Nakon kratkotrajne ljetne pauze, vojni resursi ponovno su u pogonu kada je u pitanju borba protiv koronavirusa.
Od prošloga tjedna ponovno je u pripravnosti ekspedicijski kamp u dvorištu KB Dubrava. Iako je bolnica u Dubravi na par mjeseci otvorila svoja vrata za koliko-toliko normalno poslovanje s pacijentima i bolesnicima, od 30. kolovoza u njoj je ponovno otvorena COVID bolnica. Prema riječima doktora Ivice Lukšića, koordinatora bolničkog liječenja oboljelih od bolesti COVID-19, u Dnevniku Nove TV od nedjelje, 30. kolovoza, za prijam bolesnika spremno je bilo 40 respiratora i 80 kreveta. Ovaj anti-COVID odjel zamišljen je kao rezerva za Kliniku Fran Mihaljević, a prvi pacijent stigao je već idućeg dana, u ponedjeljak 31. kolovoza. Osim toga, za prihvat COVID-pacijenata spreman je u ekspedicijski kamp, kojeg su pripadnici Bojne za opću logističku potporu iz Zapovjedništva za potporu počeli postavljati 19. ožujka i završili ga za dva dana. Kamp se sastoji od 20 smještajnih šatora, odnosno ukupno 200 kreveta, i opremljen je za terapije kisikom. Ovi kapaciteti ostali su netaknuti do danas, a trebali bi se aktivirati kao rezerva rezerve.
Vojni šatori na Križinama (Photo: ZzP/J. Šindler)
U petak, 4. rujna, pripadnici Zapovjedništva za potporu postavili su dva šatora tipa Alaska u dvorištu Kliničkog bolničkog centra Split – Križine, točnije ispre Hitnog internističkog prijema. Šatori s ukupno 20 ležajeva (po 10 u svakom šatoru) postavljeni su na zahtjev KBC-a Split radi zdravstvenog zbrinjavanja oboljelih od bolesti COVID-19, a prava im je svrha – opservacija pacijenata koji čekaju rezultate testova na koronavirus. Na ovoj je zadaći bilo angažirano 14 pripadnika Bojne za opću logističku potporu ZzP-a, a osigurano je i stručno osoblje za praćenje ispravnosti rada tijekom epidemioloških mjera.
Osim šatora, u pripravnosti su i vojni epidemiolozi. To je u dva navrata – 26. i 28. kolovoza – potvrdio dr. Krunoslav Capak na press-konferencijama Stožera civilne zaštite. Upitan o mogućem zapošljavanju dodatne radne snage za potrebe testiranja, Capak je na pressici održanoj 26. kolovoza odgovorio:
„Mi smo ovih dana uključili vojne epidemiologe. Vojske ima 5 epidemiologa koji su završili specijalizaciju iz epidemiologije i djeluju inače u okviru vojske, i imaju licencu za rad. U međuvremenu smo mi, evo, jednu epidemiologicu zamolili za pomoć na području Ličko-senjske županije gdje smo imali kritičnu situaciju samo s jednim epidemiologom. Naravno, koristit ćemo i dalje vojne epidemiologe kad god njima dopusti situacija u vojsci da nam pomognu, i idemo paralelno na ove doktore medicine završene. A naravno tu su i drugi zdravstveni djelatnici koji nam mogu pomoći u epidemiologiji, za koje je u međuvremenu utvrđeno da ih ima na Zavodu za zapošljavanje – to su diplomirani sanitarni inženjeri, diplomirane medicinske sestre, itd, za koje sada pokrećemo… Naime, zavodi za javno zdravstvo su plaćeni od HZZO-a temeljem timova… popunjavanja timova… pa sad trebamo dogovoriti na koji način ćemo tu pomoć timovima valorizirati i na koji način će oni biti plaćeni. To je sve pitanje nekoliko dana da se to riješi, ja se nadam da ćemo već od sljedećeg tjedna imati neko konkretno rješenje i pomoć na području javnoga zdravstva“.
Dva dana kasnije, 28. kolovoza, na pitanje hoće li se poslati pomoć epidemiolozima u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Capak je ponovio svoj raniji odgovor:
„U ovom trenutku oni to nisu zatražili. Oni su inače županija koja ima najveći broj epidemioloških timova u Hrvatskoj. Ukoliko je to potrebno i oni zatraže – mi naravno imamo mogućnosti da im pružimo tu pomoć. Postoji 5 vojnih epidemiologa koji su aktivni, koji imaju licencu za rad. U ovom trenutku je jedan vojni epidemiolog u Ličko-senjskoj županiji, u Gospiću pomaže njima, a drugi su spremni također uskočiti kad to bude potrebno, a imamo i nešto rezervi u drugim županijama gdje je situacija bolja, koje također možemo uputiti. Potrebno je samo da Zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije uputi zahtjev za to“.
Inače, vojni epidemiolozi djeluju u sklopu Odjela za preventivnu medicinsku zaštitu Vojnog zdravstvenog središta Zapovjedništva za potporu. Odjel je za potrebe praćenja epidemije bolesti COVID-19 u OS RH organiziran u 5 epidemioloških timova i dva analitička tima u Zagrebu i Splitu, a prilikom njihovog susreta s tadašnjim ministrom obrane Damirom Krstičevićem i načelnikom GS OS RH admiralom Hranjem 15. svibnja moglo su čuti da su od 20. ožujka 4 epidemiologa Odjela za preventivnu medicinsku zaštitu stavljena na raspolaganje zdravstvenom sustavu RH. Sada se, izgleda, situacija donekle promijenila budući je, prema riječima Krunoslava Capaka, svih 5 vojnih epidemiologa u pripravnosti kako bi pomogli svojim civilnim kolegama.
