknadnom potporom, jer smo predvidjeli da se svaki put kada dođe naoružanje usvajaju i naknadni ugovori o potpori, tako da ne dolazimo u vrlo neugodnu situaciju da sedam godina nakon isteka ugovora o kupovini moramo glasati za ugovor o podršci, kao kod ‘Mirage 2000-5’. Tako će 2024. doći još šest Rafalea. Šest je već stiglo, a do kraja godine stiže još šest. I kao što volim reći, oni će svojim oružjem i krilima prekriti cijelo Egejsko more i one otoke na kojima Turska svojim revizionističkim i provokativnim stavom postavlja pitanja demilitarizacije. Dopustite mi da ponovim još jednom i iz ovih stopa: ‘Ono ugroženo nije demilitarizirano’. To su četiri riječi s vrlo jasnim značenjem.
Ali u obrambenom kišobranu i iznad naših otoka, za ono što smatramo ugroženim imamo svako zakonsko pravo, navedeno u Povelji Ujedinjenih naroda u članku 5, organizirati se za poduzimanje svih odgovarajućih mjera za njihovu obranu. Element ove obrane je kišobran koji će najsuvremeniji Rafalei razviti sa svojim oružjem, svojim krilima i grčkim pilotima u kokpitu, grčkim oznakama na tim krilima“.
O projektu Belharra, naglasio je ministar obrane Nikos Panagiotopoulos, počelo se s francuskom stranom razgovarati još 2016. godine, da bi pismo namjere bilo potpisano u listopadu 2019. Nakon toga su započeli razgovori o samoj konfiguraciji broda, no tadašnja cijena od 3,3 milijarde za samo dvije fregata bila je previsoka. Prilika za bolje pozicioniranje u pregovorima o kupovini brodova pojavila se s projektom „Rafale“, naglasio je Panagiotopoulos:
„Iskoristili smo priliku, premijer je iskoristio svoj vrlo dobar osobni odnos s francuskim predsjednikom, ali i geopolitičku situaciju… A nije loše iskoristiti prilike kada vam se ukažu. Osigurali smo tri broda približno istih sposobnosti, ali po nižoj cijeni od dva koja su nam ponuđena prošle godine i sve je to, rekao bih, još jedan izraz grčko-francuskog strateškog partnerstva“.
Za kraj, napomenimo i činjenicu da je u toku cijele ove rasprave u grčkom parlamentu javnosti i zastupnicima na uvid stavljen i opsežan dokument koji sadrži ugovore vezane uz ova 3 posla. Na njegovih ukupno 556 stranica može se do u detalja vidjeti elemente mornaričkih kupovina (uz grčki izvornik s količinama, cijenama i drugim detaljima posla, priloženi su i na engleskom jeziku). Za razliku od toga, ugovori vezani uz torpeda – iako priloženi na grčkom i engleskom – sadrže pozive na brojne anekse koji nisu javni. Ugovori za dodatne borbene avione Rafale tu idu još korak dalje – ponovno su šturi, priloženi samo na grčkom jeziku, a vjerojatno opet obuhvaćaju i određene tajne anekse koji su, kao i početkom 2021. godine, završili ustegnuti široj javnosti. Ipak, sve je to ipak miljama daleko od prakse kompletno tajnog provođenja obrambenih kupoprodaja kakvu je posljednje vrijeme krenula prakticirati Vlada Republike Hrvatske – kako za borbene avione Rafale, tako i za oklopna vozila Bradley.
