Prošlo je malo više od tjedan dana po početku prvog većeg padanja snijega ove zime. Ministarstvo obrane RH je bilo među prvim državnim institucijama koje su reagirale, tako da je potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević još 22. veljače 2018. donio odluku da se Hrvatska vojska u skladu sa svojim mogućnostima uključi u otklanjanje posljedica snježnog nevremena. Tom je prilikom u pripravnost bilo stavljeno 1.000 pripadnika OS RH raznih specijalnosti, zajedno s odgovarajućim inženjerijskim strojevima, ne bi li djelovali prema procjenama nadležnih civilnih institucija.
OS RH na poslu!
Vrh vlasti RH na terenu u Delnicama
Tijekom prošloga tjedna, Hrvatska vojska je tako radila na prostoru Ličko-senjske, Primorsko-goranske, Zadarske i Sisačko-moslavačke županije. Konkretno, u nedjelju, 25. veljače 2018. godine na području Delnica bilo je angažirano 87 pripadnika sa 7 radnih strojeva, na području Saborskog su radila dva pripadnika s jednim utovarivačem, a u Gračacu je bilo angažirano 11 pripadnika sa šest radnih strojeva. Također, pripadnici OS RH bili su angažirani na izviđanju alternativnih puteva od farme Deringaj do mjesta Omsica, pet pripadnika OS RH i dva stroja radili su kod Donjeg i Gornjeg Lapca, a još šest ljudi i jedan radni stroj su djelovali na području Lovinca. Tijekom posjete visoke državne delegacije Delnicama (premijer Plenković, ministri Krstičević i Butković, načelnik GS OS RH Šundov, zapovjednik HKoV Jurković i zapovjednik ZSS Turalija) 25. veljače, odrađeni su i susreti sa županom Primorsko-goranske županije te gradonačelnikom Grada Delnica, kao i sudjelovanje na sastanku Kriznog stožera Grada Delnica.
Na poslu u Gospiću, 22. veljače 2018. godine
Kontingent u Delnicama je dan kasnije, u ponedjeljak 26. veljače 2018. godine, bio smanjen (69 pripadnika, četiri kamiona i četiri radna stroja), a kod Gračaca je prometnice čistilo 10 pripadnika OS RH sa 7 radnih strojeva – uz još i dva pripadnika OS RH s jednim radnim strojem na području Glogovca, općina Gračac, koji su probijali put do tamošnje braniteljske farme. U Donjem Lapcu je radilo još šest ljudi i tri radna stroja, dok treba spomenuti i angažiranje jednog pripadnika OS RH s jednim radnim strojem na području Sv. Roka. Jučer, u utorak 27. veljače 2018. godine, Hrvatska vojska počela je raditi i na istoku Slavonije, u Vukovaru i Našicama, gdje je angažirano 40 pripadnika Gardijske oklopno-mehanizirane brigade. Pripadnici OS RH su u Vukovaru čistili dvije lokacije na Mitnici, a u Našicama na pet lokacija – bolnica, osnovne i srednja škola, dječji vrtić). Kako ističe MORH, ta su djelovanja izvođena ne bi li se popularizirao tamošnji raspored inženjerijske postrojbe u vojarnu 204. brigade Hrvatske vojske, u skladu sa citatom ministra Damira Krstičevića: “Od danas u Vukovaru će raditi pripadnici inženjerijske satnije, a u perspektivi i cijele inženjerijske bojne – i svi oni će biti na pomoć lokalnom stanovništvu“. Od ostalih djelovanja, ono u Delnicama je dalje smanjeno, na 39 pripadnika HKoV sa četiri stroja i dva vozila, kao i ono kod Donjeg i Gornjeg Lapca (5 pripadnika s dva radna stroja). Ujedno, iz Kamenskog je prema Plaškom upućen jedan radni stroj, a iz Gospića je prema Udbini labudicom prevezen jedan radni stroja tipa “Dozer 6”.
