Na jučerašnjem, ujedno i jedinom sučeljavanju svih 11 predsjedničkih kandidata u prvom krugu aktualnih predsjednički izbora, voditelji HRT-a su na samom početku, kao prvo nakon uvodnih obraćanja kandidata, postavili i pitanje: „Korupcija u društvu visoko je na listi kritika građana. U okvirima ovlasti predsjednika – kako biste se borili protiv korupcije?“. Na ovo je pitanje kao treći kandidat po redu krenula unutar jedne minute odgovarati i aktualna Predsjednica RH, Kolinda Grabar Kitarović, čijih je prvih 45 sekundi ispalo neprijeporno:
„Dakle, kad govorimo o ustavnim ovlastima predsjednika, odnosno predsjednice – one su propisane Ustavom. I, one su u okviru tajnih službi, odnosno obavještajnih službi, kojima se može djelovati. Ono što sam do sada radila, i što ću raditi, je poticanje suradnje različitih tajnih službi na ovom prostoru, kako bi se spriječio međunarodni kriminal i korupcija. Posebno ću inzistirati na tome, isto tako, da se mijenja zakonodavstvo u budućnosti, kako bismo omogućili da službe rade i… odnosno, koordinaciju između svih službi, i tri poluga vlasti, u koje se ne možemo miješati… naša izvršna vlast u pravosudnu“.
Na to je uslijedio nastavak, tijekom posljednjih 15 sekundi, koji je tijekom srijede, 18. prosinca izazvao pravu buru u javnosti:
„Međutim, ono što je meni problem… Ja se već godinama borim s korupcijom u samim službama, i u SOA-i, i VSOA-i, i drugim službama. Mislim da je došlo vrijeme da se pomladi, da se zaposli mlade ljude, koji nisu korumpirani, i koji će raditi profesionalno“.
No, iako je ova jučerašnja javna tvrdnja državne poglavarice Republike Hrvatske odjeknula trenutno, i bila je zapažena već i u prvim analizama sadržaja debate, nikakve reakcije na nju nisu bile dio nastavka sučeljavanja – već se o tome na veliko krenulo pričati tek idućeg dana.
Prva objašnjenja i reakcije
Nakon prvih reakcija, predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović danas ujutro posebnim je očitovanjem krenula objašnjavati svoju jučerašnju izjavu na temu sigurnosno-obavještajnih službi, koje prema čl 103. Ustava u suradnji s predsjednikom Vlade usmjerava, te čije čelnike u supotpisu s premijerom imenuje. Fokus teme završio je sužen prvenstveno na Vojnu sigurnosno-obavještajnu agenciju (VSOA), čija je afera, otkrivena 2012. godine, stavljena u ponešto aktualniji politički kontekst:
„Naravno da se borim s korupcijom u sigurnosno-obavještajnom sustavu. Pa taj sam sustav naslijedila od Ive Josipovića i Zorana Milanovića, opterećen jednim od najvećih korupcijskih skandala od samostalnosti Hrvatske. I danas je u tijeku drugostupanjski postupak protiv Darka Grdića i Ognjena Preosta, zbog nezapamćene korupcije i pronevjere milijunskih iznosa u Vojnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji. Ne očekujete valjda da je korupcijska hobotnica u kojoj je takav kriminal bio moguć istrijebljena preko noći. Do kuda je ta hobotnica dosezala pokazuje najbolje činjenica kako je Preost umirovljen samo tri dana nakon što je razriješen dužnosti zbog pokretanja istrage, a Darko Grdić je umirovljen jedan dan prije podizanja optužnice. Time je Milanovićev ministar obrane Kotromanović zaštitio Grdića i Preosta od zasluženog nečasnog otpusta i omogućio im da uživaju visoku generalsku mirovinu. To je korupcija najvišeg reda. I protiv takvog sustava se borim i borit ću se“.
