Uoči današnjeg neformalnog sastanka šefova država i vlada država-članica EU, kao i međunarodne konferencije o Sahelu, premijer Andrej Plenković se, nakon dolaska u Bruxelles jučer poslijepodne, sastao s glavnim tajnikom NATO-saveza Jensom Stoltenbergom. To je bio prvi Plenkovićev posjet NATO-u u svojstvu premijera, pa nije čudno što je sam sastanak potrajao nešto duže od planiranih 45 minuta. „Ovo je bio zaista jedan vrlo plodan i konstruktivan sastanak“, rekao je hrvatski premijer za sastanak na kojem se razgovaralo o hrvatskom doprinosu NATO savezu – uključujući i povećanje obrambenog proračuna, potom o situaciju na jugoistoku Europe, te o suradnji NATO i EU, kao i drugih međunarodnih organizacija.
Osim komplimenata hrvatskoj „snažnoj posvećenosti NATO-u“, Jens Stoltenberg se zahvalio na hrvatskoj podršci Ukrajini: „Mi smatramo iznimno važnim da NATO nastavi pružati i političku i praktičnu podršku Ukrajini. Dakle, svi ti vaši napori pomažu učiniti NATO jakim, oni pokazuju da je NATO savez od 29 saveznica, gdje se postavljamo kao jedan, i odgovaramo na sve izazovnije sigurnosne okolnosti“. U nizu zahvala bila je i ona za pomoć Hrvatske susjedima na Zapadnom Balkanu koji rade na svojim euro-atlantskim aspiracijama. No prije svega, Stoltenberg je pozdravio činjenicu da je Hrvatska zaustavila rezove u svojoj potrošnji za obranu, i da je započela povećavati investicije u obranu. O tome se dosta razgovaralo i na prošlotjednom sastanku ministara obrane NATO-članica, pa je Stoltenberg ponovio prošlotjedne izjave:
„Mi pozdravljamo da je Hrvatska počela povećavati svoju potrošnju za obranu, i to je važno, djelomično i zato što to osigurava sredstva za sposobnosti i investiranje u hrvatske Oružane snage, ali i zato što to pokazuje da stojimo zajedno, i da primjenjujemo ono što smo odlučili 2014. – a to je bilo da zaustavimo rezove, i onda povećamo obrambena izdvajanja, i pokrenemo se prema trošenju 2 posto BDP. NATO saveznice nisu obećale biti na 2 posto unutar godine dana, već smo obećali krenuti prema tih 2 posto, i ja pozdravljam činjenicu da je tamo 2014. bilo samo 3 države saveznice koje su ispunjavale obećanih 2 posto, koje su trošile 2 posto svog BDP-a na obranu. Ove godine očekujemo 8 saveznica, a u nacionalnim planovima koji su podneseni u NATO, većina NATO saveznica se obvezala dostići cilj od 2 posto. Ja pozdravljam da i Hrvatska, nakon godina smanjivanja, sada povećava izdvajanja za obranu, i ja očekujem da će Hrvatska i nastaviti ovim smjerom – da će nastaviti povećavati izdvajanja za obranu u godinama koje dolaze“.
„Činjenica da smo sada na 1,32 posto predstavlja signal“, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković, dodavši da će se povećanje izdvajanja za obranu vjerojatno i nastaviti, „naravno, u skladu s našim nadama da će i hrvatska ekonomija nastaviti rasti kako je rasla u 2017. – a vi ste svjesni podataka“.
Osim s rastom obrambenog proračuna, Plenković se pohvalio i s jednom „novom vibracijom“ u odnosu prema pripadnicima Oružanih snaga, kao i intenzivnom sudjelovanju OS RH u NATO-misijama i operacijama, te donošenjem Strategije nacionalne sigurnosti. No Plenković se Stoltenbergu pohvalio i novim dokumentom koji će uskoro ugledati svjetlo dana:
„Mi nismo ulazili u detalje oko našeg Strateškog pregleda obrane, ali Ministarstvo obrane je dovršilo prijedlog. On će vrlo brzo biti predstavljen našem Vijeću za obranu, a nakon toga će biti otposlani na daljnje usvajanje na razini Vlade. Vi znate da, ako ima područje na kojem smo pokazali vrlo aktivne napore, to je zasigurno bila sigurnost i obrana“.
Zajedničku mini press-konferenciju zatvorilo je neizostavno novinarsko pitanje jesu li hrvatski premijer i tajnik NATO-saveza razgovarali o hrvatskoj nabavi borbenih aviona. Plenković je potvrdio da je i to bila tema:
„Kada je riječ o borbenim zrakoplovima, naravno da je Glavni tajnik svjestan kako je moja vlada bila prva hrvatska vlada u mnogo godina, nakon dugih debata, koja nije oklijevala ni sekunde oko nužnosti pribavljanja sposobnosti po pitanju zračnih sposobnosti hrvatskih Oružanih snaga. Taj proces, kojeg zovemo „G-prema-G nadmetanje“, ide kraju. Mi smo proučili sve ponude koje su konačno upućene Ministarstvu obrane, koje je provodilo ovaj proces. I u nekoliko idućih tjedana biti će objavljene konačne odluke. Dakle, blizu smo kraja tog procesa. To je dugoročna, strateška odluka, koja će pozicionirati Hrvatsku kao i još pouzdanijeg NATO partnera, ali će ojačati i našu vlastitu sigurnost, te riješiti pitanja Hrvatskog ratnog zrakoplovstva tijekom nadolazećih 30 godina. Dakle, to nije odluka koju ne bi trebalo donijeti s pripadajućom joj pažnjom, i s promišljanjem svih njenih aspekata“.
*Photo: NATO
