Brigadir Ivan Selak, probni pilot HRZ-a

Na izvanrednoj press-konferenciji održanoj danas u Ministarstvu obrane, probni pilot HRZ-a brigadir Ivan Selak opovrgnuo je napise Večernjeg lista o tome da je „legendarni pilot Ivan Selak čudom spasio MiG i život“.

„Vjerovali ili ne – to je u redovnom letenju nenormalna situacija. Na probnom letu, ponavljam – vjerovali ili ne, to je normalna situacija. Ne događa se, ali se dogoditi smije. I dogodilo se – došlo je do ulaza nadzvučne struje u uvodnik zraka gdje ona ne smije biti. I došlo je do tzv. pumpanja uvodnika zraka, do strahovito velike buke, udaranja, i do stajanja naravno, do stajanja motora. Ja sam samo odradio izvanredni postupak koji se u toj situaciji radi, a to je da sam spustio avion na visine na kojima je moguće izvršiti pokretanje motora. Da li je remont dobar ili nije – pa motor se pokrenuo, mislim da to dovoljno govori. I nakon toga sam prizemljio avion na zračnu luku Pleso“,

objasnio je Selak što se točno dogodilo u subotu, 5. lipnja, o čemu je priopćenjem javnost izvijestilo i Ministarstvo obrane. Na visini od 13 tisuća metara i pri brzini od 2 maha došlo je do tzv. nepredviđene situacije pumpanja uvodnika zraka motora, potvrdio je Selak dodavši da se upravo zbog takvih situacija rade probe motora u najnepovoljnijim uvjetima rada za motor – u ovom slučaju na nadzvučnoj brzini i na velikoj visini. I na drugim probnim letovima bilo je raznih nepredviđenih situacija, jer da ih nije bilo – većina od 7 zrakoplova tipa MiG-21 pristiglih iz Ukrajine već bi bila primljena u službu u OS RH.

U Hrvatskoj se trenutno nalazi ukupno 7 zrakoplova iz tzv. “ukrajinske kvote”: 5 zrakoplova MiG-21 jednosjeda, i 2 MiG-21 dvosjeda. Zrakoplovi se testiraju kroz 4 probna leta: (1) testiranje upravljivosti, uravnoteženosti, sigurnosti, stabilnosti i po motoru, (2) testiranje nove i stare opreme, (3) vrši se probni let na velikoj visini pri maksimalnoj nadzvučnoj brzini, i (4) posljednji probni let je proba radara. Od MiG-ova pristiglih u Hrvatsku, jedino je zrakoplov oznake “135” prošao kompletna testiranja. Zadnji probni let aviona oznake “131” trebao je biti danas, no zbog izvanredne konferencije za medije on je prebačen za sutra, kada bi se u zrak posljednji put probno trebao vinuti i zrakoplov oznake “133”. Zrakoplovi “132”, kao i dvosjed popularno zvan „kockica“ na redu su sljedećega tjedna, a zrakoplov oznake “164” idući ili čak tjedan iza.

Praktični problemi

Inspekcija remonta u Ukrajini u studenom 2013.

Najveći problem, priznao je brigadir Selak, predstavlja činjenica da se u Ukrajini nisu mogla provesti sva potrebna testiranja. Naime, zbog ukrajinskih propisa ondje nije bilo moguće vršiti testiranje radara u punom obimu (što znači da postoji cilj u zraku), nije bilo moguće testiranje radio visinomjera (jer u Ukrajini nije dozvoljeno letenje ispod 400 metara), te nije bilo moguće izvršiti testiranje na visokim nadzvučnim brzinama i na velikim visinama. Zbog toga se u Hrvatskoj provode testiranja sukladna programu testiranja dobivenom od proizvođača MiG-21. Tim iz ukrajinskog Remontnog zavoda u Odesi također je u Hrvatskoj i sudjeluje u otklanjanju nedostataka, no niti to ne prolazi bez problema jer oni nisu došli sa svom potrebnom opremom za testiranje.

