Slučaj Patria ipak odvojenim kolosjekom u Sloveniji i RH

 

Nakon podužeg postupka, Okružni sud u finskome mjestu Hämeenlinna oslobodio je 30. siječnja ove godine petoricu visokih predstavnika tvrtke Patria svih optužbi za podmićivanje u Sloveniji – ustvrdivši kako finsko Državno odvjetništvo nije uspjelo dokazati navode iz svojih optužnica. Na tu se odluku Državno odvjetništvo onda i žalilo nadležnom prizivnome sudu početkom ožujka, ujedno tražeći da se o slovenskome slučaju odlučuje ponovo, ali ovoga puta u kompletu i sa sličnim tvrdnjama po pitanju poslovanja Patrije u Hrvatskoj. Do ovog je zahtjeva za spajanjem došlo temeljem tvrdnji tužitelja da je upravo radi odvojenosti ta dva postupka došlo do situacije u kojoj oni nisu mogli izvesti sve relevantne dokaze (posebno one usmene). Da je Prizivni sud u mjestu Turku postupio po ovome zahtjevu optužbe – automatski bi u vodu pala i prvostupanjska presuda po pitanju tvrtke Patria u Sloveniji, pa bi i tu suđenje onda moralo krenuti kompletno iznova. No, srijeda 2. srpnja ove godine nije bila baš sretna za finske državne odvjetnike – posebno one na jugozapadu Finske, pred Prizivnim sudom u gradu Turku, koji je odlučio ne izaći u susret njihovim zahtjevima.

Kako je javnosti priopćeno u pisanom priopćenju ovoga suda – dok s jedne strane novi usmeni te pismeni dokazi govore u prilog povrata “slovenskog slučaja” na ponovno odlučivanje pred prvostupanjskim sudom, s druge strane protiv toga stoji više kašnjenja u pojedinim dosadašnjim pravnim potezima državnih odvjetnika, kao i porast sa svim tim vezanih procesnih troškova. Nije za zanemariti ni stav koji je također iznio spomenuti Prizivni sud – da u kaznenim predmetima zapravo nema pravnih ograničenja da i sam prizivni sud ne izvede te preispita nove dokaze u žalbenome postupku – na što, kako izgleda, finsko državno odvjetništvo nije bilo spremno. Uz to, povratkom na ponovno prvostupanjsko postupanje čitavog slučaja mogućih koruptivnih radnji tvrtke Patria u Sloveniji, mnoge bi procesne radnje zapravo bile ponavljane – što bi otezalo postupak. Za Prizivni sud u gradu Turku ta se činjenica činila suprotnom finskome ustavu i Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.

Pokojni sudac Juhani Hirvonen na poslu, veljača 2011. godine

Finsko pravosuđe na djelu, veljača 2011. godine

Dakle, nakon podrobnog pretresanja podnesene žalbe, Prizivni je sud odlučio da nema zadovoljavajućih razloga da se slučaj vrati natrag na prvostupanjski Okružni sud – što nije utjecalo na potrebu da se još odlučuje i o ostalim točkama žalbe finskih državnih odvjetnika po pitanju “slovenskog slučaja”, ali sada u redovitom žalbenome postupku. Dok se finski sud još u rujnu prošle godine odlučio na spajanje kaznenih postupaka oko prodaje borbenih oklopnih vozila Patria Sloveniji i Hrvatskoj – o ovoj se odluci također krenulo odlučivati iznova nakon smrti u ovome slučaju iskusnog glavnog suca Juhanija Hirvonena, krajem mjeseca studenoga 2013. godine. Ako se tu nešto bitno ne promijeni, suđenje u Finskoj za “hrvatski slučaj” vezan uz poslovanje tvrtke Patria trebalo bi započeti u rujnu ove godine.

Hrvatski dio postupka

Tijekom proteklih mjeseci ustrajno se u pojedinim medijima moglo čuti kako spomenuto suđenje u Finskoj na ovaj ili onaj način izravno gađa put bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića. On je te optužbe konzistentno odbijao, tvrdeći da od tri navodna posrednika pri podmićivanju (Wolfgang Riedl, Franjo Gregurić i Bartol Jerković) poznaje tek Gregurića, ali i to površno. Na sve navodne tvrdnje finskih vlasti Mesić je odvraćao:

Oduvijek je za sve procese nabave vojne opreme isključivo bilo nadležno Ministarstvo obrane. Moja jedina veza s procesom bila je činjenica da je jedan od članova stručne skupine koju je MORH osnovao bio moj tadašnji savjetnik za nacionalnu sigurnost Vlatko Cvrtila. No, čak ni to ne stoji, jer je u trenutku donošenja odluke on bio u Americi“.

Pri tome, on se pozivao i na činjenicu kako je čitav “slučaj Patria” u Hrvatskoj uslijedio nakon “slučaja kamioni” – a kako je obje ove sporne nabave vodio isti ministar obrane (tada Berislav Rončević), Mesić tvrdi da niti teorijski nije mogao utjecati na kasniju nabavu oklopnih vozila, budući je njihov međusobni odnos bio ozbiljno narušen vremenski ranijim “slučajem kamioni”. Za to vrijeme, na ovu se temu iz službenih izvora RH čulo bitno manje jasnih stavova.

