Da jedan stari školski brod Ratne mornarice bivše SFRJ može uzrokovati diplomatske prijepore između dvije susjedne države, saveznice u NATO-u , a od kojih je jedna članica Europske unije a druga je u procesu pregovora o punopravno članstvu, doista zvuči čudno. Ali kako je tako je – riječ je o školskom brodu Jadran koji je prvi put zaplovio 1933 godine. Građen je u Njemačkoj, u Hamburgu, za potrebe Kraljevske Ratne mornarice, a gradnja tog jedrenjaka je trajala skoro tri godine. Potom je uslijedilo prvo i dugo putovanje, do mora čije je ime ponio. Najprije je uplovio u Boku Kotorsku, u Tivat, gdje je i danas na vezu. To je njegova jedina čvrsta veza s Crnom Gorom i crnogorskim primorjem, uz povremeno dokovanje u tivatskom Arsenalu. Nekoliko dana kasnije produžio je do Splita kao svoje matične luke. Školski brod “Jadran” je jedrenjak tipa barkatin deplasmana od 737 tona i dužinom od 64 metara a kako matična luka upisan je upravo Split. Potkraj 1990. godine bio je na remontu u Tivtu, te je zadržan u Crnoj Gori,  gdje se nalazi i dan danas. Trenutačno u službi crnogorske Mornarice, iako ga Republika Hrvatska još uvijek traži na ime povrata otete jugo-imovine. Činilo se da je dogovor već na pomolu, te da će se Hrvatska i Crna Gora uspjeti dogovoriti o zajedničkom korištenju “Jadrana”, no sve je palo u vodu u zadnji čas.

Ministar vanjskih poslova RH na školskom brodu “Jadran” (Photo: Grlić Radman na društvenoj mreži X)

Zato je objava fotografija hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlić Radmana na palubi jedrenjaka bila veliko iznenađenje. Naime, njega je u Crnoj Gori povodom obilježavanja Dana hrvatskog naroda u ponedjeljak, 13. siječnja, dočekao crnogorski kolega Ervin Ibrahimović. “Nakon 34 godine obišli smo hrvatski školski brod Jadran, vjerujem kao prvi korak prema njegovom povratku u matičnu luku Split,” objavio je Grlić Radman na društvenoj mreži X direktno iz luke Bar, gdje se Jadran” trenutačno nalazi na redovnom godišnjem remontu. “Pitanje razgraničenja na moru ćemo rješavati bilateralno s Crnom Gorom, kao i pitanje sukcesije i vojne imovine”, poručio je Grlić Radman. Najavio je da će delegacije ministarstava vanjskih poslova, koje će predvoditi državni tajnici, za dva tjedna početi razgovarati  o otvorenim pitanjima između Hrvatske i Crne Gore među kojima je odšteta logorašima, vraćanje imena bazenu u Kotoru, kao i pitanje granice. Nedavni posjet hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana Crnoj Gori te dozvola crnogorskih vlasti daje nadu da će se ovaj spor riješiti, ocjene su brojnih hrvatskih medija, koji posebno ističu kako je Grlić Radman nakon susreta ponovio stav da je brod “Jadran” vlasništvo Hrvatske: “Mi smatramo školski brod hrvatskim, budući da je bio upisan u luku Split i da je ovdje bio poslan na remont 1991. godine, ali nikad više nije bio vraćen u matičnu luku.”

Ministri vanjskih poslova Crne Gore i RH – Ibrahimović i Grlić Radman – na školskom brodu “Jadran”(Photo: MVP CG)

Dio crnogorske javnosti ovaj posjet ocijenio je riječima poput “poniženje” ili “neodmjerene izjave”. “Posjet šefa hrvatske diplomacije Gordana Grlić Radmana Crnoj Gori, počevši od mjesta na kojem se susreo s crnogorskim kolegom Ervinom Ibrahimovićem, te sadržaja izrečenog i prešućene neodmjerene izjave gosta – stvara sliku inferiorne crnogorske države, s dimenzijama poniženja. To što su poruke Grlić Radmana odšutjeli čelnici Vlade navodi na pitanje o njenom karakteru i cjelovitosti“, rekao je nekadašnji ministar vanjskih poslova Crne Gore Miodrag Lekić, odgovarajući crnogorskim “Vijestima” na pitanje: je li dostojanstvo države ugroženo time što ni Vlada, ni Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) nisu reagirali na stavove hrvatskog ministra, koji je nakon susreta s Ibrahimovićem na brodu “Jadran” u Baru ponovio da Zagreb smatra da je taj jedrenjak njihov. Bivši ministar Miodrag Lekić, međutim, za “Vijesti” kaže da je, bez obzira na namjere, puno konkretnih “neadekvatnosti” posjeta Grlić Radmana:  “Prvo, mjesto susreta hrvatskog ministra s kolegom iz crnogorske Vlade – na brodu ‘Jadran’, pokreće jedno pomalo nadrealno pitanje: tko je, zapravo, tijekom ove posjete, posebno na brodu, bio gost a tko domaćin, imajući u vidu da hrvatski ministar uporno javno ponavlja da je brod hrvatski, bez demantija predstavnika crnogorske vlade“. On navodi da je bez javnog odgovora ili komentara ostala i ponovljena izjava Grlić Radmana da je Prevlaka hrvatski teritorij, “pritom bez konačnog diplomatskog epiloga tog složenog pitanja”. Dodaje i da tema imena bazena u Kotoru zaslužuje “uljudnu i čvrstu obavijest” hrvatskoj strani da se radi o “odluci koja ne pripada Zagrebu, nego jedino Kotoru i Crnoj Gori”, ocjena je tog bivšeg crnogorskog ministra.

I prije godinu dana prilikom posjeta Crnoj Gori Gordan Grlić Radman želio je posjetiti “Jadran”, što su crnogorske vlasti odbile uz obrazloženje da je brod “vojni” pa prema tome nije mjesto po kojem bi mogli “švrljati” strani diplomati. Što se to promijenilo ne u godinu dana, nego u posljednjih par mjeseci nije sasvim jasno, posebno uzmu li se u obzir političke prilike u samoj Crnoj Gori, no čini se da dolazi do pozitivnih pomaka u odnosima Hrvatske i CG kakvi nisu viđeni već duže vrijeme.