Naravno, ovo je samo dolilo ulje na vatru, što se vidjelo prvo u više teorijski nastrojenoj objavi kandidata Miroslava Škore na društvenoj mreži Facebook, koji se s tezom i pitanjima za Vladu RH oglasio oko 10:20 ujutro:
„(…) Ona koja sukladno postojećim ovlastima PRH usmjerava rad sigurnosnih službi priznala je sustavnu korupciju u SOA-i i drugim službama i ustvrdila da u njima treba zaposliti mlade nekorumpirane ljude. Ova izjava Kolinde Grabar-Kitarović traži hitnu reakciju nadležnih državnih tijela i otvara niz vrlo ozbiljnih pitanja. 1. Kad je Kolinda Grabar-Kitarović kao aktualna predsjednica saznala za korupciju u sigurnosnim službama i zašto je dosad o tome šutjela? 2. Što je konkretno poduzela nakon saznanja o korupciji u SOA-i i drugim službama? 3. Jesu li ljudi koje se sumnjiči za koruptivne i druge protuzakonite radnje i dalje u sustavu? 4. Ima li premijer Plenković takvih saznanja? Ako ima, što je on poduzeo na tu temu? (…)“.
Za razliku od aktualnih političkih protukandidata na izborima čiji prvi krug očekujemo 22. prosinca, bitno je oštriji za Tportal oko podneva bio negdašnji SDP-ov ministar obrane Ante Kotromanović, kojeg se tu i direktno prozvalo:
„Ne zna što govori, nepripremljena je, ne provjerava činjenice i lupeta gluposti. Što se tiče VSOA-e, uzela je za primjer nešto što se dogodilo puno prije nego što smo Zoran Milanović i ja ušli u Vladu. Mi smo posumnjali da frajeri uzimaju novac i pokazalo se da smo u pravu, prijavili smo sumnje i pokrenut je postupak. Krađa novca dogodila se u mandatu HDZ-a“.
Kotromanović je to sve i dodatno pojasnio: „Nitko ne može biti nečasno otpušten samo na temelju sumnje i eventualno kaznene prijave, tako to ne ide jer uvijek postoji šansa da prijava bude odbačena. Upravo zbog toga osobe koje su pod sumnjom ne čekaju kraj postupka, nego na vrijeme podnose zahtjeve i same odlaze iz sustava, tu je kvaka“ – dodavši još i: „Tek ako je dovršen postupak pred civilnim sudom i tek ako je osoba pravomoćno osuđena na više od tri godine zatvora, sastaje se Vojnostegovni sud i odlučuje o nečasnom otpustu. Naprosto je komično to da ni nakon pet godina Kolinda Grabar Kitarović ne poznaje ni osnovna pravila i propise o vojnim snagama“.
„Slučaj Grdić i Preost“
Slučaj o kojem smo već pisali i na portalu Obris.org, svoju je službenu formu dobio krajem rujna 2013. godine, objavom optužnice DORH-a. U vezanom priopćenju za javnost tada je stajalo:
„USKOK je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu protiv petorice hrvatskih državljana D. G. (1961.), O. P. (1969.), Z. I. (1972.), D. L. (1970.), T. M. K. (1976.) zbog počinjenja kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti. (26. 9. 2013.) Optužnicom se petorici okrivljenika, djelatnicima Vojno sigurnosno-obavještajne agencije, stavlja na teret da su, od 2009. do 2012. godine, u Zagrebu, iz proračunskih sredstava Agencije za posebne namjene otuđili najmanje pet milijuna kuna, a za koji iznos je oštećen proračun Republike Hrvatske. U namjeri prikrivanja protuzakonitog prisvajanja novca i izbjegavanja kaznenopravne odgovornosti, dvojica okrivljenika su naložili uništavanje službene dokumentacije“.
