Središte za međunarodne vojne operacije (SMVO) od danas nosi ime po pokojnome skupniku Josipu Briškom, nedavno poginulom u terorističkom napadu u Afganistanu. „Josip Briški dao je svoj život za mir i nema snažnije poruke nego da središte, u kojemu se vojnici pripremaju za operacije čuvanja svjetskog mira, nosi njegovo ime“, rekao je na svečanom preimenovanju održanom u vojarni „Vitez Damir Martić“ u Rakitju ministar obrane RH Damir Krstičević. Amblem s novim imenom Središta svečano su otkrili supruga pokojnog  skupnika, Stella Briški, te zapovjednik Zapovjedništva specijalnih snaga, brigadni general Perica Turalija. „Svi pripadnici Zapovjedništva specijalnih snaga izuzetno su sretni i zadovoljni što je došlo do ovakve odluke da se ovo Središte za međunarodne vojne operacije zove po našem pripadniku. Ovo će biti u budućnosti isto tako jedan način na koji ćemo mi odavat’… s pijetetom se sjećati našeg Josipa i odavati njemu počast… dakle sve ono što je on dao za ovu domovinu i svoj život na kraju“, rekao je Turalija. Uz obitelj Briški, svečanosti su bila prisutna i dva suborca Josipa Briškog, ranjena u istom napadu, i još uvijek na oporavku.

Uz pohvale pokojnom skupniku Briškom kao velikom profesionalcu koji nikada nije dovodio u pitanje izvršenje zadaća, zapovjednik ZSS-a general Perica Turalija naglasio je da su nakon napada 24. srpnja napravljeni određeni pomaci prema dodatnom jačanju sigurnosti hrvatskih vojnika u Afganistanu. Kako je odmah nakon napada oformljen tim koji je otišao na lice mjesta ispitati okolnosti stradanja hrvatskih vojnika, pitali smo što je pokazala dosadašnja istraga. General Turalija je istaknuo od početka ponavljanu tvrdnju:

„Dakle, što se tiče istrage vi ste obaviješteni na vrijeme… Sve ono što smo napravili dolje radili smo u skladu sa svim procedurama i propisima tako da tu stvarno nismo odstupali ni milimetra“.

Kad sustav prešuti…

No ovogodišnji napad, koji je nažalost rezultirao pogibijom skupnika Briškog, nije ujedno bio i jedini nedavni ozbiljniji napad na hrvatske vojnike u Afganistanu.

Preimenovanju SMVO prisustvovali su i vojnici preživjeli u napadu kod Kabula u srpnju 2019.

Kako je danas objavio Dnevnik Nove TV, u ljeto prošle godine oštećeno je vozilo u kojem su se nalazila 3 pripadnika hrvatskih specijalnih snaga. „Pri povratku s redovne obučne aktivnosti, bojnog gađanja na strelištu na vojnom poligonu koji koriste i savezničke snage, vozilo s našim vojnicima je naišlo na nepoznatu zaostalu improviziranu eksplozivnu napravu“, odgovorilo je Ministarstvo obrane Dnevniku Nove TV, napominjući da se nije radilo o „napadu na pripadnike OS RH“, da „nije bilo ozlijeđenih“, već je samo „na prednjem dijelu vozila nastala znatna materijalna šteta“. Slučajnost je, dakle, htjela da nije bilo povrijeđenih, pa onda ni za MORH, kako su objasnili, „nije postojala nužnost za priopćavanje, čijim objavljivanjem bi se otvorila mogućnost da se sigurnost pripadnika specijalne postrojbe i daljnje obavljanje zadaća dovedu u pitanje“. Ovaj incident nije spomenut ni kada je u lipnju ove godine pred saborskim Odborom za obranu ministar obrane obrazlagao Godišnje izvješće o obrani u 2018. godini. Na pitanje novinara može li jamčiti da nema prešućenih incidenata, kao što je bio slučaj godinu dana ranije – s prevrnutom Patrijom i osam ozlijeđenih vojnika na vojnom poligonu Crvena zemlja, kojeg je nakon službene šutnje otkrio portal Index u listopadu 2018. godine – Krstičević je odgovorio:

„Pa, ja sam bio o Izvješću – rekao sam koliko je bilo, i što je bilo… i dao sam ono što nije dobro, što nije… ljudi se ne ponašaju kako treba… sve ono što je ne-stegovno, sve ono što je izvanredni događaj… to se bilježi, i kroz jedan cijeli postupak se ljudi sankcioniraju. Prema tome, tražim profesionalnost, odgovornost…“.

Sustav sve evidentira, ponovio je Krstičević, izbjegavši jasan odgovor na pitanje o incidentnim situacijama koje posljednjih godina sve češće nisu iskomunicirane prema javnosti, kada je šteta samo materijalna, ali i kada ima ozlijeđenih pripadnika OS RH.

