Europska unija je postigla preliminarni dogovor o poduzimanje vojne obučne misije u Ukrajini, rekao je ministar vanjskih poslova Ukrajine nakon sastanka sa svojim EU-kolegama u ponedjeljak, 21. veljače. Do tog sporazuma dolazi u trenucima nakon što su SAD upozoravale na ruske namjere provedbe invazije u Ukrajini, državi koja je završila okružena s oko 200.000 ruskih i proruskih trupa. „Postigli smo sporazum s EU u načelu da će EU pokrenuti savjetodavnu i obučnu vojnu misiju u Ukrajini,“ rekao je Dmytro Kuleba, ministar vanjskih poslova Ukrajine, okupljenim novinarima. Kako je naglasio, ta „potpora“ ne obuhvaća „borbene snage“, već je „jedan novi element u suradnji Ukrajine i Europske unije.“ Uz sporazum o toj vojno-obučnoj aktivnosti, Europska unija je u ponedjeljak odobrila i hitni paket financijske pomoći za Ukrajinu, vrijedan 1,2 milijarde eura, a pripremila je i sankcije koje će biti uvedene prema Ruskoj Federaciji u slučaju invazije. Ukrajinski ministar Kuleba opisao je sporazum o obučnoj misiji kao „novu stranicu u našim odnosima.“
Pritom, treba napomenuti da je potpora Europske unije zapravo iznimno ograničena po svom opsegu i zasigurno neće eliminirati prijetnje s kojima se susreću ukrajinske Oružane snage od ruskih i proruskih snaga nagomilanih oko svojih granica. Pa ipak, to je korak u smjeru koji je Ukrajina tražila već mjesecima. Još prošle godine Ukrajina je tražila pomoć EU u provedbi reformi za svoj profesionalni vojni obrazovni sektor, kažu diplomati. EU-dužnosnici tada su razmatrali molbu iznesenu u seriji sastanaka održanih od rujna do prosinca 2021. Europska vanjskopolitička služba (EEAS), diplomatska grana čitavog europskog bloka, na tu je temu onda proizvela i nekoliko opcija postupanja. Jedna od opcija bila je da se jednostavno financira misiju iz već postojećeg fonda teškog 5 milijardi eura – „Europskog instrumenta mirovne pomoći” (European Peace Facility – EPF), fonda odvojenog od redovnog EU proračuna, namijenjenog jačanju EU međunarodne vojne prisutnosti. Ponešto opsežnija opcija govorila je o pokretanju namjenske EU vojno-civilne obučne misije u Ukrajini. U teoriji, opcija financijske pomoći više je bila usmjerena prema osiguravanju opreme, dok bi se pokretanje obučne misije više fokusiralo na obuku, vjerojatno tu uključujući i veći broj ljudi. Njemačka je podržavala prvu opciju, dok su se baltičke države zalagale za onu drugu, širu opciju, objašnjavali su diplomati.
Dmiytro Kuleba, ukrajinski ministar vanjskih poslova, zadovoljan je dogovor s EU
U tipičnoj EU-maniri, konačno postignuti dogovor je svojevrsni kompromis. Za sada plan je ojačati ukrajinsko profesionalno vojno školstvo, koristeći već spomenuti EPF fond od 5 milijardi eura, no dužnosnici su pridržali i mogućnost transformiranja ove aktivnosti u punu obučnu misiju u neko buduće doba. Iako je ovakav ishod samo ograničen korak u odgovoru na ruske agresivne poteze, on ipak donekle zadovoljava ukrajinske zahtjeve. Tijekom sastanka ministara vanjskih poslova EU, održanog u ponedjeljak 21. veljače, Kuleba je izjavio da je „pozvao svoje EU kolege da Ukrajini daju europsku perspektivu“. U EU-dokumentu s početka veljače ove godine, čiji su prijedlog vidjeli novinari, razmatrao se prijedlog kako bi EU mogla na teren poslati „djelatne časnike, umirovljeno vojno osoblje, i/ili civilne eksperte.“ Ipak, prema diplomatskim izvorima, EU bi u najboljem slučaju na teren slala tek vrlo mali broj dužnosnika.
„Parametri ove misije i vrijeme njezina raspoređivanja tek će se precizirati, ali odluka je načelno donesena. (…) Još jednom naglašavam: misija će biti savjetodavna i obučna, to nisu borbene postrojbe. No, iznimno je važno da je ova inicijativa došla do kraja. Dugo smo radili s prijateljima u EU kako bi se to ostvarilo”,
zadovoljno je izjavio ukrajinski ministar vanjskih poslova. Na kraju su ovu kompromisnu opciju podržale i baltičke republike, barem se to može razaznati iz izjave litavskog ministra obrane.
„Pozdravljamo dogovor postignut unutar EU-a o pružanju dodatne potpore Ukrajini raspoređivanjem vojnih savjetnika koji će pomoći reformama i ojačati Oružane snage Ukrajine svojom stručnošću. Litva je aktivno podržala ovaj zahtjev Ukrajine, zajedno s državama članicama istomišljenicima, i namjerava aktivno doprinijeti ciljevima ove misije”,
rekao je ministar nacionalne obrane Litve Arvydas Anušauskas nakon što je Vijeće za vanjske poslove u Bruxellesu objavilo da je postignut sporazum o raspoređivanju vojnih i civilnih savjetnika u Ukrajini.
