Uoči konferencije predsjednika parlamenata država članica NATO Saveza u Vilniusu, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković susreo se s pripadnicima 3. hrvatskog kontingenta (HRVCON) koji sudjeluju u NATO aktivnosti “Ojačane prednje prisutnosti u Republici Litvi”. Na vojnom poligonu Pabradė nalazi se 180 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na čelu sa zapovjednikom, pukovnikom Samirom Mršićem. On je predsjedniku Sabora prezentirao stručne analize dosadašnjeg i budućeg angažmana Oružanih snaga Republike Hrvatske u borbenim skupinama na istoku Saveza.
Predsjednik Jandroković istaknuo je važnost i obvezu kontinuiranog aktivnog hrvatskog doprinosa kolektivnoj sigurnosti Sjevernoatlantskog saveza, u skladu s NATO-ovim konceptom odvraćanja i obrane, dodavši kako je to osobito bitno u aktualnim iznimno složenim geostrateškim okolnostima. Zahvalio je pripadnicima hrvatskog kontingenta na njihovom predanom angažmanu u Litvi od siječnja ove godine, rekavši kako zajedničkoj sigurnosti i obrambenoj suradnji unutar NATO-a time daju vrlo konkretnu dodanu vrijednost. Naglasio je da, štiteći sustav vrijednosti čijoj je obrani Savez posvećen, kontinuirano štite i interese Republike Hrvatske. Poželjevši im uspjeh u nastavku izvršavanja svih planiranih aktivnosti, predsjednik Sabora uputio je hrvatskim vojnicima čestitke u povodu Dana državnosti, kao i Dana Oružanih snaga Republike Hrvatske, te ujedno Dana Hrvatske kopnene vojske.
I samo zapovjedništvo NATO borbene skupine čestitalo je u utorak, 30. svibnja, sretan Dan državnosti hrvatskim vojnicima koji se nalaze u Litvi.
Osim posjetu hrvatskim vojnicima na vojnom poligonu Pabradė, Jandroković je današnji dan proveo i na obilježavanju Dana državnosti i Dana Oružanih snaga RH te Dana Hrvatske kopnene vojske, u organizaciji Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Litvi. U prigodnom obraćanju predsjednik Sabora podsjetio je na hrvatski put od uspostave prvog višestranačkog sabora 30. svibnja 1990. godine do današnjeg međunarodnog položaja Republike Hrvatske, kada je ona dio skupine od svega petnaest država koje su istovremeno članice Europske unije, schengenskog prostora, europodručja i NATO-a. Među njima je i Litva, koja je hrvatski put ka neovisnosti dobro razumjela i među prvima politički podržala, priznavši Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu već u srpnju 1991. godine. Takav zajednički političko-sigurnosni okvir dvjema državama omogućava nove iskorake u suradnji u brojnim aspektima.
Kako bi to pokazao i u praksi, Jandroković se u Vilnisu sastao i s predsjednicom litvanskog parlamenta Viktorijom Čmilyte-Nielsen. Oboje su se složili da je suradnja dviju zemalja sve intenzivnija, posebice u sektoru obrane, a Hrvatska i Litva imaju odličnu suradnju i u okviru Stalne strukturirane suradnje EU (PESCO). Jandroković je podsjetio da Hrvatska sudjeluje u Ojačanoj prednjoj prisutnosti NATO-a od njezine uspostave 2017. godine, u sklopu koje trenutno u Litvi ima prilično veliki kontingent koji broji 180 pripadnika OS RH. Jandroković i Čmilyte-Nielsen. dotakli su se i rata u Ukrajini, kojom prilikom su osudili rusku agresiju te ponovili potporu suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine. Jandroković je istaknuo važnost nastavka snažne političke, financijske, humanitarne, tehničke, vojne i druge pomoći Ukrajini.
Photo: Hrvatski sabor, NATO enhanced Forward Presence BG Lithuania
