Ministarstvo obrane je kroz model „savjetovanje sa zainteresiranom javnošću“ pokrenulo izmjene Zakona o službi u OS RH. Radi se o planu izmjena članka 225. Zakona o službi u OS RH (iz 2013. godine) i članka 58. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u OS RH (iz 2015. godine). U važećem Zakonu o službi u OS RH, članak 225. kaže:

„(1) Djelatni vojnik/mornar koji je u djelatnu vojnu službu primljen na neodređeno vrijeme ostaje u djelatnoj vojnoj službi dok ne navrši 20 godina staža osiguranja.

(2) Časnik zatečen u službi u Oružanim snagama na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koji ima srednju stručnu spremu ostaje u djelatnoj vojnoj službi dok ne navrši 20 godina staža osiguranja.

(3) Osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka izdvojit će se iz Oružanih snaga prema godišnjem planu izdvajanja osoblja, a najkasnije do 31. prosinca 2016“.

Dvije godine nakon donošenja novog Zakona o službi, 2015. godine usvojene su i njegove prve izmjene. Pri tome je tu donesen i članak 58. – koji nije dodatak u originalni Zakon o službi, već predstavlja dodatnu odredbu koja se svojom numeracijom ne uklapa u dotadašnju cjelinu dopunjenog propisa. On glasi:

„Djelatni vojnik/mornar koji je u djelatnu vojnu službu primljen na neodređeno vrijeme i djelatni časnik koji ima srednju stručnu spremu ostaju u djelatnoj vojnoj službi dok ne steknu prve uvjete za umirovljenje po posebnom zakonu kojim se uređuje umirovljenje djelatnih vojnih osoba“.

Dopune na dopune!

Kako izgleda, MORH bi sada išao u nove izmjene spomenutog Zakona – u 2. kvartalu ove godine Zakon o službi mijenjao bi se prvi puta, a u 4. kvartalu i drugi put ove godine (uz plan da se javno savjetovanje za to obavi tijekom listopada 2016.). U obrazloženju razloga zbog kojih se planira prvu od spomenutih rundi promjena riječ je baš o navedenim člancima 225. i 58. – i tu se kaže:

„U skladu s naprijed navedenom odredbom članka 225. Zakona, do 31. prosinca 2016. trebalo bi po sili zakona izdvojiti sve časnike sa srednjom stručnom spremom i djelatne vojnike/mornare primljene u djelatnu vojnu službu na neodređeno vrijeme, a koji imaju navršenih 20 godina staža osiguranja. Analizom je utvrđeno da do propisanoga roka sve ove osobe neće ispuniti ostale propisane uvjete za umirovljenje, što bi dovelo do toga da bio dio njih morao biti izdvojen bez prava na mirovinu“.

Na prvi pogled, upravo tu i upada članak 58., koji na snagu treba stupiti 01. siječnja 2017. godine, i koji propisuje ostanak u službi dok se ne steknu prvi uvjeti za umirovljenje po posebnom zakonu za DVO. No, kako objašnjava nova garnitura u MORH-u i OS RH, kada bi se taj članak primijenio „izdvajanjem ovako velikog broja djelatnih vojnika/mornara do kraja 2016. godine, Oružane snage Republike Hrvatske bi u toj kategoriji ostale bez znatnog broja osoba deficitarnih vojno-stručnih specijalnosti (primjerice, bez pirotehničara – pionira, rukovatelja građevinskih strojeva, vojnih policajaca, mehaničara za naoružanje, mehaničara za mototehniku, vozača i tenkista i sl.). Dio ovih vojno-stručnih specijalnosti neće se u kratkom roku moći kvalitetno popuniti novim vojnicima zbog određenih ograničenja u obuci i civilnim kvalifikacijama vojnika, što bi moglo dovesti do privremenog narušavanja određenih sposobnosti Oružanih snaga“.

Zato se predlažu sljedeće izmjene:

„Članak 225.

  (1) Djelatni vojnik/mornar primljen u djelatnu vojnu službu na neodređeno vrijeme izdvojit će se iz Oružanih snaga po stjecanju uvjeta za umirovljenje prema godišnjem planu izdvajanja osoblja, a najkasnije do 31. prosinca 2019.

(2) Djelatni časnik koji ima srednju stručnu spremu izdvojit će se iz Oružanih snaga po stjecanju uvjeta za umirovljenje prema godišnjem planu izdvajanja osoblja, a najkasnije do 31. prosinca 2016.

(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, osobe koje ne steknu uvjete za umirovljenje do rokova propisanih stavkom 1. odnosno stavkom 2. ovoga članka, izdvojit će se iz Oružanih snaga u kalendarskoj godini u kojoj steknu uvjete za umirovljenje“.

Istodobno, predlaže se brisanje postojećeg članka 58. iz spomenutih „Izmjena i dopuna“ od srpnja 2015. godine, kao i zasebne odredbe o njegovom stupanju na snagu s prvim danom sljedeće godine.