Obitelj Briški na najteži je način iskusila opasnosti vojničkog poziva

Bez obzira na opasnosti koje krije Afganistan na svakodnevnoj bazi, te na pogibiju vojnika kao najstrašniji čin, odnos pripadnika Zapovjedništva specijalnih snaga prema zadaćama u Afganistanu nije se promijenio, potvrdio je jutros jedan od hrvatskih specijalaca:

„Iz našeg osobnog iskustva i mojih kolega što inače radimo zajedno, kad smo razgovarali, ne, naprotiv… Svi smo svjesni rizika, i ovo je jedna, ne bih rekao potvrda da je teško i naporno, ali sva ona obuka i sve ono što prolazimo je jako vrijedno i treba još i više raditi“.

18 godine SMVO, 5.000 polaznika

Inicijativa o preimenovanju Središta za međunarodne vojne operacije potekla je iz Ministarstva obrane i GS OS RH, i to u godini kada Središte obilježava 18 godina postojanja, a OS RH 20 godina sudjelovanja u mirovnim misijama. Brigadir Ivan Miloš, od 1. srpnja 2017. do danas zapovjednik Središta, rekao je da će ono nastaviti s obukom i pripremom za međunarodne vojne operacije, kao i praćenjem postrojbi koje odlaze u takvu vrstu zadaća, te s primjenom naučenih lekcija na nove operacije. Središte tijekom godine provede 13 raznih tečajeva od interesa za OS RH (uglavnom za NATO i UN vođene misije), te još nekoliko po zahtjevu (zavisno od interesa). Tri tečaja posjeduju UN-ov certifikat (tečaj za vojne promatrače, tečaj za zaštitu civila i tečaj za stožerne časnike), dok NATO i EU tečajevi ne posjeduju ovakav tip dokumenta. Brigadir Miloš nada se da će kroz nekoliko godina certifikat dobiti i EU CSDP tečaj, odnosno Tečaj obrambene i sigurnosne politike EU, koji se trenutno radi na zahtjev.

U Središtu je dosad više od 5.000 polaznika osposobljeno za djelovanje u međunarodnom okruženju, od kojih je preko 450 stranih državljana iz više od 50 zemalja svijeta.

No, istini za volju, treba primijetiti kako se radi o vojnoj instituciji koja je posljednjih petnaestak godina imala svojevrsni sumrak. Naime, njegova je udarna faza trajala nedugo po ustrojavanju, u ožujku 2001. godine (u statusu pristožerne postrojbe GS OS RH). Tada se dostiglo certificiranje UN-a (u ožujku 2004. godine), a razvijan je i niz novih zanimljivih tečaja za pripadnike OS RH, ali i civile koji trebaju u zone provođenja mirovnih operacija. Međutim, već tada je bilo jasno da hrvatskom središtu u Rakitju konkurira međunarodno „Središte za obuku za operacije potpore miru“ (SOOPM) u susjednoj Bosni i Hercegovini. I dok je centar na Butmiru napredovao, pa 2007. postaje Partnersko obučno i obrazovno središte (POEC) – hrvatski SMVO te iste godine priznaje poraz.

Središte za međunarodne vojne operacije se preustrojem 2007. utapa u Zapovjedništvo za obuku i doktrinu HKoV „Fran Krsto Frankopan“, SMVO mijenja ime u „Obučno središte za međunarodne vojne operacije“, a veliki pad u rangu središta obilježava i vidljiva redukcija njegovih ambicija. Iako je prelazak BiH centra iz međunarodnih ruku u strukturu OS BiH početkom siječnja 2013. otvorio poneka vrata, Republika Hrvatska tek početkom 2015. godine malo jača status SMVO u Rakitju – njega se izdvaja u sastav Zapovjedništva HKoV, s navodno obnovljenim fokusom i na NATO/EU, pripadnike stranih oružanih snaga te neke uske kategorije domaćih civila. Ipak, puninu stanja tu najbolje ocrtava ponovna usporedba sa spomenutim BiH centrom – koji danas izvodi 6 NATO odobrenih tečajeva, 2 UN-certificirana tečaja, te još i 2 tečaja akreditirana pri lokalnim BiH sveučilištima. Ujedno, 2014. je ovo BiH središte dobilo i „Certifikat potpune obučne sposobnosti“ („Full Training Capability Certificate“) Ministarstva vanjskih poslova SAD, da bi u svibnju 2016. zadobilo i „NATO certifikat osiguranja kvalitete“ („NATO Quality Assurance Certificate“) – čime je i službeno postalo jedno od NATO akreditiranih institucija za specijaliziranu obuku te izobrazbu. Za okretanje ovakvog razvojnog trenda, uz novo ime, SMVO u Rakitju ipak traži još i podosta dodatne pažnje te ustrajnoga rada.

Tečajevi koji se provode u SMVO “Josip Briški”