Danas, 30. kolovoza 2021. godine, iz luke Lora je put NATO operacije „Sea Guardian“ otpraćena raketna topovnjača RTOP-41 „Vukovar“. Ovom svečanom događanju prisustvovali su i predsjednik Republike Zoran Milanović, ujedno i Vrhovni zapovjednik OS RH, te ministar obrane Mario Banožić, načelnik Glavnog stožera OS RH admiral Robert Hranj, i zapovjednik Hrvatske ratne mornarice kontraadmiral Ivo Raffanelli.
U splitskoj vojarni „Admiral flote Sveto Letica-Barba“ tom je prilikom put središnjeg Mediterana otposlan ukupno 5. po redu HRVCON sastavljen od 33 pripadnika (uključujući i dvije žene), pod zapovjedništvom kapetana korvete Marinko Majić, koji je prije točno godinu dana zapovijedao 3. HRVCON-om koji je s RTOP-42 „Dubrovnik“ na samom početku rujna 2020. također otišao u operaciju „Sea Guardian“. Broj ljudi ovdje se barem načelno uklapa u limit od ukupno 35, koliko je maksimalno bilo dopušteno saborskom odlukom s kraja 2020. godine. No, kako je ondje ujedno naznačena i „mogućnost rotacije“, time je onda pokrivena i činjenica da je ovo za Republiku Hrvatsku već drugo po redu sudjelovanje u operaciji „Sea Guardian“ ove godine (budući je 4. HRVCON s brodom RTOP-42 „Dubrovnik“ u takvoj misiji bio od 12. do 29. ožujka ove godine). Ujedno, time se onda i aktualna posada od 33 pripadnika OS RH formalno nadovezuje na u ožujku otposlane ukupno 32 osobe (30 pripadnika HRM, te jedan pripadnik Obavještajne pukovnije i jedan pripadnik ZZP), pa ispada kako je tu riječ o rotaciji – te je onda i načelno ograničenje kadrovske kvote tu poštovano.
Predsjednik Milanović istaknuo je kako upravo Hrvatska ratna mornarica zbog činjenice da brine o sigurnosti hrvatskog mora predstavlja poseban dio hrvatskog identiteta i poželio je sudionicima ove NATO misije puno sreće. Zato je ministar Banožić smatrao posebno bitnim naglasiti i da su „dosadašnje zadaće koje je Hrvatska ratna mornarica imala u sklopu NATO operacije potpore miru Sea Guardian, Hrvatsku vojsku označavale kao iznimno snalažljivu“, te da se „na nas uvijek može računati“ – ujedno pozvavši i pripadnike kontingenta „da brinete o međusobnoj sigurnosti, pazite jedni na druge tijekom cijele zadaće“. Treba napomenuti još i riječi zapovjednika HRM, komodora Ive Raffanellija koji je rekao da brodovi HRM-a u ovoj operaciji sudjeluju protekle tri godine, te je napomenuo: „Topovnjači Vukovar ovo je drugi angažman. Ne sumnjajući u vaše znanje i sposobnosti, a posebno u vašu predanost pozivu, siguran sam da ćete opravdati povjerenje koje vam je sada ukazano“.
Svrha petog po redu hrvatskog kontingenta u NATO operaciju potpore miru „Sea Guardian“ načelno je ista kao i u prethodnim navratima ove aktivnosti – provoditi „neborbene zadaće s težištem na stvaranju cjelovite pomorske situacijske slike, a u cilju odvraćanja mogućih ugroza“. Uz to, „Sea Guardian“ pridonosi pomorskoj situacijskoj informiranosti, razvoju regionalne pomorske sigurnosti, podupire borbu protiv terorizma, osigurava slobodu plovidbe, provodi zadaće pomorskog presretanja, pridonosi borbi protiv proliferacije oružja za masovno uništenje, štiti ključnu infrastrukturu te pomaže razvoju sposobnosti ratnih mornarica partnerskih zemalja u Sredozemlju.
Temelj slanja u misiju
Nešto vrlo slično čulo se i u pandemijskim udarom pogođenom Hrvatskom saboru 26. studenog 2020. godine, kada je pred gotovo potpuno praznom sabornicom Zdravko Jakop, državni tajnik u Ministarstvu obrane, hrvatsko sudjelovanje u ovoj operaciji obrazložio riječima:
„Kada govorimo o NATO operaciji potpore miru Sea Guardian u Sredozemlju… ima zadaću uspostave pomorske sigurnosti radi suradnje s mediteranskim zemljama na održavanju svijesti o pomorskoj situaciji, te izgradnji obrambenih kapaciteta. Operacija je pokrenuta 2016. godine, a Republika Hrvatska je do sada sudjelovala 2018. brodom „Vukovar“, a 2019. i 2020. brodom „Dubrovnik“ sa 99 pripadnika – to jest, 33 pripadnika po rotaciji. Sudjelovanjem u operaciji unapređuje se sposobnosti Hrvatske ratne mornarice za provedbu zadaća, te povećava interoperabilnost. Novom odlukom predlaže se mogućnost upućivanja u operaciju Sea Guardian do 35 pripadnika Oružanih snaga brodom Hrvatske ratne mornarice. Budući da i naši brodovi imaju taj kapacitet, praktički, posade“.
Nakon toga, ova je tema na glasovanje stigla 27. studenoga 2020. te prošla s 112 glasova „ZA“, 1 „PROTIV“, 6 „SUZDRŽANIH“.
No, tom je prilikom objašnjeno i kraće trajanje aktualnih djelovanja na Mediteranu, u „Sea Guardian“ okviru, budući da je „smanjeni broj operativnih resursa za provedbu operacije“ u kombinaciji s veličinom područja operacije doveo do potrebe „prilagodbe planova“ – zbog čega „operativni plan operacije omogućio je angažiranje snaga država članica NATO-a i u kraćim razdobljima u područjima od posebnog interesa“ – gdje se takva područja definiraju temeljem analize mogućih ugroza i rizika, te korelacijom s drugim relevantnim operacijama na Sredozemlju. Hrvatsko je sudjelovanje tada definirano kao slanje jednog broda HRM s timom za pregled isključivo nevojnih brodova koji odobrava zapovjednik broda, uz – kako smo već spomenuli – angažiranje „do 35 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske iz sastava Hrvatske ratne mornarice s mogućnošću rotacije“.
Naravno, u skladu s običajem, o troškovima ovih aktivnosti moglo se čuti tek: „Financijska sredstva za provedbu ove Odluke osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcijama za 2021. i 2022. godinu i u okviru su limita određenih za Ministarstvo obrane Smjernicama za izradu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. i projekcijama za 2022. i 2023.“. Uz to, skraćen je i postupak izvještavanja o ovoj misiji, tako da je bilo usvojeno da će izvješće o sudjelovanju OS RH u ovoj operaciji biti „dio Godišnjeg izvješća o obrani koje Vlada RH podnosi Hrvatskome saboru“ – što je, imajući u vidu kako izgleda segment Godišnjeg izvješća o misijama, praktično pa najmanje moguće otkrivanje ikakvoga sadržaja javnosti uopće.
