Nakon gotovo dva mjeseca javnih usuglašavanja termina, danas, 17. prosinca 2018. godine, konačno je na Pantovčaku održana druga ovogodišnja sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost. Ovaj skup, predviđen odredbama Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH, započeo je u 9 sati ujutro i dovršio nakon oko dva sata rada, o kojem ni jedan od sudionika nije davao izjave novinarima. Ured predsjednice je ovaj sastanak popratio priopćenjem koje prenosimo u cijelosti:
“Sukladno ranijoj najavi, održana je druga ovogodišnja sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost, koju su zajedno sazvali predsjednica Republike Hrvatske i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.
Na sjednici je raspravljeno stanje informacijske sigurnosti u Republici Hrvatskoj. U području neklasificiranih podataka Vijeće za nacionalnu sigurnost donijelo je dvije odluke i jednu preporuku državnim tijelima, prvenstveno s ciljem podizanja svijesti, znanja i učinkovitosti državnih institucija Republike Hrvatske.
Na sjednici se raspravljalo i o odnosima Republike Hrvatske i susjednih zemalja te trendovima migracijskih kretanja u okružju Republike Hrvatske. Sukladno odredbama Zakona o sigurnosno obavještajnom sustavu i Zakona o sustavu domovinske sigurnosti Vijeće za nacionalnu sigurnost u redovitoj proceduri odobrilo je uspostavu suradnje sigurnosno-obavještajnim agencijama s partnerskim stranim službama, kao i Godišnje smjernice za rad sigurnosno-obavještajnih agencija za 2019. godinu te Godišnji plan za rad Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti za nadolazeću godinu“.
Iz navedenoga se vidi kako je skup odradio ono nužno – usvojio Smjernice rada obavještajnog sustava za 2019., te Godišnji plan rada za Koordinaciju domovinske sigurnosti. Ujedno, spomenuta je i tema migracija, o kojoj se moglo čuti još 25. listopada – kada je predsjednica RH krenula u javno pozivanje Vlade oko potrebe održavanja ovoga skupa. Uz to, na repertoar je došla i tema informacijske sigurnosti, na čijoj promociji tijekom ove godine aktivno radi ministar obrane i potpredsjednik Vlade Damir Krstičević. I to sve su teme koje nisu bile sporne.
A što je sporno?
Ono što je sporno, i o čemu se aktivno spekuliralo posljednjih tjedana, ovdje nije ni spomenuto. Kao prvo, nema tu ni riječi o pretresanju problema vezanih uz nabavu borbenih zrakoplova F-16 Barak iz Izraela. Iako je posljednjih tjedan dana ova tema tresla javnost, te najednom dovela u pitanje i ministarsku poziciju Damira Krstičevića, svega ovoga nema među temama današnjeg visokog skupa o nacionalnoj sigurnosti.
Jednako tako u priopćenju iz Ureda predsjednice nema spomena ni sagledavanju “afere SMS”, čiji su pojedini aspekti na vidjelo eksplodirali 29. studenog – dramatičnim priopćenjem s Pantovčaka, prepunim formulacija o kojekakvim navodnim državnim i političkim udarima. Ipak, tijekom dana je na pitanja novinara premijer Andrej Plenković otkrio da se ovu politički vruću temu ipak dotaklo, u okviru pitanja informacijske sigurnosti: “U kontekstu informacijske sigurnosti možemo reći da je spomenuto i to pitanje, i to na način… Na dva načina. Prvo, da se ono mora raščistiti, rasvijetliti do kraja. I, drugo, da svi oni koji su na bilo koji način uključeni u odavanje informacija, a dio su bilo policijskoga bilo nekog drugoga sustava progona, moraju za to odgovarati“, da bi o mogućem spomenu Milijana Brkića u kontekstu ostavki kazao tek da se nisu spominjala konkretna imena, nego se govorilo “o modelima kako da se ovakva situacija riješi“. Riječ je ovdje o nastavku neugodne priče koja nikako da se smiri – iako je 10. prosinca bila redovito održana sjednica Vijeća za domovinsku sigurnost Predsjednice RH, a samo dan kasnije je premijer Plenković u Rijeci bez posebnih osvrta na tematiku “afere SMS” novinarima otkrio da se sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost planira za ponedjeljak 17. prosinca ove godine. No, samo dva dana nakon objave tog usuglašenog termina krenule su kadrovske promjene u Uredu predsjednice RH.
Tako je u četvrtak, 13. prosinca, objavljen odlazak Vlade Galića s Pantovčaka , predsjedničinog savjetnika objedinjenog resora obrane i nacionalne sigurnosti, i to “iz moralnih i etičkih razloga“. Njegovi su podaci brzo skinuti s internetskih stranica Ureda predsjednice, iako ta smjena do danas nije objavljena u Narodnim novinama. Time je završio mandat trećeg po redu obnašatelja dužnostu savjetnika za obranu i nacionalnu sigurnost – pozicije u Uredu koju je izgleda najteže popuniti, i s koje se najčešće odlazi. No, samo dan kasnije, 14. prosinca, u medijima se krenulo otvoreno spekulirati i o skorom odlasku Mate Radeljića, predsjedničinog savjetnika za unutarnju politiku. Riječ je o osobi koja je, zajedno sa sada već bivšim Galićem, bila tretirana kao ekspert za izbore. Oni su obojica sudjelovali i u prvoj predizbornoj kampanji Grabar-Kitarović 2014. godine. No, Radeljić je u tim došao još prije objave njezine kandidature 2014. godine, da bi Galić bio “pridodan” 15. prosinca 2017. godine. Dok se Galića i Radeljića čvrsto međusobno veže u političkim analizama, još je otvoreno pitanje njihovog zajedničkog djelovanja u kontekstu “afere SMS”, o kojoj navodno nije bilo ni govora na današnjem Vijeću za nacionalnu sigurnost.
Popis dužnosnika u Uredu PRH sve je kraći
Napomenimo i da su tog istog 14. prosinca mediji objavili i kako u Ured predsjednice početkom godine neće doći Vladimir Drobnjak (još uvijek stalni predstavnik RH pri UN u New Yorku) – čime se otvara mogućnost da za samo dva tjedna ostane upražnjeno i mjesto predsjedničinog savjetnika za vanjsku politiku, budući da njegov aktualni obnašatelj Dario Mihelin početkom iduće godine odlazi na dužnost veleposlanika RH u Kini. Ovo se nadovezuje na promjenu savjetnika za gospodarstvo između travnja i srpnja ove godine, te konačan odlazak “iz tima” Luke Đurića, bivšeg glasnogovornika koji je od rujna 2017. do 1. listopada ove godine obnašao dužnost “savjetnika za nove medije i društvene mreže”, da bi se navodno skrasio u privatnim konzultantskim vodama. Od 31. listopada, u Uredu predsjednice više nema ni Vita Turšića, dotadašnjeg predsjedničinog savjetnika i koordinatora Inicijative Jadran-Baltik-Crno more. Kao i Đurić prije njega, i Turšić je razriješen “na vlastiti zahtjev“, a po odlasku s Pantovčaka skrasio se u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Uzevši u obzir sve navedeno, bilo bi lako zamislivo da Kolinda Grabar Kitarović kao aktualna predsjednica Republike Hrvatske u izbornu 2019. godinu uđe bez savjetnika za sve one resore u kojima Predsjednik RH jedino i ima praktične ovlasti (obrana. nacionalna sigurnost, vanjski poslovi), te s grubo okrnjenim timom za predstojeće izbore (među ostalim i bez osobe s iskustvom rada na društvenim mrežama), što bi bio slučaj bez presedana.