Pred Županijskim sudom u Zagrebu je optužnica bila potvrđena 28. studenog 2013. godine, da bi 6. veljače 2014. bilo održano i pripremno ročište. Na njemu je bilo odlučeno da će se predstojeće suđenje održavati zatvoreno za javnost (u skladu s traženjem USKOK-a) – što je onda nakon promjene sastava sudskog vijeća bilo i primijenjeno od prvog ročišta održanog 12. svibnja 2014. godine. Gotovo 4 godine nakon početka ovog suđenja, 24. siječnja 2018. godine je bila donesena i prvostupanjska presuda – kojom su od ukupno 5 optuženika njih četiri proglašena krivima, a jedan je oslobođen. Ujedno su izrečene i kazne zatvora, te obveza vraćanja ukupno 4,7 milijuna kuna – na što su se sve osuđenici i žalili. Kako stvari stoje, postupak je još i danas u fazi drugostupanjskog postupanja po tim žalbama. Kotromanović je sve to za N1 televiziju komentirao riječima:
„Manje od dva mjeseca nakon što sam postao ministar obrane dobio sam anonimnu predstavku gdje sam čitao određene stvari. Temeljem te anonimne predstavke sam komunicirao ured Vijeća za nacionalnu sigurnost i uputili smo nadzor u obavještajne agencije. Nadzor je utvrdio da su se nekakve stvari događale, i prije mene, za vrijeme HDZ-a 2009. godine. Temeljem nadzora sjeli smo zajedno s Odvjetništvom i krim policijom i napravili smo sve po proceduri“.
Tim je temeljem Kotromanović odbio i predsjedničke insinuacije o odgovornosti tadašnjeg vrha MORH-a i Vlade RH – „Nije mi jasno zašto sam ona proziva moju Vladu kad smo mi ti koji smo otkrili i napravili sve što treba po zakonu. Nakon toga to više nije bilo u nadležnosti Ministarstva obrane“.
A vrh agencija SOA i VSOA?
Treba napomenuti kako posljednjih godina zapravo nije bilo otkrivanja usporedive razine problema bilo u civilnoj ili vojnoj sigurnosno-obavještajnoj službi u RH. Dapače, od tog vremena na čelu obje agencije izmijenio se niz osoba – kako u civilnoj službi SOA, tako i u vojnoj VSOA. Konkretno, u doba svih problematičnih događanja u vojnoj VSOA, njenim je civilnim parnjakom upravljao Josip Buljević (od 10. listopada 2008. do 10. listopada 2012. godine) – osoba koju je baš Kolinda Grabar Kitarović prvo uzela za svoga savjetnika loše osmišljenog spoja dotadašnjih savjetničkih resora nacionalne sigurnosti i obrane, da bi tijekom prve polovice 2016. on nakratko postao i ministar obrane Republike Hrvatske, u koalicijskoj vladi HDZ-a i Mosta nezavisnih lista koja se pokazala poraznom za resor obrane u RH. Njega je sredinom listopada 2012. godine na čelu SOA-e zamijenio Dragan Lozančić – široj javnosti prvenstveno poznat kao osoba koja je pod još uvijek spornim okolnostima u veljači 2016. godine „izgubila povjerenje predsjednice Kolinde Grabar Kitarović“. Politička i sigurnosna kriza koja je uslijedila tijekom idućih mjeseci uvelike je narušila sliku o predsjednici RH, te se kasnijih godina pretvorila u ustrajno spominjanu aferu nejasnog punog dosega. No, dok je Lozančić bio rehabilitiran manje od godinu dana kasnije, na čelo službe SOA je u svibnju 2016. postavljen Daniel Markić – osoba koja dužnost ravnatelja SOA-e obnaša i danas.
Ponešto manje politički burno bilo je posljednjih godina i u službi VSOA. Nakon spominjanog skandala sa sudskim nastavkom, ondje je osramoćenog generala Grdića (koji je na čelu VSOA bio od 16. srpnja 2008. do 16. srpnja 2012. godine) naslijedio general Zdravko Klanac. Početkom srpnja 2015. godine, Klanac je bio smijenjen (među nizom razloga spominjao se i neočekivani odlazak „Krila Oluje“ iz Hrvatske), što nije ujedno značilo i njegov kraj aktivne vojne karijere. Tada na čelo VSOA dolazi general Ivica Kinder, čiji mandat traje od 10. srpnja 2015. do 10. srpnja 2019. godine – da bi ljetos dobio i novi četverogodišnji mandat na ovoj bitnoj poziciji obrambenog i sigurnosnog sektora RH. Dakle, današnji spomen afera od prije više od sedam godina u obje sigurnosno-obavještajne službe zapravo uvelike predstavlja iskopavanje „predprošlih osoba“ i ozbiljnu sadržajnu arheologiju. Sve to je još i čudnije kad se pogleda ukupno mali učinak, te uz najbolju volju tek mizernu dobrobit koju se s funkcije Predsjednika RH tijekom zadnjih skoro 5 godina prosulo na polje hrvatskih sigurnosno-obavještajnih organizacija.
