Vlado Galić – novi savjetnik za obranu i nacionalnu sigurnost

 

Ured predsjednice RH danas je kratko priopćio da je nakon 3 i pol mjeseca napokon popunjeno jedno važno mjesto:

„Na temelju odredbe članka 106. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) te članka 4. Odluke o Uredu predsjednice Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 20/15, 81/16 i 116/16), predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović donijela je Odluku o imenovanju gospodina Vlade Galića savjetnikom Predsjednice Republike za obranu i nacionalnu sigurnost“.

Službena biografija

Prema kratkoj službenoj biografiji, Vlado Galić rođen je 1965. godine u Širokom Brijegu, diplomirao je 1991. godine rudarstvo na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu. Od 1991. bio je dragovoljac Domovinskog rata u kojem je bio pripadnik specijalnih postrojbi Oružanih snaga (OS) te djelatnik Sigurnosno-informativne službe Ministarstva obrane RH (MORH). Završio je Ratnu školu OS Ban Josip Jelačić, a pohađao je NATO seminare iz područja organizacije, upravljanja i zapovijedanja. U organizaciji Fakulteta političkih znanosti i Udruge hrvatskih menadžera sigurnosti stekao je zvanje menadžera sigurnosti iz područja poslovne i nacionalne sigurnosti. Bio je i nastavnik predmeta Strategija nacionalne sigurnosti u Zapovjedno-stožernoj školi Blago Zadro te je obnašao i dužnost stožernog časnika za izobrazbu u Glavnom stožeru OS. Umirovljen je u činu pukovnika u siječnju 2007. godine.

Od lipnja 2006. do oslobađajuće presude u studenome 2012. godine bio je članom odvjetničkoga tima obrane generala Gotovine pred MKS-om u Haagu. Od siječnja 2013. godine obnašao je dužnost voditelja Ureda za strategiju, upravljanje promjenama i projektima u Glavnome tajništvu Hrvatske demokratske zajednice, te je bio voditelj odjela za analitiku u izbornim stožerima HDZ-a.

Na portalu Obris.org nedavno smo pisali zašto je to loše rješenje. Osim što ponovno, kao i u slučaju prvog predsjedničinog savjetnika za obranu i nacionalnu sigurnost Josipa Buljevića, na to mjesto dolazi osoba iz obavještajnog miljea, Galićevim imenovanjem amnestira se najmračnije razdoblje u djelovanju hrvatskog obavještajnog aparata. Valja podsjetiti da se, baš kao i u Galićevom slučaju, upozoravalo na neprikladnost Buljevićevog imenovanja u Ured predsjednice, gdje se pokazao kao loš, a u Ministarstvu obrane i kao još lošiji izbor.

Neslužbena biografija

Danas umirovljeni pukovnik Vlado Galić rođen je u mjestu Crne Lokve kod Širokog Brijega u BiH. Bio je pripadnik specijalne postrojbe Zrinski 1. hrvatskog gardijskog zdruga kod generala Ante Rose, a 1993. prešao je u SIS. Od 1996. bio je izravno vezan za Markicu Rebića, tadašnjeg pomoćnika ministra obrane za obavještajno-sigurnosne poslove. Prema registru branitelja, u borbenom sektoru proveo je 718 dana, a u neborbenom nešto više od tisuću. Vlado Galić je u javnosti puno poznatiji po tome što je kao načelnik Uprave SIS-a, Sigurnosno-informativne službe, krajem ’90-ih sudjelovao u protuzakonitoj obavještajnoj akciji Kameleon.

Markica Rebić

Radi se o operaciji koju je 1998. započeo HIS (Hrvatsko-izvještajna služba, kojoj je tada na čelu bio Miroslav Tuđman), u sklopu koje su se uz pomoć SIS-a i SZUP-a provjeravale aktivnosti OESS-a i sličnih stranih organizacija nakon mirne reintegracije Podunavlja. U listopadu 1999. sam Miroslav Tuđman je zaustavio tu operaciju, da bi je potom oživio SIS (koji je u to vrijeme bio u sastavu Ministarstva obrane, i nije se smio baviti subjektima van vojne domene), uz usmeni nalog Markice Rebića, savjetnika za nacionalnu sigurnost tada već teško bolesnog Franje Tuđmana. SIS se infiltrirao u neke organizacije civilnog društva (HHO, Glas 99 i Otvoreno društvo), zastrašivao njihove članove te organizirao provale u prostorije i krađu dokumenata tih organizacija sve s ciljem prikazivanja tadašnje Račanove koalicije kao izdajničke i marionetske“, ne bi li se spriječila promjena vlasti na trećesiječanjskim izborima 2000. godine. Operacija Kameleon nastavljena je i nakon legitimnih rezultata parlamentarnih izbora, kao i nakon predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio Stipe Mesić, navodno s idejom izazivanja tihog državnog udara i povratka HDZ-a na vlast. Nakon što je cijela akcija razotkrivena, saborski Odbor za nacionalnu sigurnost, Ministarstvo obrane i Ured za nacionalnu sigurnost (UNS) naredili su istragu.

