Nije velika tajna da se Hrvatska već godinama lomi oko donošenja odluke o kupovini borbenih aviona. Prvo je Dugoročni plan razvoja OS RH iz 2014. godine tu odluku vidio do kraja 2016. godine, da bi se nakon brojnih prijepora taj teški teret onda odgodilo na još godinu dana. Tijekom 2017. Hrvatska je prelomila da želi zadržavanje borbene eskadrile i krenulo se ozbiljnije u proces nabave aviona – raspisan je poziv za podnošenje ponuda, koje se potom evaluiralo, a onda je preostalo i donošenje odluke. Tu je opet došlo do odgoda, o čemu je lani konačnu riječ imao Andrej Plenković, premijer i konačni odlučitelj. Nakon prijepora tijekom posljednjih mjeseci, baš je Plenković prije točno mjesec dana onda i objavio da se odluku ipak očekuje “u nekoliko idućih tjedana“, čemu bi trebala prethoditi sjednica Vijeća za obranu – visokog konzultativnog tijela na kojem se po pitanjima obrane okuplja čitav državni vrh Republike Hrvatske.
Upravo je održavanje tog skupa zadnje vrijeme bilo i izvorom svojevrsnih nesporazuma – posebno je glasno odjeknula izjava predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović kako problem nije na njenoj strani, već je riječ o izostanku slaganja u Vladi RH – gdje je postalo jasno vidljivo kako Ministarstvo obrane zagovara izraelsku opciju, dok se premijer Plenković premišlja po nekim širim gledanjima i okvirima, razgovarajući nedavno i sa vrhom švedskog poslovnog svijeta. No, mediji i javnost nisu pustili da tema potpuno padne sa stola, tako da se s pitanjima o nabavi borbenih zrakoplova premijer Andrej Plenković opet našao suočen jučer, u petak 23. ožujka. Naime, premijer Plenković se put Bruxellesa zaputio u četvrtak, 22. ožujka, odmah nakon sjednice Vlade, ne bi li u Belgiji prisustvovao sastancima Europske pučke stranke i Europskog Vijeća.
Upravo je nakon drugog dana zasjedanja Europskog vijeća on ukratko novinarima iznio o čemu se sve razgovaralo tijekom dvodnevnog susreta čelnika država-članica EU. Uz temu američkih sankcija na uvozni čelik i aluminij, provedbu Brexita, te odnose EU s Ruskom Federacijom, svoje mjesto među novinarskim pitanjima našlo je i pitanje o hrvatskoj nabavi borbenih zrakoplova – o kojoj je predsjednik Vlade kratko kazao: „Ta stvar stoji dobro, mislim da ćemo idućeg tjedna imati odgovarajuće sastanke, to jest Vijeće za obranu, i nakon toga procedura ide dalje“. Iste večeri, po povratku u Zagreb, Andrej Plenković gostovao je na Hrvatskoj televiziji, u čijem je Dnevniku tek nešto šire spomenuo daljnji tijek nabave borbenih zrakoplova: „Mi smo dogovorili za početak idućeg tjedna ne samo sastanak na ovu temu (hrvatska vanjska politika i odnos prema Rusiji, op.a.), nego će se, evo mogu sada vama ekskluzivno najaviti, u utorak u 6 sati održati Vijeće za obranu na kojem ćemo raspraviti i pitanja koja se odnose na nabavu borbenih zrakoplova“.
Idući tjedan
Usprkos ovim najavama, ponešto je stvari otvoreno oko najavljenih sastanaka državnoga vrha RH početkom idućeg tjedna – prvo u ponedjeljak, a onda u u utorak popodne, na Vijeću za obranu. Dio problema je ovdje uvjetovan međunarodnim odnosima, konkretno domaćim odjecima aktualnih razmimoilaženja Europske unije i Ruske Federacije, dok je ostatak problema tehničke prirode.