I prilikom sklapanja ugovora o remontu i modernizaciji MiG-ova iz sastava HRZ i PZO bilo je jasno da ukrajinski propisi ograničavaju razinu potrebnih probnih letova. Upravo zato, objasnio je general Dražen Ščuri, zapovjednik HRZ i PZO, u samom ugovoru stoji da se u Ukrajini radi preliminarni prijem, dok će se završno testiranje i završni prijem remontiranih te moderniziranih borbenih zrakoplova napraviti u Hrvatskoj, nakon što se potvrdi apsolutna ispravnost MiG-ova. Kako to do ovoga časa nije ostvareno (osim za jedan zrakoplov), radi se na otklanjanju uočenih nedostataka, zbog čega kasni prijem novih/starih MiG-ova u Oružane snage RH.

Penali i ostale dvojbe

Press-konferencija u MORH-u: Dražen Ščuri, Ivan Selak, Branko Pribolšan i Viktor Koprivnjak

I pomoćnik ministra obrane Viktor Koprivnjak te načelnik Samostalnog sektora za javnu nabavu Branko Pribolšan ponovili su stav Ministarstva obrane da će preuzeti isključivo potpuno ispravne nadzvučne letjelice, te da će zbog kašnjenja naplatiti penale, kako stoji i u ugovoru s Ukrajincima. Pribolšan, međutim, nije želio reći koliko je novčane kazne obračunato do današnjeg dana, već je na novinarsko insistiranje procijedio tek da se radi o „0,4 posto dnevno“ (vjerojatno od ukupne vrijednosti posla). Također, potvrdio je da, prema ugovoru, bez obzira na dužinu kašnjenja, penali ne mogu biti veći od 400 tisuća eura ukupno, ali je dodao da to nije jedina ugovorna kazna:

„Mi imamo i garanciju banke… u svrhu urednog ispunjenja ugovora. Nemojte zaboraviti na jamstvo za uredno izvršenje posla – to je najveće jamstvo.“

Pribolšan je demantirao i napise da su do sada pristigli MiG-ovi upravo zbog raznih svojih problema transportirani do Hrvatske kopnenim putem. Ugovor je, kazao je Pribolšan, dopuštao obje mogućnosti – transport i kopnom i zrakom, no nije objasnio zašto je odlučeno da MiG-ovi dođu dužim, kopnenim putem, pa ostaje za vjerovati da se tome pribjeglo prvenstveno iz sigurnosnih razloga, dok ostaje i činjenica kako se time uštedjelo i na troškovima transporta te novostečenim letnim satima.

Manji troškovi, složili su se i Pribolšan i Selak, išli su i u prilog konačnoj odluci Ministarstva obrane da se remont i modernizacija postojećih hrvatskih MiG-ova napravi u Ukrajini – ušteda u odnosu na ponudu rumunjskog Aerostara bila je čak 40 milijuna kuna. No, dodao je Selak, razlike između remonta svojedobno obavljenog u Rumunjskoj i aktualnog u Ukrajini su ogromne, i još uvijek idu u korist ukrajinske strane.

„Ja sam prijatelj s g. Buhaijem, koji je direktor Zrakoplovno- tehničkog zavoda Aerostar, kojem sam osobno rekao: ‘G. Buhai, genetski ja sam ćelav. Ali ove sijede što imam je zbog vašeg remonta.’ Toliko o njihovom remontu!“,

plastično je Selak pojasnio nevolje s rumunjskim remontom.

Iako su u Ministarstvu obrane očekivali određene probleme s ukrajinskim remontom, Viktor Koprivnjak priznao je da nisu zadovoljni s tolikim kašnjenjem cijeloga posla. No to ipak ne umanjuje žalosnu činjenicu da Republika Hrvatska i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo trenutno posjeduju tek dva operativna nadzvučna aviona.