Jučer je na svojoj 297. sjednici trenutno tehnička Vlada RH usvojila i “Prijedlog odluke o prelasku granice Oružanih snaga Republike Hrvatske radi pružanja humanitarne pomoći u inozemstvu na zadaćama protupožarne zaštite u 2024. godini”. Treću točku dnevnog reda šturo je obrazlagao državni tajnik u Ministarstvu obrane Zdravko Jakop:
“Pružanje humanitarne pomoći u inozemstvu ustavna je zadaća Hrvatske vojske. Uz program aktivnosti za protupožarnu sezonu, za 2024. godinu, koji smo donijeli – pred nama je i Odluka o pružanju humanitarne pomoći u inozemstvu na zadaćama protupožarne zaštite. Imajući u vidu dosadašnje iskustvo i postupanja u situacijama koje zahtijevaju brzo djelovanje i donošenje odluka, predlaže se i za ovu godinu donošenje navedene odluke. Predloženom odlukom odobrava se uporaba Oružanih snaga Republike Hrvatske na zadaćama protupožarne zaštite u inozemstvu, u 2024. godini. Ovom odlukom predlaže se odobravanje korištenja zrakoplova Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Određuje se da mandat i moguća nacionalna ograničenja i izuzeća u uporabi snaga definira ministar obrane. Odlukom se utvrđuje i obaveza izvješćivanja o njezinoj provedbi. Predlažemo da Vlada Republike Hrvatske donese ovu odluku“.
Ako pogledamo samu Odluku, ispada da je državni tajnik Jakop skoro pa preprićao njen ukupni sadržaj, izostavivši tek da spomenuta odluka o izvješćivanju ima i rok – Ministarstvo obrane mora o njenoj provedbi izvijestiti Vladu RH najkasnije do 31. siječnja 2025. godine.
Obrazloženje Odluke
Iako Zakon o obrani (čl.56 st. 6) propisuje da Vlade RH svojom godišnjom odlukom odobrava prelazak granice Republike Hrvatske za OS RH radi pružanja humanitarne pomoći na zadaćama protupožarne zaštite, doduše uz suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske – u čitavoj ovoj točki dnevnoga reda nije nijednom spomenuto je li takva suglasnost i zaista pribavljena (ne dao Bog da je i priložena uz dokument).
Ipak, tu je pobrojana lanjska praksa, temeljem slične Odluke od 22. ožujka 2023. godine – tri odvojena “izleta” hrvatskih vojnika i opreme u Helensku republiku, gdje se Grčkoj pomagalo (1) kod Atene od 21. do 30. srpnja 2023., (2) kod Soluna od 22. do 27. kolovoza 2023., i (3) Aleksadroupoli od 3. do 8. rujna 2023. godine. Sve to skupa je Hrvatsko ratno zrakoplovstvo koštalo 72:15 sati naleta u okviru 151 leta, da bi uz utrošak 63.862 litre goriva bilo izbačeno 750 tona vode po tamošnjim požarištima.
Nadalje, tu je pobliže opisano i kako će ministar obrane svojom naredbom definirati “mandat i nacionalna ograničenja i izuzeća u uporabi Oružanih snaga Republike Hrvatske na zadaćama pružanja humanitarne pomoći u inozemstvu” – o čemu onda treba izvjestiti i ministra vanjakih poslova, Vladu i Predsjednika RH. Naravno, neki čistunci bi tu mogli postaviti pitanje ovlasti ministra obrane da kao civil donosi naredbe prema osoblju Oružanih snaga.
Konačno, samo se olako spomenulo kako su financijska sredstva za provedbu ove Odluke “osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcijama za 2025. i 2026. godinu“. Dok je jasno kako jasan iznos nije mogao biti naveden, budući se ne zna koliko bi ovakvih aktivnosti moglo biti izvođeno tijekom nadolazeće godine – teško je ujedno naći opravdanja da se barem nije pobrojalo stavke proračuna s kojih se ove aktivnosti misle financirati, bilo u okviru obrambenog proračuna ili drugih kvota koje pokrivaju djelovanja u okviru prozupožarnih snaga Europske unije (RescEU mehanizam).
Naravno, sve ovo itekako računa i na hrvatsku flotu vatrogasnih aviona Canadair – rijedak specijalizirani resurs koji svake godine postaje sve skuplji, ne samo zbog sve starijih avionakoji postupno traže i sve više održavanja za osiguravanje operativnosti. Naime, i u Lijepoj našoj je – usprkos naporu Zrakoplovno tehničkog centra u Velikoj Gorici – postupno za vatrogastvo dostupno sve manje ovakvih aviona, a bilo kakva kupovina njihovih nasljednika itekako je na dugom štapu. A dok se o novim modelima Canadair aviona tek pregovara i političari tek povremeno mašu papirima, o štednji tog skoro neprocjenjivog nacionalnog postojećeg resursa nitko na glas ne govori ni riječi. Tek smo nedavno, prilikom potpisivanja nabavke nekih novih Canadaira, saznali da od postojećih 6 Hrvatska operativno raspolaže sa samo 5 CL-415, dok se šesti počeo koristiti za dijelove.
