Vlada odradila niz obrambenih tema

 

Više je vremena trebalo obrambenom ministru Anti Kotromanoviću da s Krešimirovog trga dođe u Banske dvore, negoli je ukupno trajala prošlotjedna Vladina 269. sjednica. Od pune 4 minute trajanja sjednice i 6 točaka dnevnoga reda, 2 točke i 4 podtočke dnevnog reda, odrađene u samo jednu minutu, ticale su se obrambenih tema. Tako je pod motom „fast but not so furious“ Vlada prihvatila aneks Sporazuma o ustrojavanju posebnih studijskih programa za potrebe OS RH, 2 memoranduma i pripadajući tehnički dogovor u vezi s uspostavom i radom Središta izvrsnosti za planinsko ratovanje NATO-a, te dogovor o garnizonskoj potpori između MORH-a i SHAPE-a o pružanju temeljne potpore DCM F, 1. NSB. Obrazlagatelj svih ovih točaka bio je ministar obrane Ante Kotromanović, koji je u četvrtak (10. prosinca) bio vrlo škrt na riječima, možda i zato što mu je to bilo prvo javno pojavljivanje od slučaja „privatnim zrakoplovom do Lošinja“.

Kotromanović je kolegama ministrima najprije „objasnio“ novosti vezane uz Hrvatsko vojno učilište:

„Ovdje se radi o jednom tijelu koje treba napraviti, osnovati… Znači, mi smo prošle godine potpisali sporazum, Vlada RH i Sveučilište u Zagrebu, o osnivanju posebnih studija za potrebe Hrvatske vojske. Sada, radi daljnje provedbe sporazuma potrebno je za studijske programe osnovati zajedničko stručno tijelo za upravljanje, vijeće studija. Predloženim aneksom utvrđuje se sastav i zadaća vijeća.“

To, naravno, ipak nije sve što su ministri trebali čuti. Naime, u popratnom dokumentu piše i koje su točno novosti, pa tako stoji da će se „za svaki studijski program osnovati tijela upravljanja“, dok će se „za oba studijska programa osnovati zajedničko stručno tijelo upravljanja – Vijeće studija“. Vijeće studija čine: prorektor Sveučilišta u Zagrebu za studente, studije i upravljanje kvalitetom (koji ujedno i predsjedava dotičnim Vijećem), jedan predstavnik MORH-a, zapovjednik HVU-a, voditelj i zamjenik svakog studija, još jedan predstavnik (prorektor) zagrebačkog Sveučilišta (kojeg imenuje sam rektor), jedan predstavnik HVU-a (kojeg imenuje zapovjednik HVU-a), po jedan predstavnik svake sastavnice Sveučilišta u Zg koja sudjeluje u izvođenju studije (imenuje ih dekan sastavnice), te predstavnici studenata koji čine najmanje 15% ukupnog broja članova Vijeća studija. Nadalje, „voditelje studija, kao i njihove zamjenike“, imenovat će rektor Sveučilišta u Zagrebu, na prijedlog Vijeća studija“. Za razliku od voditelja studija, njegovog zamjenika predlaže zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta.

Photo: MORHU Aneksu dotičnog Sporazuma piše još i da se od 18. rujna ove godine Hrvatsko vojno učilište više ne zove „Petar Zrinski“, već „Dr. Franjo Tuđman“. Promjenu imena predložio je GS OS RH, a ministar obrane Kotromanović potpisao je Odluku o imenovanju HVU-a imenom dr. Franje Tuđmana. Budući se tim imenom HVU službeno koristi već gotovo 3 mjeseca, zaista nije jasno zašto je to došlo tek sada na dnevni red, i to više usputno. HVU je 19. rujna ove godine s novim imenom ušlo u novu akademsku godinu, te je tom prilikom na Učilištu otkrivena i spomen ploča dr. Franji Tuđmanu.

O pristupanju Ministarstva obrane RH i OS RH NATO-Središtu izvrsnosti za planinsko/brdsko ratovanje u Sloveniji zaista se nema više što reći. To je jasno i ministru Kotromanoviću:

„To je Memorandum o suglasnosti među nekoliko zemalja – Republike Slovenije, Republike Hrvatske, Njemačke i Ministarstva obrane Talijanske Republike u vezi s uspostavom upravljanjem i radom Središta izvrsnosti za planinsko ratovanje u Sloveniji. Imamo operativni memorandum koji govori…on će utvrditi način rada, opremanje i logističku potporu. Funkcionalni memorandum, to je pod (b), samo kažemo da treba upoznati Vladu s tim, i u principu to je to, ništa posebno.“

Photo: MORS

Svečano otvorenje Središta, studeni 2015.

Ni u Vladinim dokumentima, osim ogromnog naslova, nema ni slovca dodatnog objašnjenja, pa nam ne preostaje ništa drugo nego ponoviti ono o čemu smo već i ranije pisali na portalu Obris.org. Od sljedeće, 2016. godine Hrvatska će početi plaćati godišnju članarinu za sudjelovanje u ovom NATO-centru, te će fizički pridonijeti u liku načelnika odjela za obuku. Ovo središte izvrsnosti svečano je otvoreno 10. studenog u slovenskom mjestu Poljča, i trenutno je najmlađe na NATO-listi ovakvih organizacija. U Središtu za sada djeluju NATO-članice Hrvatska, Italija, Njemačka i Slovenija, te Austrija kao zemlja-partner.

Photo: MORH

Svečanost primopredaje zastave, ožujak 2014.

O posljednjoj točki Vladinog dnevnog reda ministar obrane nije rekao ni slovca, pa se o njoj nije čak ni formalno glasovalo. Zato je pitanje je li ona uopće usvojena, ili je u pitanju običan previd. Riječ je o „Dogovoru o garnizonskoj potpori (GSA) između MORH-a i Vrhovnog zapovjedništva savezničkih snaga za Europu (GSA) o pružanju temeljne potpore DCM F, 1. NSB.“ Vlada se trebala upoznati s tim dokumentom, koji je 16. rujna ove godine potpisan u Zagrebu, a 27. listopada u Monsu. Kako smo već pisali, hrvatski Nacionalni razmjestivi komunikacijski modul – DCM- ustrojava se u Hrvatskoj kopnenoj vojsci, u 1. bojni Pukovnije veze. U njegov sastav ulaze jedan časnik i 55 dočasnika, a smješten je u vojarni „Pukovnik Marko Živković“ na Plesu. Dostizanje pune operativne sposobnosti hrvatskog DCM-a očekuje se do kraja 2017. godine. No Vlada o tome prošloga tjedna ništa nije čula, a vjerojatno ni neće.

 

Content Protected Using Blog Protector By: PcDrome.