U ovakvim okolnostima onda ne čudi ni činjenica kako nije potrajalo pola dana, prije nego je u mikrofone i kamere hrvatskih medija došla i ponešto sadržajno korigirana verzija tematskih gledanja predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. U izjavama danim 18. prosinca, na margini stranačkog skupa u istarskoj općini Sveti Petar u Šumi, te objavljenim oko 14 sati, Kolinda Grabar Kitarović je zaključila:
„Što se tiče korupcije… Nažalost, ona je sveprisutna u društvu. Dakle, ona nije samo u politici. Ali, meni je najviše zabrinjavajuće kad je ona prisutna u onim agencijama koje bi se trebale baviti borbom protiv korupcije. I, imate vrlo ozbiljan slučaj, koji je sada u… čini mi se, u drugostupanjskom postupku, gdje su u VSOA-i pronevjereni veliki, veliki novci. A, dakle, sudski postupak se vodi. Da li će to ići još dublje i dalje, vidjet ćemo. Ha, bili smo i svjedoci toga da su curili podaci. Mislim da je u SOA-i sada stanje malo bolje, ali, moje je mišljenje da treba krenuti u zapošljavanje mladih ljudi, obrazovanih ljudi – posebno onih koji su stručni u kibernetici. I, da na taj način, jednom posebnom etikom prema poslu, pa i potpisivanjem one obveze čuvanja tajne… da će se riješiti velikim dijelom korupcija – jer ona se, nažalost, ne može iskorijeniti ni u jednom društvu. Ali, moramo razgovarati o njoj, ona se mora sankcionirati“.
Upitana koliko je dugo znala za ove probleme u Službama, predsjednica Grabar Kitarović je krenula još i dodatno spuštati priču o spomenutom sudskom postupanju koje je već godinama kompletno zatvoreno za javnost:
„Da, da… Svi znamo za… u VSOA-i… za cijeli taj slučaj. Pa, to vam je javno poznato – vodi se postupak javno. Više puta sam razgovarala, isto tako, o tijeku postupka, s onima koji su vodili istrage, da vidimo koliko to duboko ide. Međutim, ja sam, isto tako svjesna svojih ovlasti, da se ne mogu umiješati u rad samih Službi – već postoje nadzorna tijela, među kojim je i Savjet za koordinaciju rada Službi… i tu će se sigurno poboljšati cijela ta koordinacija“.
Još replika i reakcija
Niti sličnom blagošću nije reagirao predsjednički kandidat SDP-a Zoran Milanović, koji se tijekom popodnevnog skupa u Zadru s govornice osvrnuo i na državnu poglavaricu, a trenutno i predizbornu kandidatkinju Kolindu Grabar Kitarović. On se tom prilikom prvo oštro osvrnuo na „slučaj Lozančić“ iz 2016. godine, da bi tek na kraju prešao i na još uvijek aktualni „slučaj Grdić i Preost“:
„Obavještajne službe i sigurnosne službe ne možeš pomladiti niti postariti, tamo rade najbolji, najsvjesniji, dobro obrazovani, lojalni ljudi, čvrstog karaktera, nepotkupljivi. Oni koji mogu svakog tjedna završit na poligrafu – inače dobijaju otkaz. O ovome nešto kasnije, u drugom krugu. Tu isto ima vrlo neugodnih stvari, iz predsjedničine okoline. Međutim, da se vratimo na ovu korupciju u SOA-i, jer to su predsjedničke ovlasti… Dakle, 2016. godine, ona je na jedan divlji način smijenila tadašnjeg ravnatelja Dragana Lozančića… doktora Dragana Lozančića, inženjera, doktora matematike i strojarstva sa Columbie, to je sveučilište u New Yorku, jedno od najboljih na svijetu… čovjeka koji ima kruha, koji nije član ni jedne stranke, ni SDP-a ni HDZ-a, ni jedne stranke. Smijenila ga je zato što ju je navodno špijunirao, što je naravno notorna neistina. Međutim, pola godine kasnije je taj isti čovjek, postaje ravnatelj Agencije… Središnje agencije za… Državne uprave za zaštitu i spašavanje – jednog vrlo delikatnog tijela. Dakle, Državna uprava za zaštitu i spašavanje. Znate šta je to? Spašavanje kada bude požar, poplava… koordiniraju sve te napore. To je vrlo, vrlo integriran i zahtjevan sustav. Zahtijeva inženjerska, matematička, humanitarna i humanistička znanja, društvena znanja. Dakle, Plenković, predsjednik HDZ-a ga… nakon što ga je njegova kandidatkinja smijenila, potjerala s tog mjesta – postavlja na jedno od odgovornijih mjesta u sigurnosnom sustavu. Vi znate šta ja mislim o HDZ-u, i vi vrlo dobro znate i bez mene što HDZ je. Ali, ovaj slučaj vam od početka pokazuje nekoordiniranost, neprofesionalnost, osvetoljubivost, sitnu zavist i sitan karakter u vođenju možda i najdelikatnijeg sustava.
