Gostujući prošlog četvrtka, 17. siječnja, na televiziji Antena 3, rumunjski ministar gospodarstva Niculae Badalau potvrdio je završetak potrage Republike Rumunjske za novom puškom svojih Oružanih snaga, kao i traženja partnera s kojim će se surađivati u tom velikom poslu. Badalau je, naime, izjavio:
„Uvjereni smo 60% da će Rumunjska proizvoditi novo naoružanje, generacija 4, s Berettom. Proizvodit će se u Plopeniju, imali smo pregovore i oni su izabrali lokaciju. U prvoj fazi, mi ćemo sudjelovati s više od 30% vlastitih komponenti, jer je sasvim jasno da ne možemo sve proizvesti u ovoj prvoj fazi. Mislim da ćemo potpisati ugovor do ljeta, i da ćemo u jesen izraditi prve primjerke“.
Izbor je, rekao je dalje Badalau, napravljen u dogovoru s Ministarstvom obrane Rumunjske:
„To je oružje ‘zero-rebound’, NATO kalibra 5.56, posljednja generacija. Oružje je dotjerano, godinama smo puno istraživali, i sada razgovaramo sa svjetskim brandom, Berettom. Bilo je puno šire rasprave s Ministarstvom obrane, testirali su ga i odabrali ono što je najbolje za rumunjsku vojsku“.
Nagađa se da bi prva narudžba iznosila čak 50.000 komada. Glavna skupština državne kompanije Romarm S.A. već je donijela odluku o započinjanju pregovora s ciljem osnivanja zajedničke tvrtke između rumunjske tvrtke Uzina Mecanică Plopeni S.A. i talijanskog Beretta Holding S.p.a.
Jurišna puška ARX160 A3 – jedna od tri Berettine puške kalibra 5.56
O kojem je točno tipu Berettine jurišne puške riječ, Badalau nije specificirao, no o kojoj god od 3 Berettine puške da se radilo – bit će neizmjerno bolje od postojećih rumunjskih pušaka nastalih na temelju AK-47, tvrde rumunjski mediji. Tvornica u gradu Plopeni na jugu Rumunjske specijalizirana je za proizvodnju streljiva, posebno topničkog, pa predstavnici talijanske Berette nisu previše dvojili o izboru lokacije za proizvodnju novih rumunjsko-talijanskih jurišnih pušaka. Ovime je okončana gotovo 10 godina dug projekt Ministarstva obrane Rumunjske da pribavi novu jurišnu pušku kalibra 5.56 mm, iako se tu od ideja o osmišljavanju oružja završilo na kupoprodajnoj suradnji. Dosadašnji napori u suradnji s tvrtkama Cugir i Sadu nisu dali nikakve konkretne rezultate.
Rumunjski ministar obrane u posjetu HS Produktu, ožujak 2018. (Photo: MORH/J.Kopi)
Za ovaj je posao bila zainteresirana i karlovačka tvornica HS Produkt. Tijekom posljednjih godinu dana, nekoliko su puta rumunjske delegacije posjećivale perjanicu hrvatske obrambene industrije, uključujući i samog ministra obrane Rumunjske Mihaia Fifora. Prilikom njegovog posjeta hrvatskom Ministarstvu obrane, u ožujku 2018. godine, organizirani su i susreti na najvišoj državnoj razini – osim Krstičevića, Fifora su primili i premijer Andrej Plenković, te tadašnja ministrica gospodarstva Martina Dalić, dok je on zajedno s delegacijom rumunjskih gospodarstvenika obišao i sam HS Produkt. Fifor je tada potvrdio da je došao u posjet s namjerom da se uspostavi suradnja obrambenih industrija Hrvatske i Rumunjske, s posebnim naglaskom na proizvodnju jurišnih pušaka.
„Nastojimo uspostaviti suradnju na području prodaje naoružanja koje Hrvatska proizvodi. Mi ćemo oružje testirati i pokaže li se dobrim za rumunjsku vojsku – započet ćemo pregovore o tehnološkom transferu i industrijskoj suradnji, budući bi se ovo oružje trebalo proizvoditi u Rumunjskoj“.
rekao je tada Fifor. No uz sav trud hrvatskog državnoga vrha, Rumunji su ipak odabrali talijanskog partnera.
Plan Ministarstva gospodarstva Rumunjske je jačanje domaće vojne industrije, koja je u 2017. godini izvezla robu u vrijednosti od 120 milijuna dolara. Projekcija izvoza za ovu godinu uključuje rast na 150 milijuna USD, a Ministarstvo očekuje porast izvoza i narednih godina, pogotovo nakon obnove rada domaće tvornice za proizvodnju baruta. U suradnji s tvrtkom Pirochim Victoria, barut bi se trebao proizvoditi u tvornici nitroceluloze u Fagarasu, koja je proizvodila barut i ranije, tijekom komunističke vladavine. Tvornica bi se državnim sredstvima trebala izgraditi tijekom 2 i pol godine, a rumunjski ministar gospodarstva Badalau kaže da bi kapaciteti buduće proizvodnje baruta trebali podmiriti domaće, rumunjske potrebe (koje se trenutno namiruju iz uvoza), dok bi dio otišao u izvoz.