Hrvatska u angažmanu CRRT za Ukrajinu
Osim ove misije, Europska unija priprema još jednu pomoć Ukrajini – kako je rekao Kuleba, Ukrajina je već ranije poslala pismo Europskoj uniji o konkretnim koracima za jačanje kibernetičke sigurnosti Ukrajine, te je konačno dobila pozitivan odgovor o spremnosti EU da pomogne po ovom pitanju. Ukrajinski ministar je istaknuo da se moderni rat ne odnosi samo na tenkove, topništvo i zrakoplove, već i na konkretna djelovanja u kibernetičkom prostoru, te da će od Europske unije dobiti sustavnu pomoć za jačanje ukrajinske kibernetičke sigurnosti. To je nakon sastanka ministara vanjskih poslova Unije potvrdio i povjerenik EK za vanjske poslove i obranu Josep Borrell:
Josep Borrell u Zagrebu 2020. na sastanku ministara obrane EU
„Povećat ćemo svoju potporu protiv cyber-napada i u borbi protiv dezinformacija. Poslat ćemo misiju stručnjaka da pomognu Ukrajini da se suoči s cyber-napadima”.
Neslužbeno se tu već govori o slanju Tima za brzo djelovanje u kibernetičkom prostoru (Cyber Rapid Response Team – CRRT), što bi bilo prvi puta da jedan europski obrambeni projekt bude aktiviran u stvarnom okruženju. Radi se o jednom od PESCO projekata, ustrojenom 2019. godine, na čelu s Litvom, u kojem sudjeluju i Estonija, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, te Hrvatska, u kojoj su ove navedene zemlje i potpisale akt o pristupanju projektu tijekom hrvatskog predsjedanja EU u ožujku 2020. godine.
Litva se od početka ove godine aktivno zalaže za aktiviranje CRRT-a kao pomoći Ukrajini, što je prema pravilima projekta moguće u slučaju kibernetičke ugroze velikih razmjera ili kao potpora cyber-obrani Europske unije. U siječnju ove godine o mogućnosti angažmana CRRT-a razgovarali su zamjenik ministra nacionalne obrane Litve Margiris Abukevičius i zamjenik ministra obrane zadužen za digitalni razvoj, digitalnu transformaciju te digitalizaciju Ukrajine Oleg Gaiduk, pri čemu su se obojica složila kako postoji i mogućnost jačanja suradnje kroz Regionalni centar za kibernetičku obranu, otvoren prošloga ljeta u Kaunasu. Zahvaljujući stručnjacima iz Litve, SAD-a, Gruzije i Ukrajine, taj regionalni centar doprinosi cyber-sigurnosti kritične infrastrukture u cijelog regiji. O angažmanu CRRT-a u Ukrajini govorilo se i na njegovom godišnjem sastanku početkom veljače ove godine, kada je prepoznat kao instrument Europske unije za pomoć Ukrajini. Izvješćujući o zaključcima sastanka, litavski zamjenik ministra obrane Margiris Abukevičius rekao je kako bi pri takvom angažmanu CRRT-a pomogle i druge zemlje – Belgija kao zemlja-promatrač u projektu, te Češka, Španjolska, Gruzija i SAD, no prema aktualnim izjavama – čini se da do takvog proširenja ipak neće doći. „PESCO projekt CRRT predvođen Litvom, kao i uzajamna pomoć u projektu kibernetičke sigurnosti, jedan je od najuspješnijih PESCO projekata, a ujedno je i projekt koji je postigao najveći napredak”, pohvalio se tada Abukevičius.
Potpisivanje suradnje u CRRT PESCO projektu u Zagrebu u ožujku 2020.
Prema današnjim još uvijek neslužbenim informacijama, novoformirani CRRT će činiti 8 do 12 stručnjaka iz Litve, Hrvatske, Poljske, Estonije, Rumunjske, te Nizozemske, kako bi pomogli obraniti Ukrajinu od cyber-napada. „Vidimo da su cyber-mjere važan dio ruskog hibridnog djelovanja”, citira BBC neimenovanog dužnosnika CRRT-a. Stručnjaci CRRT-a bit će opremljeni zajednički razvijenim cyber-alatima, napravljenim za otkrivanje, prepoznavanje i rješavanje posljedica cyber-prijetnji. Tim za Ukrajinu trebali bi činiti raznoliki cyber-stručnjaci, specijalizirani za odgovor na incidente, forenziku, procjenu razine ranjivosti i spremni za reakciju na različite scenarije. U Hrvatskoj o njenom sudjelovanju u CRRT-u za Ukrajinu službeno još nema ni govora, no pitanje je kako će ta namjera proći kod predsjednika RH Zorana Milanovića. Naime, Hrvatska je do sada u CRRT-u doprinosila s jednim stručnjakom iz relativno novog Zapovjedništva za kibernetičku sigurnost, a predsjednik Milanović je do sada vrlo žustro bio protiv slanja ikakvih hrvatskih vojnika u Ukrajinu. Bit će zanimljivo pratiti odnosi li se to i na jednog pripadnika Tima za brzi odgovor, ili samo na veći broj pripadnika OS RH u slučaju neke obimnije misije, odnosno hoće li Europska unija u konačnici uopće poslati cyber-tim na užareni ukrajinski teren ili će se raditi „od doma”.
