Na svojoj današnjoj sjednici, inače 156. u aktualnom sazivu, Vlada Republike Hrvatske je na dnevnome redu imala nekoliko tema vezanih uz rat u Ukrajini, te vezano s time i uz odnose Hrvatske i Ruske Federacije. Kao prvo, kako je to već u uvodnoj riječi objasnio premijer Andrej Plenković – Hrvatska neće priznati rusku aneksiju okupiranih oblasti Ukrajine:
“Hrvatska, naravno, neće priznati pripajanje okupiranih ukrajinskih regija Rusiji, kao što nije prihvatila niti aneksiju Krima. Mi priznajemo teritorijalni integritet Ukrajine. Naš je stav principijelan – podrška suverenitetu i teritorijalnom integritetu“.
Uz to, RH će za oko tri tjedna biti domaćin i parlamentarnog sastanka Krimske platforme – političke inicijative koju je ukrajinksi predsjednik Volodimir Zelenski međunarodnoj javnosti predstavio u Kijevu 23. kolovoza 2021. godine.
Uz to, kao deseta po redu točka dnevnog reda, na Vladi je usvojen i akt kojim se provodi nedavno na razini Europske unije usuglašena odluka o ograničavanju režima izdavanja viza za građane Ruske Federacije koji bi željeli turistički putovati na prostor država članica Europske unije. Dokument predugog imena – “Odluka o davanju suglasnosti za djelomičnu obustavu primjene Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Ruske Federacije o uzajamnim putovanjima državljana Republike Hrvatske i državljana Ruske Federacije, kako je izmijenjen Sporazumom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Ruske Federacije o izmjenama Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Ruske Federacije o uzajamnim putovanjima državljana Republike Hrvatske i državljana Ruske Federacije” – u osnovi se svodi na obustavu primjene članka 2. Sporazuma između Vlade RH i Vlade Ruske Federacije o uzajamnim putovanjima njihovih državljana, kako je bio sastavljen u Moskvi 2. ožujka 2010. godine, te onda još i modificiran 17. lipnja 2019. godine. Ova je odluka na snagu stupila odmah po današnjem donošenju, a novo stanje će se primjenjivati od 11. listopada tekuće godine – “iz razloga zaštite nacionalne sigurnosti“, o čemu će Ministarstvo vanjskih i europskih poslova diplomatskim putem obavijestitit drugu stranu u sporazumu.
Pri tome je manje važno što članak 2. ovog sporazuma regulira tek da državljani Ruske Federacije, nositelji službenih putovnica, ne trebaju vizu za Republiku Hrvatsku. Za sve ostalo Republika Hrvatska ionako od 2013. godine primjenjuje zajedničku viznu EU-regulativu – što je duže vremena za Rusku Federaciju značilo “Sporazum između Europske zajednice i Ruske Federacije o pojednostavnjenju izdavanja viza građanima Europske unije i državljanima Ruske Federacije od 25. svibnja 2006. godine” (SL L 129, 17. 5. 2007.). No, imajući u vidu izbijanje intenzivnih borbi u Ukrajini po ruskoj agresiji 24. veljače ove godine, taj je propis prvo završio djelomično stavljen van snage 25. veljače (OJ L 54, 25. 2. 2022.), da bi onda bio potpuno suspendiran 9. rujna ove godine. Odluka Vijeća EU o tome (2022/1500) stupila je na snagu 12. rujna 2022., čime je građanima Ruske Federacije u cijelosti zatvoren put svim olakšicama za dobivanje kratkotrajnih EU viza.
Iako ova postupno uvedena EU-suspenzija već ograničava i promet bez viza za ruske nositelje diplomatskih putovnica – za kompletno zaokruživanje slike ostalo je još i posebnim aktima suspendirati pojedine preostale nacionalne sporazume sličnog sadržaja – kao što je ovaj hrvatski iz 2010. godine. I baš to je danas Vlada RH na svojoj sjednici i napravila. Od mogućih razloga za suspenziju (razlog zaštite nacionalne sigurnosti, javnog poretka, ili zaštite zdravlja stanovništva) Hrvatska se odlučila na “razlog zaštite nacionalne sigurnosti) uz opravdanje provedbe zajedničke vizne politike EU – kombinirano s već uvedenim domaćim restriktivnim mjerama povodom rata u Ukrajini.