Dakle, prvo ga predsjednica najuri, nogom u donji dio leđa, onda ga premijer iz te iste stranke, koja se sad zaklinje u tu predsjednicu, ne da rehabilitira, nego mu da ozbiljnu dužnost, i tko je tu lud? I mi godinama kasnije slušamo o korupciji. Na dan izbora praktički. Izbori su za tri dana. Pa, to je tvoja kuća, tvoja kuhinja. Žohari su u njoj. Mora ih netko počistiti. Žohari su vrlo otporna bića, evolucijski još iz kambrija ili predkambrija… prastari su, ako sam se dobro… Dakle, neuništivo je to. Međutim, što se događalo 5 godina? Tko je nadzirao taj sustav? Govori o korupciji u Vojnoj agenciji, Vojno-sigurnosnoj agenciji, u kojoj su dva čelna čovjeka, čija imena sad ovdje nisu bitna, uhvaćeni u kriminalu, jer su uništavali račune… Dakle, račune koje su diskrecijski trošili… kad je bilo jasno da se mijenja vlast i da dolazi novi ravnatelj, kojeg smo postavili mi. Ti ljudi su trenutno i dalje u postupku, međutim, predsjednica kaže da su oni umirovljeni zato da ih se ne bi moglo nečasno otpustiti. Pa, upravo ona je to napravila prije tjedan dana ili prije dva tjedna, umirovivši ove časnike iz zrakoplovne baze… Koji ono grad? Zadar? … Koji su ulovljeni u švercu i u transportu civila. Dakle, pet minuta ljudi neki nisu u stanju, držati konzistentnu liniju misli i argumenata. Pet minuta. A bili bi vrhovni zapovjednici, vodili vanjsku politiku i koordinirali sigurnosno-obavještajne službe“.
No, nakon političkih takmaca, na izjave predsjednice Grabar Kitarović su tijekom kasnog popodneva reagirala su i prozvana dvojica optuženika u drugostupanjskom postupku – generali Darko Grdić i Ognjen Preost. Grdić je preko odvjetnice Višnje Drenški Lasan priopćenjem poručio:
„Potpuna je neistina da je general pukovnik mr. sc. Darko Grdić umirovljen dan prije podizanja optužnice, nego je protiv svoje volje umirovljen temeljem brzinski donesenih duboko dvojbenih izmjena Zakona o službi u oružanim snagama, nakon podizanja optužnice, u dobi od 52 godine i s navršenih više od 39 godina mirovinskog staža. Riječ je o generalu koji je završio najviše vojno obrazovanje u RH i SAD-u, bio ratni zapovjednik obrane Zagreba i obnašao niz najviših vojnih dužnosti u Hrvatskoj i inozemstvu, a koji je po ondašnjim propisima mogao raditi još sedam godina, ali je silom izguran iz sustava s mjesta glavnog inspektora obrane, jer je sve dužnosti, uključujući i onu ravnatelja VSOA obnašao bez selektivnog pristupa i jednako prema svima.