Ovime bi se, smatra predlagač (Ministarstvo obrane RH), prilagodila dinamika izdvajanja navedenih kategorija djelatnih vojnih osoba stvarnim potrebama OS RH, odnosno uskladila bi se s financijskim, obučnim i drugim mogućnostima zanavljanja potrebnog osoblja, posebno onog deficitarnih vojno-stručnih specijalnosti. Također, drže i da bi se uravnotežilo izdvajanje vojnika/mornara primljenih u djelatnu vojnu službu na neodređeno vrijeme.

„Uz izdvajanje po ostalim osnovama broj ukupno izdvojenih vojnika/mornara bio bi oko 600 godišnje, što je realno moguće nadoknaditi isto tolikim brojem novoprimljenih vojnika/mornara na temelju ugovora“,

piše u obrazloženju predlagača.

Veterani na mimohodu ili veterani u vojsci?

Ovakvo produžavanje roka za izdvajanje (najkasnije do 2019.) s jedne je strane dobra (da ne kažemo populistička) socijalna mjera, promatraju li se Oružane snage kao mjesto “od kolijevke pa do groba“. S druge strane, ne kaže se što će se dogoditi nakon 31. prosinca 2019. godine, osim što bi po postojećem slijedu stvari do tada trebali biti redovni parlamentarni izbori, pa će taj problem možda morati rješavati neka druga ekipa. No ovakvo odlaganje nepopularnih mjera dovodi do dvije, po OS RH neugodne posljedice – prvo, manje je pomlađivanja vojnog kadra (jer je upravo prisilna mjera izdvajanja odgođena), i drugo – zadržavaju se postojeće slabosti u obrazovnoj strukturi časničkoga kadra, jer SSS časnici duže čekaju odlazak iz sustava u mirovinu. Nastavlja se i dosadašnja agonija tzv. “vojnih specijalista”, dobre ideje koja nikako da zaživi u punini, i na pravi način.

U svemu tome nastavlja postojati i još jedna velika greška obrambenog sustava, ali i ne samo obrambenog – činjenica da se ljude zapravo ne priprema za izlazak iz sustava, te se olako prelazi preko neugodnosti da „civilni život“ u Hrvatskoj praktično pa uopće ne priznaje većinu vještina i znanja stečenih tijekom rada u OS RH. Uz takvu neusklađenost Oružanih snaga i ostatka Lijepe naše, redovito se baš umirovljenje tu onda koristi kao brzi lijek za sve probleme, ali i kao pokriće za izostanak otklanjanja dugogodišnjih sustavnih nedostataka pri upravljanju karijerama ljudi u obrambenome sustavu RH.

Proceduralni problemi

Aktualna tendencija izmjene Zakona o službi u OS RH ima i nekoliko proceduralnih problema. Tu je, prije svega, namjera da se ove izmjene provedu kroz hitnu saborsku proceduru (prvo i drugo čitanje odjednom). Zašto je ova materija hitna – predlagač ne objašnjava.

e-Savjetovanja i MORH u laganom raskoraku

Upitan je i način na koji je MORH za ove zakonske izmjene „proveo“ savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Osim što je ono provedeno tako da su ga mogli zamijetiti samo pasionirani ljubitelji tog tipa upravnih procedura, taj postupak je trajao samo 8 dana (od 30. ožujka do 07. travnja). No to ne možete jasno vidjeti na MORH-ovim stranicama, budući da tamo i dalje stoji da je ovo savjetovanje još uvijek u tijeku – dok na samoj državnoj stranici e-Savjetovanja možete primijetiti da je ovo savjetovanje zatvoreno, te da se danas, 14. travnja, očekuje i izvješće o provedenom savjetovanju.

Savjetovanje od samo 8 dana ne da nije uobičajeno, nego je suprotno članku 11. Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime, u stavku 3. toga članka jasno stoji da se savjetovanje s javnošću u pravilu provodi u trajanju od 30 dana (a ne 8, kako ga je proveo MORH). Pa ipak, i takvo defektno postupanje je valjda bolje nego ono zabilježeno prilikom nedavnih spornih izmjena Zakona o obrani i Zakona o nadzoru državne granice, kada savjetovanje s javnošću uopće nije ni provedeno, o čemu će se u dogledno vrijeme očitovati i Ustavni sud.

Da podsjetimo – riječ je tu o spornim izmjenama Zakona o obrani i Zakona o nadzoru državne granice, koje je Vlada RH usvojila 4. ožujka, da bi onda o tome raspravljao i Odbor za obranu Hrvatskoga sabora. Oba ova sporna zakonska prijedloga su na kraju izglasana 21. ožujka, te objavljena u Narodnim novinama br. 27/16 od 25. ožujka ove godine – da bi na snagu stupili prvog dana po objavi (26. ožujka 2016. godine). Za oba propisa zatražena je ocjena njihove ustavnosti, odvojeno od stranke SDP i udruge Centar za mirovne studije (CMS) iz Zagreba, a postupanje Ustavnoga suda po ovim zahtjevima se još iščekuje.