Tempiranje lokalnih zahtjeva i odgovora iz centrale
U Lapcu pri poslu, 23. veljače 2018. godine
S jedne strane, ovakvo je angažiranje resursa OS RH dobro – izvedeno je na korist lokalnog stanovništva – no nažalost, izgleda da tu postoji i druga strana medalje. Naime, dok su snage OS RH u pripravnosti završile još 22. veljače (a njihovo angažiranje je onda započelo istoga dana kod Gospića, Kosinja, Perušića i Donjeg Lapca) – slika promatrana iz vizure Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS) izgledala je ponešto drugačije. Nakon što je DUZS skrenuo pažnju čelnicima lokalnih uprava na praćenje vremenske prognoze i situacije, ne bi li se po potrebi aktivirao Stožer civilne zaštite ili bi samo bio stavljen u pripravnost – 22. veljače je bila održana prva izvanredna sjednica Stožera civilne zaštite Grada Gospića. Njegov načelnik Ivica Tomljenović izvijestio je članove o stanju na terenu i istakao da se prometovanje odvija otežano. Napomenuo je i da građani Gospića ne izvršavaju svoju obvezu o komunalnom redu po pitanju čišćenje snijega. Tada je zaključeno i da će se sve daljnje aktivnosti oko eventualnog angažmana teške mehanizacije u vlasništvu HV odraditi u koordinaciji sa Stožerom, izvješćivati Područni ured za zaštitu i spašavanje Gospić o održavanju prometnica, izvijestiti građane preko medija o stanju na prometnicama, te radu zimske službe. Napomenuto je i da će se za čišćenje snijega oko okućnica starijim i nemoćnim osobama na području grada, kao i za dostavljanje namirnica i potrepština, po potrebi angažirati djelatnici kroz program javnih radova. Pa ipak, 20 pripadnika OS RH su tog dana već navelike radili u Gospiću, kod Doma za starije i nemoćne osobe – možda baš temeljem zahtjeva za pokretanje procedure za angažiranje pripadnika OS RH, kojeg je župan Ličko-senjske županije Darko Milinović tog istog 22. veljače uputio na DUZS.
Izvanredna sjednica Stožera civilne zaštite na području Grada Gospića, 22. veljače 2018. godine
Jednako tako, 40 pripadnika OS RH i 4 njihova stroja su 22. veljače radili i u Donjem Lapcu, iako je županija Ličko-senjska svoj zahtjev za tamošnje angažiranje mehanizacije i pripadnika Oružanih snaga uputila Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje tek dan kasnije, u petak 23. veljače (temeljem zahtjeva Stožera civilne zaštite Općine Lovinac i Stožera civilne zaštite Općine Donji Lapac, te u skladu s općim zaključkom s izvanredne sjednice Stožera civilne zaštite Ličko-senjske županije održane 23. veljače u 13:00 sati). To je djelovanje trebalo biti koordinirano s načelnicima Stožera civilne zaštite, Područnim uredom za zaštitu i spašavanje Gospić, Županijskom upravom za ceste Ličko-senjske županije i poduzećem “Lika ceste d.o.o.”. Tog istog 23. veljače bile su održane sjednice dvaju tijela u Ličko-senjskoj županiji: (1) izvanredna sjednica Stožera civilne zaštite Ličko-senjske županije (gdje je zaključeno da nadležne službe uspijevaju održavati prometnice prohodnim, te da ima problema kod Donjeg Lapca koji traže ispomoć OS RH), te (2) sastanak koordinacije pri Područnom uredu za zaštitu i spašavanje Gospić (gdje je predstavnik “Lika cesta d.o.o.” istaknuo da nema problema s održavanjem županijskih i državnih prometnica, osim na području Grada Senja radi bure, a zapovjednik vojarne u Gospiću nazočne je upoznao s aktivnostima OS RH u županiji).
Neslaganja u razinama lokalnih vlasti
Gradonačelnika Gospića Karlo Starčević
Ova se podjela na razinu županije Ličko-senjske i razinu grada Gospića nastavila i u nadolazećim danima, da bi eskalirala 26. veljače, kada se o djelovanjima OS RH moglo vidjeti medijsku izjavu gradonačelnika Gospića Karla Starčevića (HSP): “Na sastanku našeg stožera mi smo se samo pogledavali i pitali se tko ih je uopće zvao, ali nitko nije znao odgovor. Taj tko jest samo je htio prikazati Gospić kao grad slučaj, a mene nesposobnim“, nastavljajući: “Visina snijega 15-20 cm, sa 21. na 22. veljače, gotovo je zanemariva, a navedenih datuma bilo je oko 98% cesta na prostoru grada Gospića prohodno. Čudi nas zato zašto je 22. veljače nastala panika u Ličkoj županiji, kad je samo nekoliko seoskih odvojaka bilo prohodno, ali neočišćeno. Još nas više čudi nepotrebno aktiviranje HV-a na čišćenju privatnih dvorišta i parcela te dvorišta i pristupa OŠ dr. Jure Turića i parkirališta Dječjeg vrtića Pahuljica, koji su bili ujutro očišćeni“. Pri tome, Jutarnji list navodi i da usprkos navodima gradonačelnika Starčevića tu još postoje i pisma njegova zamjenika te stranačkog kolege Ivice Tomljenovića (HSP) koji je molio pomoć vojske u teškoj mehanizaciji, budući da je zbog “obilnih snježnih nanosa četvrti dan zatvoren pristupni put do Starog Sela i Brušana u duljini od 1500 metara, zbog čega su tri kućanstva odsječena“.