Nalaz Ministarstva obrane bio je da je „tijekom operacije bilo određenih nepravilnosti“, dok je UNS zaključio da je bilo „nepravilnosti i prekoračenja zakonskih ovlasti“, te da postoje dokazi za stegovnu i kaznenu odgovornost. Protiv Vlade Galića kao drugog čovjeka SIS-a i još 7 obavještajaca SIS-a koji su sudjelovali u operaciji Kameleon pokrenut je vojno-stegovni postupak, koji je 3 godine kasnije, 2003., otišao u zastaru. Vijeće za civilni nadzor obavještajnih službi, kao i saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na čelu s Ivanom Jarnjakom, također su 2006. godine zaključili da je operacija Kameleon vođena suprotno važećim propisima i zakonima RH. Cijelo je postupanje proslijeđeno dalje u Državno odvjetništvo. Međutim, DORH-u se nije žurilo, pa je kompromisnim rješenjem dio obavještajaca premješten na druga radna mjesta, dok je sam Galić u siječnju 2007. godine potiho umirovljen.

Kako piše tportal, Galić je ove godine izgubio i ustavnu tužbu kojom je od države tražio isplatu 142.672 kuna s zateznim kamatama, temeljem razlika u plaći koju je imao tijekom obavljanja dužnosti načelnika Uprave SIS otkako je smijenjen u srpnju 2000. pa sve do kraja 2004. godine.

Karamarkov čovjek protiv Plenkovićevog HDZ-a

Dok se tako ispitivala njegova odgovornost za manipulacije i političke obračune uz pomoć SIS-a, Galić je našao vremena i za unutarstranačke aktivnosti. Tako je zabilježeno da je početkom 2000-tih bio vrlo aktivan unutar Pašalićeve struje HDZ-a. Vrijeme je to kada je Ivo Sanader, kao izabrani predsjednik stranke, žario i palio po hrvatskoj opozicijskoj sceni, s kulminacijom na splitskoj Rivi, gdje je održan veliki skup potpore ratnom zločincu Mirku Norcu. Štoviše, s dijelom što bivših što aktivnih obavještajaca, uoči sabora HDZ-a u travnju 2002., Galić je korist Pašalića navodno odradio operativne poslove pri pokušaju kompromitiranja Ive Sanadera i istaknutih pripadnika njegove struje. Neuspjevši u naumu, privremeno se povukao.

Iz stranačke mirovine izvukao ga je Tomislav Karamarko, postavivši ga 2013. na čelo HDZ-ovog Odjela za analitiku, s ciljem pripreme stranke i vodstva za naredne parlamentarne izbore. Nakon Karamarkovog pada 2016. godine pao je i Galić, da bi ga predsjednica Grabar Kitarović današnjim imenovanjem ne samo ponovno uzdigla, već i amnestirala od protuzakonitih radnji s kraja ’90-ih.

Spekulacije da će se Vlado Galić, kao stručnjak za izborne pripreme, na Pantovčaku manje baviti obranom, a više pripremom za sljedeće parlamentarne izbore, nisu nimalo nerealne. Pogotovo u kontekstu posljednjih nagađanja kako HDZ  i njegov predsjednik Andrej Plenković razmišljaju o nekom vlastitom predsjedničkom kandidatu, umjesto o automatskom podržavanju aktualne predsjednice za novi mandat. Tu se nekako isprofiliralo ime ministra obrane Damira Krstičevića, koji je prema anketama najpopularniji ministar Plenkovićeve Vlade, a koji je ovoga ljeta imao žestoki sukob s Kolindom Grabar Kitarović. Njen petogodišnji predsjednički mandat trenutno ulazi u drugu polovicu trajanja, pa je pravo vrijeme za početak priprema za novu predsjedničku utrku.

Sam Ured predsjednice, ionako opterećen kadrovima vidljivo preslabima za tako visoku instituciju, nažalost nije previše dobio imenovanjem Vlade Galića na mjesto savjetnika Predsjednice Republike za obranu i nacionalnu sigurnost.

 

Content Protected Using Blog Protector By: PcDrome.