Tjedan dana prije „pravog“ datuma, u ponedjeljak, 20. prosinca, obilježeno je 30 godina od osnivanja Hrvatskog vojnog učilišta. Kao i nedavno na obilježavanju 30 godine Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, tako je i na okrugloj obljetnici HVU-a sudjelovao samo predsjednik Republike Zoran Milanović bez načelnika Glavnog stožera OS RH admirala Roberta Hranja i bez ministra obrane RH, ili bilo kojeg drugog predstavnika Ministarstva obrane. Tako se ta ružna slika i dalje provlači, unatoč velikim i okruglim obljetnicama dijelova obrambenog sustava, koje prolaze bez primjerene proslave prije svega za one koji su sudjelovali i još uvijek sudjeluju u njihovom formiranju i radu.
Tog ponedjeljka obilježavale su se 30. obljetnice postojanja dviju hrvatskih institucija – Hrvatske narodne banke i Hrvatskog vojnog učilišta, čega se dodirnuo i predsjednik Milanović u svom govoru na HVU:
„Došao sam iz institucije koja je jutros obilježavala svoju tridesetu godišnjicu – to je Hrvatska narodna banka. Ta trideseta godišnjice baš i nije prava, jer ta je institucija postojala i ranije. Ova vaša i naša nije postojala, ona je nastala u vrtlogu rata i stvaranja države. I ona je potpuno nova i u tom smislu potpuno naša. (…) Od te dvije institucije jedna je novčarska i uživa reputaciju, ali ne i ljubav. Ova druga, vaša i naša Hrvatska vojska je posebna, ona je samo naša, služi za obranu naše zemlje i služila je kada je bilo najteže, i nju građani i narod uvažavaju i vole. Te dvije institucije, ta dva stupa, čine ono dobro i kvalitetno u hrvatskoj državi”.
Ova epizoda „Naši i vaši” ujedno je iskorištena i za svečanu promociju polaznika preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija Vojno inženjerstvo i Vojno vođenje i upravljanje.
U povodu Dana Hrvatskog vojnog učilišta predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović donio je Odluku o promicanju djelatnih časnica i časnika Oružanih snaga Republike Hrvatske: u čin brigadira psihološke struke promaknut je pukovnik Dalibor Mesić, u čin pukovnika pješaštva bojnik Ivan Radoš, u čin kapetana fregate pomorstva kapetan korvete Jakša Mišković, u čin pukovnika inženjerije bojnik Marko Šimić, u čin pukovnika veze bojnik Ivan Krezić, u čin pukovnika vojno-obavještajnog roda bojnik Petar Kažimir, u čin kapetana fregate tehničke službe kapetan korvete Tino Sumić, u čin pukovnika prometne službe bojnik Hrvoje Mikšik, u čin pukovnika geoinformacijske struke bojnik Emil Banek, u čin pukovnice financijske struke bojnica Jasminka Šoić, u čin bojnice pješaštva promaknute su satnica Jelena Gudelj i satnica Marijana Maljak, u čin bojnika pješaštva satnik Mislav Kranjčec, u čin bojnika inženjerije satnik Krešimir Sudarić, u čin kapetana korvete motrenja i navođenja poručnik bojnog broda Toni Juretić, u čin bojnika vojno-obavještajnog roda satnik Ivan Novokmet, u čin kapetanice korvete tehničke službe poručnica bojnog broda Ana Bulat, u čin bojnice intendantske službe satnica Klaudija Matijević, u čin natporučnice pješaštva promaknute su poručnica Ivana Cvitković i poručnica Sanja Rožanković Sadiković, u čin natporučnika pješaštva poručnik Dino Bajac, te u čin natporučnika inženjerije poručnik Anto Tomić. Rektor zagrebačkog Sveučilišta prof. dr. sc. Damir Boras uručio je rektorovu nagradu za individualni, znanstveni i umjetnički rad najboljoj studentici pr Anđeli Matković, a zapovjednik Kadetske bojne stn Dinko Frajzman uručio je prijelaznu Kadetsku sablju najboljem polazniku 15. naraštaja kadeta nnr Josipu Lukincu.
Nekadašnji Časnički centar, u kojem su se počeli razvijati institucionalni oblici izobrazbe, ustrojen je u prosincu 1991. godine, preimenovan je u Hrvatsko vojno učilište “Petar Zrinski” nedugo nakon toga, a 2015. godine u Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman”.
Nakon prvih mukotrpnih 30 godina, pred Hrvatskim vojnim učilištem nalazi se novi izazov – transformacija u Sveučilište obrane i sigurnosti. Unatoč velikim kritikama i negodovanjima iz akademske zajednice, Hrvatski je sabor ipak 26. ožujka ove godine s 83 glasa „ZA”, 41 „PROTIV” i 3 suzdržana usvojio „Zakon o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti”. No bez obzira na ovu formalnu odluku, Sveučilište obrane još će neko vrijeme biti pod kapom i na proračunu Ministarstva obrane. To je na sjednici saborskog Odbora za obranu održanoj 30. studenog ove godine najavio državni tajnik u MORH-u Branko Hrg:
„Ova aktivnost vezano na Sveučilište provodit će se do početka samostalnog rada Sveučilišta. Sredstva su planirana u ’22. godini, odnose se na rashode za zaposlene, na plaće, bruto plaće i pripadajuće doprinose, te ostale rashode za zaposlene, naknade zaposlenima i ostale stvari koje proizlaze iz samog sustava.
Za Sveučilište je planirano u ’22. godini 24.038.272,00 kn, u ’23. godini 74.351.071,00 kn, i također toliko u 2024. godini. Znači, kako se Sveučilište ustrojava tako se iznos, naravno, povećava. Mi kasnije dolazimo u situaciju da u stvari smo samo transferna institucija za sredstva Sveučilišta, jer Sveučilište postaje pravna osoba i kao takva funkcionira i raspolaže sredstvima koja se osiguravaju isto kao što sveučilišta u Republici Hrvatskoj funkcioniraju preko Ministarstva znanosti i obrazovanja. Dinamički plan je napravljen, intenzivno se na tome radi…”.
Uskoro bi se, najavio je Hrg, trebali poduzeti i neki konkretni koraci u transformaciji Hrvatskog vojnog učilišta u Sveučilište obrane i sigurnosti:
„Uskoro se planira da će se predat’ sva potrebna dokumentacija za registraciju i nakon toga kreće ovaj dio, znači samog stavljanja u funkciju, uvođenje određenih prvih programa, suradnja sa drugim sveučilištima, fakultetima, zapošljavanje ljudi, prelazak dijela ljudi iz HVU-a, dakle, u sustav Sveučilišta, i na taj način polako u narednu akademsku godinu da krenemo s nekim prvim programima za koje bi bili osigurani uvjeti da se može krenuti”.
Čini se ipak kako žurbe nema, jer će se – sudeći prema projekcijama proračuna – glavne aktivnosti oko Sveučilišta tek početi odvijati tamo negdje 2023. i 2024. Nema baš ni neke kadrovske žurbe, jer unatoč – pretpostavljamo – velikom obimu poslova oko ustroja Sveučilišta, ono i dalje ima tek privremenu rektoricu prof. dr. sc. Ivanu Čuković-Bagić, koja istovremeno s poslovima na Črnomercu uspijeva normalno obavljati i svoj redovni puni posao prorektorice zagrebačkog Sveučilišta za studente, studije i upravljanje kvalitetom.
*Photo: UPRH/Marko Beljan i Obris.org