Mesić se posebno osvrnuo i na navode finskih medija, prema kojima je finski državni odvjetnik Jukka Rappe na pripremnome ročištu navodno ustvrdio da je čak pet posto iznosa cjelokupnog posla tvrtke Patria u Hrvatskoj (ukupno oko 112 milijuna eura) bilo namijenjeno mitu – dva posto tadašnjem direktoru poduzeća “Đuro Đaković Specijalna vozila” Bartolu Jerkoviću, a po jedan posto sada bivšem hrvatskom predsjedniku Mesiću i bivšem premijeru Franji Greguriću. Uz to, Rappe je navodno ustvrdio da se radi o vrlo složenom slučaju jer su tu neki računi bili krivotvoreni, te da finsko tužiteljstvo ne zna niti kome je novac tu stvarno bio isplaćen.

Nakon prvih izjava na ove optužujuće navode, od kojih ovdje i citiramo onu od 22. svibnja:

Prema saznanjima koja imam, moje ime u cijeloj priči o Patriji pojavilo se temeljem razgovora nekog iz uprave Patrije i jednog od tih njihovih lobista. Lobist je ustvrdio da poznaje Franju Gregurića, da je Gregurić u dobrim odnosima sa mnom, a da ja, tobože, imam utjecaj na jednog generala. I to je to. Je li to dokaz? Kakvi su to pravni standardi da se nekoga temeljem razgovora trećih osoba dovodi u vezu s tako ozbiljnim kaznenim djelom? Upravo zbog toga i očekujem da će mi se na kraju Finska ispričati“,

Mesić je oštro krenuo u svoju obranu – prvo je 26. svibnja ove godine iz Finske zatražio službene potvrde o ovim izjavama spomenutog državnog odvjetnika, da bi onda krenuo i dalje. Putem Veleposlanstva Republike Finske u Zagrebu on je 12. lipnja ove godine uputio finskom Državnom odvjetništvu, odnosno tamošnjem glavnom državnom odvjetniku Jukki Rappeu – zahtjev za očitovanjem po pitanju medijskih nagađanja, da li protiv njega u Finskoj postoji optužnica ili ne. Na to je pitanje Mesiću stigao i odgovor, objavljen na njegovim internetskim stranicama 19. lipnja 2014. godine, kojim su se Finci službeno ogradili od medija i njihovih špekulacija po ovome pitanju:

Služba finskog Tužiteljstva željela bi, u vezi s pismom što ga je g. Stjepan Mesić uputio 12. lipnja 2014., naglasiti sljedeće. Jedina pisana izjava za medije državnog tužitelja g. Jukke Rappea u vezi sa slučajem dana je 28. lipnja 2013. Ta je izjava dostavljena g. Mesiću na njegovo traženje izraženo u pismu od 26. svibnja 2014., a uz posredovanje finskoga veleposlanstva u Zagrebu. Služba Tužiteljstva nema dokumentiranu nikakvu drugu komunikaciju s medijima u vezi sa slučajem.

Kao što se vidi iz relevantnih dokumenata što se odnose na slučaj, finska služba Tužiteljstva u svojoj optužnici tereti isključivo finske osumnjičenike u slučaju, a kao što je dogovoreno sa zajedničkom istražiteljskom skupinom sastavljenom od predstavnika iz Finske, Austrije i Hrvatske. Slijedom toga, optužnica ne sadrži nikakvu optužbu protiv g. Mesića kojom bi se tvrdilo da je on primio mito, niti je finsko Tužiteljstvo dalo ikakvu izjavu kojom bi se tvrdilo da je to bio slučaj.

Dapače, služba finskog Tužiteljstva ne daje nikakve izjave kojima bi se mogla uplitati u istrage u Austriji, ili Hrvatskoj, ili utjecati na njih. Za bilo kakve zaključke koje su predstavnici bilo kojih medija mogli izvući na temelju pokretanja postupka pred sudom u Finskoj i njihovo dovođenje u vezu s istragama u Austriji, ili Hrvatskoj, isključivo su odgovorne osobe koje su u pitanju“.

Za to vrijeme u Sloveniji…

Oko 3.000 simpatizera otpratilo je Janeza Janšu u Dob

Oko 3.000 simpatizera otpratilo je Janeza Janšu u Dob

Dok se Stjepan Mesić prilično glasno i aktivno bori s insinuacijama oko njegove odgovornosti za korupciju pri nabavi borbenih oklopnih vozila Patria u Hrvatskoj – u Sloveniji je situacija ponešto drugačija. Naime, svojedobni slovenski premijer Janez Janša osuđen je u lipnju prošle godine za primanje mita u sličnom poslu nabave oklopnjaka za Sloveniju na bezuvjetnu zatvorsku kaznu od dvije godine. Nakon što je drugostupanjski sud krajem travnja 2014. potvrdio ovu presudu, da bi onda i slovenski Ustavni sud odbacio njegove žalbe – Janša je 20. lipnja ove godine počeo i odsluživati dosuđenu mu zatvorsku kaznu.

No, već se sada može reći da njegovo služenje kazne zapravo i ne teče na normalan način, budući da se pred zatvorom u gorenjskome mjestu Dob, općina Domžale, okupljaju pristalice njegove Slovenske demokratske stranke (SDS) – koji su masovnim skupom Janšu ispratili u zatvor. Ujedno treba spomenuti kako ova presuda ima i dublje političke učinke u Sloveniji. Naime, njome je iz neposredne političke utrke izbačen ozbiljan igrač, a samo tri tjedna pred parlamentarne izbore u Sloveniji, zakazane za 13. srpnja ove godine. Osim lokalnih političkih vlasti, na tu su činjenicu posebno upozorili i predstavnici Europske pučke stranke (EPP), čija je članica i slovenska SDS.

 

Content Protected Using Blog Protector By: PcDrome.