Stožer civilne zaštite Primorsko-goranske županije, 24. veljače 2018. godine
Za razliku od ovog političkog sukoba među nosiocima lokalne vlasti u vrijeme snijega, zanimljivo je napomenuti rezultate izvanredne sjednice Stožera civilne zaštite Primorsko-goranske županije, koja je bila održana 24. veljače. Na njoj je konstatirano da je situacija pod kontrolom, te kako su vlastitim kapacitetima uspješno odrađene sve zadaće. Zaključeno je da stanje nije alarmantno, ali da gradovi i općine zbog nedostatka materijalnih sredstava otežano realiziraju velike materijalne izdatke čišćenja javnih površina u zimskom periodu. Samo dva dana kasnije, a u skladu sa zaključkom izvanredne sjednice Stožera civilne zaštite Ličko-senjske županije od 23. veljače – upućen je u DUZS zahtjev za angažiranje mehanizacije i ljudstva OS RH za područje djelovanja Stožera civilne zaštite Općina Lovinac i Udbina, budući da oni svojim kapacitetima nisu mogli riješiti situaciju, među ostali otežanu i kvarom jednog radnog stroja. Sve su to problemi koje je zacijelo lakše prebroditi ako se barem dio posla i troška prebaci na resurse Oružanih snaga RH.
Nesklad među državnim poduzećima
Ralice kod Sv. Roka
Krajem prošlog tjedna snježne su padaline na prometnim pravcima između kontinentalnog i primorskog dijela Hrvatske uhvatile i velik broj teretnih kamiona. Dok je promet na relaciji Zagreb-Split tekao uz manje teškoće (isključenje s autoceste kod čvora Sveti Rok, i nastavak puta na jug državnim cestama preko Gračaca i Obrovca), oko 200 kamiona je zaglavilo na autocesti Rijeka-Zagreb, na odmorištima Grobnik, te Vukova Gorica i Draganić. Tek u subotu, 24. veljače, uspjelo se raščistiti snijeg s državne ceste Zagreb-Rijeka, na koju se onda u konvojima prebacilo zarobljene kamione. Pri tome, ovdje je na vidjelo isplivalo neslaganje uprava državnih poduzeća “Hrvatske autoceste d.o.o.” i “Hrvatske ceste d.o.o.”. HAC je, kako piše Jutarnji list, u to doba inzistirao na čišćenju državne ceste Rijeka-Zagreb za promet kamiona, kao alternativnog pravca. Budući da Hrvatske ceste navodno nemaju dovoljno strojeva za raščišćavanje i odvoz ogromne količine snijega koje su ralice izgurale uz rub državne ceste, u pomoć su tu priskočile Hrvatske autoceste i “Ceste-Rijeka d.o.o.”. U petak popodne i predvečer cesta je proširena kako bi kamioni mogli proći, no u subotu ujutro nastao je novi problem jer se na državnoj cesti zbog lošeg posipanja stvorila poledica pa je tako planirano propuštanje kamiona otpočelo tek kasnije u danu. Ujedno, Jutarnji spominje kako je tu bilo i pitanje koordinacije, gdje HC nisu imale previše sluha za plan, pa su tu zimske službe HAC-a tvrtke Ceste-Rijeka samostalno krenule u čišćenje državne ceste, što zapravo i nije njihov posao.
Pri tome, kako se 27. veljače čulo od Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika, do takvih je zastoja kamionskog prometa posljednjih dana dolazilo i u prohodnom dijelu Republike Hrvatske (primjerice na potezu Zagreb-Goričan), gdje su teretna vozila prisilno zaustavljana danima, a njihovi vozači onda prepuštani sami sebi. Tu se traži odgovornost hrvatskih zimskih službi, izričito navodeći primjer Varaždinske županije gdje je nedovoljno pripremljenoj nadležnoj službi navodno i ponestalo soli. O tome svemu će biti riječi u petak, 2. ožujka, na sastanku spomenute udruge s predstavnicima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta.