Začuđuje i duboko zabrinjava da jedna predsjednička kandidatkinja u svrhu prikupljanja jeftinih političkih poena pribjegava javnom blaćenju ljudi iznoseći neprovjerene podatke iz tajnog sudskog postupka te na nečuven način vrši pritisak na pravosudna tijela, poglavito na Vrhovni sud RH, dok istodobno izjavljuje kako je ‘svatko nedužan dok mu se pravomoćnom drugostupanjskom presudom ne dokaže krivnja’. Ta izjava očito se odnosi samo na njezine prijatelje i stranačke kolege, a za sve ostale po njezinu mišljenju vrijede neki drugi kriteriji. Istodobno, u svojem uredu zapošljava ljude koji su iz VSOA pravomoćno otpušteni zbog nezakonitosti u postupanju i radu, i u tome ne vidi nikakav problem.
Ovakvim izjavama kandidatkinja je povrijedila ustavno i konvencijsko načelo jednakosti ljudi pred zakonom jer je postupila diskriminatorno u odnosu na osobe u istoj pravnoj poziciji, a da za to nije postojao legitiman cilj niti razumno opravdanje. Osim toga, kandidatkinja, koja je još uvijek aktualna predsjednica RH, zaboravila je ili naprosto nije znala da je Republika Hrvatska već jednom zbog izrečenih sličnih javnih izjava osuđena pred Europskim sudom za ljudska prava zbog povrede prava na presumpciju nedužnosti, u predmetu Peša protiv Hrvatske“.
Nakon Grdića, priopćenjem preko svog odvjetnika Nenada Strukana oglasio se i drugi optuženik, Ognjen Preost. I on tvrdi da je Predsjednica RH povrijedila presumpciju nevinosti i time namjerno vrši utjecaj na Vrhovni sud.
„Iz sadržaja predsjedničine izjave jasno proizlazi da aktualna predsjednica ili ne zna ili ne poštuje pravni sustav Republike Hrvatske, jer je ovakvom izjavom predsjednica povrijedila presumpciju nevinosti te u javnost iznijela činjenice protivno zabrani Županijskog suda u Zagrebu.
Štoviše, ovakvom izjavom očigledno je namjerno izvršila izravan utjecaj na rad Vrhovnog suda RH, koji tek mora odlučiti o tome je li Ognjen Preost kriv zbog kaznenog djela koje mu se stavlja na teret. Naime, predsjednica je jasno navela da je gospodin Preost ‘dio korupcijske hobotnice’ čime je najizravnije prejudicirala sudsku odluku. Bez obzira na trodiobu vlasti, koja izvršnoj vlasti zabranjuje utjecanje na odluke sudbene vlasti, treba naglasiti da nitko u ovoj državi ne smije sudovima sugerirati kakvu će odluku donijeti.
Gospođa Grabar-Kitarović je u dosadašnjim javnim nastupima jasno naglašavala kako treba poštivati presumpciju nevinosti, kad se radilo o postupcima koji se vode protiv njoj bliskih osoba. Ova činjenica pokazuje da je gospođa Grabar-Kitarović namjerno prekršila ustavnu presumpciju nevinosti na štetu gospodina Preosta. Motivi su njezini i u njih gospodin Preost ne ulazi. Međutim, sugeriranje Vrhovnom sudu RH kakvu odluku treba donijeti, kao i iznošenje činjenica koje je sud proglasio tajnim, predstavljaju kaznena djela koja su opisana u čl. 307. i 312. Kaznenog zakona“,
stoji u priopćenju Preostovog 0dvjetnika. koje završava podsjećanjem na prošle predsjedničke izbore:
„Naročito je zanimljivo da je i prije početka ovog kaznenog postupka, također u vrijeme zadnjih predsjedničkih izbora, tadašnji predsjednik RH Ivo Josipović, u jeku kampanje, nastupajući na HTV, najavio podizanje optužnice odnosno početak upravo gore spomenutog kaznenog postupka, a danas aktualna predsjednica i kandidat na izborima ponovno u jeku kampanje kao borac protiv korupcije najavljuje drugostupanjski postupak, a između redaka i njegov rezultat. Premda je u predizborne svrhe, ipak je previše“.