Kao prvo, dio problema tu je vezan uz odnose Republike Hrvatske i Ruske Federacije – gdje je tijekom proteklih dana došlo do faktičnog razmimoilaženja. Naime, kako 22. ožujka navodi Ured predsjednika Rusije:
„Hrvatska čelnica je čestitala Vladimiru Putinu povodom pobjede na predsjedničkim izborima. Čelnici država su raspravili razne aspekte bilateralne suradnje, uzimajući u obzir rezultate posjete Predsjednice RH Rusiji u listopadu 2017.. Posebice su zapazili i širenje trgovine te ekonomskih veza. Također se razgovaralo i o više drugih tema iz međunarodne sfere, uključujući tu i situaciju na Balkanu. Kolinda Grabar Kitarović je ponovila svoj poziv predsjedniku Rusije da posjeti Hrvatsku, u neko doba povoljno za obje strane“,
– čime je, navodno, predsjednica RH ujedno bila i prva zapadna čelnica koja je takvu čestitku uputila vladaru Rusije, nanovo potvrđenom na tamošnjim predsjedničkim izborima od 18. ožujka ove godine.
Za razliku od toga, Plenković se u Bruxellesu solidarizirao s ostatkom Europske unije, osudio napad nervnim bojnim otrovom za koji Ujedinjeno Kraljevstvo optužuje Rusiju, te podržao povlačenje zajedničkog EU veleposlanika iz Moskve. Ove razlike u stavovima Plenković je jučer na HTV-u objasnio riječima: „Pa ja sam to već pojasnio jučer, i danas u Bruxellesu… Ono kako sam ja doživio taj poziv je prije svega nastavak njenih razgovora sa predsjednikom Putinom, nakon što je i posjetila Moskvu i Soči, prije otprilike pet mjeseci… A ovaj razgovor sam doživio u kontekstu nakon održanih predsjedničkih izbora u Rusiji, i ponovljenog, u biti, poziva“. Dakle, riječ je tu o pomirljivosti i spuštanju mogućih tenzija na strani Vlade RH, uz svojevrsno barem verbalno umanjivanje razlika u gledanjima.
S druge strane, pitanje je i tehničke provedbe najavljenog Vijeća za obranu – koje se inače tradicionalno održava u Zagrebu. Naime, kako se jučer moglo čuti iz Ureda predsjednice Grabar Kitarović, ona početkom idućeg tjedana misli djelovanje svog ureda opet izmijestiti iz Zagreba, ovoga puta u obližnju Karlovačku županiju. Taj pomak, najavljen za razdoblje od 26. do 28. ožujka, trebao bi započeti već u ponedjeljak ujutro, sastancima s lokalnim županom i gradonačelnikom, dok je u privremenom uredu najavljen i susret s Abdelkaderom Messahelom, ministrom vanjskih poslova Alžirske Narodne Demokratske Republike, koji upravo u to vrijeme dolazi u RH. Baš drugi dan boravka predsjednice u Karlovačkoj županiji – onaj za kada je najavljeno najavljeno i Vijeće za obranu – trebao bi biti obilježen susretima s tamošnjim gospodarstvenicima (osim poduzeća HS Produkt, koje je izgleda na rasporedu za kraj prvog radnog dana u Karlovcu), posjetom Zapovjedništvu Hrvatske kopnene vojske, a onda i odlascima u Slunj, Rakovicu i Vojnić. Treći dan u Karlovačkoj županiji trebao bi obuhvatiti još i posjete Lasinji, Generalskom stolu, Ozlju, Dugoj Resi i Ogulinu.
Ovaj aktivni radni program predsjednice Grabar Kitarović i njegovo uklapanje s najavljenim sastancima državnoga vrha premijer Plenković je kratko komentirao na HTV-u: „To ovisi i o njenim obavezama u vezi Karlovca. Mora ona malo, možda, vidjeti sa svojim rasporedom, kako da ga prilagodi… Ali, razgovarat ćemo o temi“. Dakle, ako sve prođe dobro – ako se u ponedjeljak ne zakomplicira odnos predsjednice RH i Vlade predvođene premijerom Plenkovićem – u utorak bi se hrvatski postupak kupovine borbenih zrakoplova trebao pomaknuti barem korak dalje. Dok je u petak, 9. ožujka, i SDP tražio transparentnost ovog posla, tek ostaje za vidjeti hoće li do najavljenih sastanaka stvarno doći, te hoće li ponešto od zrakoplovne tematike raspravljane na najavljenom Vijeću za obranu doista biti i objavljeno zainteresiranoj hrvatskoj javnosti.