Jedan od snjegočistača (tzv “rolba”) HŽ Infrastrukture, 25. veljače 2018. godine
O sličnom izostanku suradnje pojedinih javnih poduzeća moglo se čuti i povodom blokade željezničkog prometa na relaciji Zagreb-Split i Split-Zagreb, tijekom jutra u četvrtak 22. veljače – gdje se spominjalo svađu između HŽ Infrastrukture s jedne strane, i HŽ Putničkog prometa te Sindikata strojovođa Hrvatske s druge strane. Razloge slabom čišćenju pruge, što je posao iz djelokruga poduzeća HŽ Infrastruktura, u medijima se prvenstveno našlo u manjku ispravne specijalizirane opreme. Dok u HŽ Infrastrukturi kažu da posjeduju pet snjegočistača, tzv. rolbi (tri u Ogulinu i dva u Rijeci), i da su svi ispravni te u uporabi – sugovornici Jutarnjeg tvrdili su da to nije istina, da su samo dvije “rolbe” ispravne, a ostale da su u kvaru. Osim toga, navodi se da u Ogulinu stoje dva potpuno nova takva stroja, koje je HŽ Infrastruktura kupila, ali za koje još traje homologacija pri Agenciji za željeznički promet – tako da su ti itekako potrebni strojevi u Ogulinu pod snijegom. Dok iz HŽ Infrastrukture nema reakcije na podatke o ispravnosti postojećih snjegočistača, ondje ne negiraju navode o novim strojevima. Doduše, oni odbijaju optužbe za neaktivnost – tvrdeći kako to nije njihova krivnja. Dva nova snjegočistača, s rezervnom opremom plaćena oko 3,6 milijuna eura, bila su isporučena u rujnu prošle godine. Nakon njihove isporuke proizvođač je pokrenuo ishođenje certifikata nužnih da bi HŽ Infrastruktura za opremu dobila dozvole za puštanje u promet. Budući je dokument od certifikacijske kuće primljen 16. siječnja, a od proizvođača 29. siječnja ove godine, HŽ Infrastruktura je navodno svu dokumentaciju objedinila i 31. siječnja poslala u Agenciju za sigurnost željezničkog prometa. Od njih se očekuje rješenje za puštanje u promet, bez kojeg strojevi ne smiju na prugu – a odgovora nadležnih navodno još nema.
Domovinska sigurnost?
Nažalost, sve ove situacije i nisu nešto novo ili još neviđeno. Iako je nedavno donošenje Zakona o sustavu domovinske sigurnosti (NN 108/17 od 8. studenog 2017. godine) bilo najavljivano kao revolucionarni potez rješavanja baš nesklada u korištenju javnih resursa potrebnih u slučajevima ugroza, ovaj je posljednji val snijega i hladnoće ponovo na vidjelo dana donio taj isti stari problem – izostanak planiranja, koordinacije, a onda i skladnog zajedničkog rada na rješavanju nepogoda. Dakle, kao i tijekom ljetošnjih požara, ukupan je sustav odgovora na krize opet pao na ispitu, samo sada po prvi put i službeno zaogrnut pod novo ime. Uočeni problemi su tu razni, od (1) nedostatka opreme, novca ili zalaganja građana, preko (2) političkih sukoba među pojedinim razinama vlasti, pa sve do (3) problema u koordinaciji pojedinih nosilaca ovlasti od javnog značaja. Nažalost, nije tu mnogo pomoglo ni široko angažiranje pripadnika OS RH – budući da srž problema tu i nije u sustavu Oružanih snaga, koje već tradicionalno svojim pojačanim zalaganjem prikrivaju kaos i probleme u nizu drugih, civilnih i pristojno financiranih javnih servisa u državi.
Polarni val iz Sibira – označene lokacije misija, stanje 27. veljače 2018. ujutro
I, da… Za kraj napomenimo još jedan prešućeni detalj. Naime, dok se Hrvatska bori s valom snijega i hladnoće koji po svojim parametrima zapravo baš i nije nešto neviđeno – usprkos spektakularnim naslovima medija i upozorenjima ranih boja i oznaka – dio pripadnika tih istih Oružanih snaga Republike Hrvatske našao se ne na periferiji ovog meteorološkog poremećaja, već pri samom njegovom središtu. Ako pogledamo karte širenja hladnoga vala s kojim se jedva izlazi na kraj u RH, pripadnici OS RH u misijama na sjeveroistoku Poljske, te na istoku Litve, stvarno su u “crnoj zoni” nepogode. Za razliku od javnih poduzeća i raznih posvađanih ili siromašnih lokalnih vlasti u “Lijepoj našoj” – nema sumnje da oni u tišini izlaze na kraj i s “polarnim vorteksom” koji zadnjih dana hladi Europu.
