Nakon što se posljednjih godina nije mnogo čulo o hrvatskim naporima za vraćanje školskog broda „Jadran“, čini se da se ta tema ponovno našla na stolu hrvatsko-crnogorskih odnosa. Naime, na 53. sjednici Vlade Crne Gore od 29. prosinca ove godine, kao 27. točka dnevnog reda našla se i „Informacija o suradnji sa susjednim zemljama“. Taj dokument od 9 stranica sadrži i opis odnosa s Hrvatskom, koji se ocjenjuju kao prijateljski, unatoč „postojanju određenog broja neriješenih pitanja između dvije države“. Osim što je „Republika Hrvatska jedan od najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera Crne Gore“, u Vladinom dokumentu kao posebna intenzivna suradnja navodi se ona na području obrane, gdje Hrvatska i Crna Gora, osim na bilateralnoj razini, suradnju razvijaju i kroz regionalne platforme te inicijative. Posebno su tu istaknuti odnosi unutar Američko-jadranske povelje (A5) i Jadranske trilaterale. U prosincu ove godine Crna Gora je upravo od Hrvatske preuzela jednogodišnje predsjedanje Američko-jadranskom poveljom (A5).
U poglavlju koje se tiče hrvatsko-crnogorskih odnosa potom se nabrajaju posjeti te sastanci crnogorskih i hrvatskih dužnosnika, među ostalim i službeni posjet ministra vanjskih poslova Crne Gora Đorđa Radulovića Hrvatskoj 6. i 7. prosinca ove godine. Tom je prilikom postignut dogovor o obnovi rada Međuvladinog mješovitog odbora za provedbu Sporazuma o zaštiti prava hrvatske manjine u Crnoj Gori i crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj, koji je zastao s radom 2018. godine. Temeljem dogovora hrvatskog i crnogorskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana i Đorđa Radulovića, zaživjet će još jedno tijelo. „Postignuta je suglasnost o formiranju međudržavne komisije koja bi se na detaljniji način posvetila rješavanju pitanja broda ‘Jadran’ s obzirom na različita tumačenja kome brod pripada“, stoji u dokumentu crnogorske Vlade.
Za razliku od Crne Gore i njene Vlade, hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) ovaj pomak oko „Jadrana“ nije registriralo kao neku bitnu stvar. Naime, u priopćenju MVEP-a o susretu Grlić Radmana i Radulovića o formiranju nekakve takve međudržavne komisije nema ni slovca. U priopćenju objavljenom 7. prosinca govori se tek o spremnosti dvojice ministara „za pronalaženje rješenja za sva otvorena pitanja bilateralnim putem i u duhu dobrosusjedstva“, o hrvatskoj pomoći Crnoj Gori u pristupnim pregovorima s EU, i to je više-manje to. O konkretnom dogovoru o ikakvim starim ili novim tijelima nema niti riječi, pa se o tome hrvatska javnost može informirati samo iz službenih dokumenata crnogorske Vlade.
O hrvatskim pokušajima da se postigne dogovor o „Jadranu“ također se zadnji puta čulo negdje oko 2018. godine, kada je tadašnji hrvatski ministar obrane Damir Krstičević što pismima, što osobnim kontaktima s tadašnjim crnogorskim ministrom obrane Predragom Boškovićem pokušao postići nekakav dogovor. Bošković i Krstičević već su se gotovo dogovorili o zajedničkom korištenju školskog broda „Jadran“ za školovanje hrvatskih i crnogorskih kadeta, no onda je sve zapelo oko pitanja matične luke. Hrvatska je strana, naime, insistirala da matična luka ŠB „Jadran“ može biti isključivo luka u Splitu, kako je i bilo do 1990. godine, prije nego je brod odvezen u Boku Kotorsku na remont s kojeg se više nikada nije vratio u Hrvatsku. Tu je prestao svaki razgovor o „Jadranu“, a problem je ponovno vraćen na povjerenstvo za vojnu sukcesiju koje je u međuvremenu valjda više prestalo i postojati.
