Prije točno mjesec dana NATO je objavio vijest naslovljenu „Deset saveznica započinje novo razdoblje u obuci pilota“. Riječ je o nastavku rada na uspostavi multifunkcionalnog NATO zrakoplovnog obučnog središta u Europi (NATO Flight Training Europe – NFTE). Prije mjesec dana, NATO saveznice su se dogovorile pojačati obuku svojih pilota korištenjem novih tehnologija poput virtualne stvarnosti, ali su se također usuglasile i oko postupne uspostave mreže europskih centara za obuku pilota borbenih zrakoplova, helikoptera i dronova. Takva vrsta europskih kampusa zemljama-saveznicama trebala bi omogućiti pristup širokom spektru mogućnosti za osposobljavanje, što je više od onoga što većina saveznica može provoditi neovisno. Krajnji cilj ovog NATO-projekta je standardizacija određenih obučnih postupaka, povećanje interoperabilnosti i smanjenje troškova obuke pilota.
Potpisivanje Pisma namjere u lipnju 2020. (Photo: NATO)
Kako smo već ranije pisali, NFTE inicijativu pokrenulo je 2020. godine 11 europskih članica NATO saveza. U lipnju prošle godine „Pismo namjere za uspostavu multinacionalnog NATO zrakoplovnog obučnog središta u Europi“ potpisale su Hrvatska, Bugarska, Češka, Grčka, Mađarska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Portugal, Rumunjska, Španjolska i Turska. Pismo namjere je ispred Hrvatske potpisao tadašnji obnašatelj dužnosti ministra obrane Tomislav Ivić, koji je prilikom potpisivanja izjavio: „Ovaj model multinacionalne suradnje će biti od iznimne važnosti za mnoge europske članice NATO-a, pa tako i za Republiku Hrvatsku, koje će na ovaj način povećati kapacitete obuke svojih pilota“. U veljači ove godine, na margini NATO sastanka ministara obrane, potpisan je i amandman na Pismo namjere, kojim se NFTE-inicijativi priključila i Belgija. Amandman je u ime Hrvatske potpisao ministar obrane Mario Banožić.
A što je bilo dalje?
No prije mjesec dana Hrvatska je misteriozno nestala iz spominjanja zemalja unutar NFTE, kao i iz najnovijeg dogovora o formiranju mreže europskih centara za obuku. Nažalost, pokazalo se da je Hrvatska iskočila iz ove inicijative, što nam je na izričit upit potvrdilo i Ministarstvo obrane:
„Možemo Vas izvijestiti kako je nakon detaljne analize donesena odluka o odustajanju Hrvatske o sudjelovanju u NATO-ovoj multinacionalnoj inicijativi za uspostavu zrakoplovnog obučnog središta u Europi (NFTE). Glavni razlog odustajanja je promjena okolnosti u odnosu kada je Ministarstvo obrane potpisalo ‘Pismo namjere’. U početnoj fazi nisu bili definirani zahtjevi, već su se konkretne aktivnosti i angažmani očekivali nakon potpisivanja Memoranduma o razumijevanju.
Napominjemo kako Pismo namjere nije bilo obvezujuće niti je uzrokovalo ikakve financijske obveze, te je potpisano kao svojevrsna ‘ulaznica’ za zajedničke razgovore o razvoju inicijative“.
Tijekom dogovora o načinu funkcioniranja i financiranja pokazalo se, naime, da je to za Hrvatsku ipak preveliki zalogaj.
„Ističemo kako je u okviru NFTE inicijative, prema ocjeni struke, predložen model financiranja koji nije prihvatljiv za Republiku Hrvatsku. Kreditni mehanizam NFTE inicijative podrazumijeva razmjenu sposobnosti po mogućnostima bez direktne novčane naplate, pri čemu svaka država potpisnica nudi svoje sposobnosti ostalim državama članicama, a pri tome zauzvrat traži protuvrijednost sposobnosti s kojom ne raspolaže, pri čemu se poravnanje troškova vodi u dvogodišnjem period“,
stoji u odgovoru Ministarstva obrane. Hrvatska, dakle, ne raspolaže sposobnostima kojima bi poravnala troškove obuke pripadnika HRZ-a te bi, prema tome, trebala novčano platiti punu cijenu željenih sposobnosti, što je očito bilo procijenjeno kao neisplativo.
Ministarstvo obrane pritom napominje kako je do odluke o odustajanju od članstva u NFTE-inicijativi došlo prije donošenja odluke o izboru VBA, odnosno prije odluke o izboru francuskog Rafalea kao novog borbenog aviona HRZ-a. Sudjelovanje u inicijativi nije obvezujuće i svaka država članica NATO-a može samostalno donijeti odluku o sudjelovanju u istoj, poručuju iz MORH-a, a „odustajanjem u NFTE inicijativi nije nanesena šteta ni MORH-u niti Republici Hrvatskoj“.
