Dok voda na poplavljenim područjima polako, ali sigurno stagnira, vrijeme je za prvo sumiranje stanja i upotrijebljenih snaga u tim dijelovima RH, ali i susjednih država BiH i Srbije. Jedan dio pregleda saborskim je zastupnicima, kao i hrvatskoj javnosti, dao i potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, čije je izvješće o stanju i okolnostima vezanim uz poplave u Hrvatskoj nenadano uvršteno na sam početak zasjedanja u srijedu, 21. svibnja. Samo dan kasnije, u četvrtak 22. svibnja, zamjenica ministra obrane Višnja Tafra kratko je informirala članove saborskog Odbora za obranu o angažiranim snagama MORH-a i OS RH. Do tog četvrtka, nešto više od tisuću pripadnika OS RH pomoglo je na poplavljenim područjima. Odnosno, kako je izvijestila Tafra:
„Samo ću vam reći da smo imali 1056 pripadnika angažiranih, od toga 4 inženjerijska stroja, 72 motorna vozila, 10 sanitetskih timova, 10 motornih vozila, 10 čamaca, 2 helikoptera, 3 amfibijska prevožnjaka, 3 poljske kuhinje, 3 cisterne za vodu i 3 kamiona za prijevoz humanitarne pomoći. Stvarno su naši pripadnici odradili sve – od punjenja vreća pijeskom, izrade nasipa, sanacije i utvrđivanje, obilazak i čuvanje, sanaciju prilaznih cesta, evakuaciju ljudi i životinja, sanitetsko zbrinjavanje, kuhanje toplih obroka za potrebe civilnog stanovništva, dostava pitke vode, prijevoz i dostava humanitarne pomoći, izviđanje iz zraka i zbrinjavanje.“
O tome zašto su vojnici radili poslove koje su mogli raditi i pripadnici Civilne zaštite (kojih navodno ima čak 17 tisuća) ili neki od volontera – poput kuhanja toplih obroka ili dostave humanitarne pomoći – dalo bi se razgovarati, no to zahtijeva poseban osvrt.
Ranko Ostojić, pak, početak problema broji od 03. svibnja, kada su počele prve obilnije kiše na području više županija, i uslijed kojih je došlo do porasta nivoa voda u odvodnim kanalima, potocima i rijekama. Tada su, prije svega, bile pogođene Požeško-slavonska županija, Sisačko-moslavačka, Osječko-baranjska i Bjelovarsko-bilogorska, na kojima je ukupno poplavljeno 3346 hektara poljoprivrednih, šumskih i ostalih površina, te je bilo ugroženo 198 kuća, 2 stočne farme, 30 stambeno-gospodarskih objekata, 10 gospodarskih objekata, jedna plinska stanica i jedan plastenik. Prave nevolje, međutim, počinju u utorak, 13. svibnja, kada jake kiše na gotovo cjelokupnom području BiH uzrokuju povećanje vodostaja većine tamošnjih rijeka, te dovode do poplava. To je uvelike utjecalo i na stanje vodotokova rijeka u Hrvatskoj, Une i Save, naročito u Slavoniji, gdje su pale obilne kiše tih dana.
Petnaestog svibnja, u području Drenovaca (Vukovarsko-srijemska županija), oborinske i zaobalne vode pune kanalske mreže, dolazi do ugrožavanja 10 do 15 kuća, a zbog velikih materijalnih šteta na poljoprivrednim kulturama, župan vukovarsko-srijemski proglašava elementarnu nepogodu na području cijele županije. Dan kasnije, 16. svibnja, temeljem zahtjeva Državnog stožera za zaštitu i spašavanje, Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS) ujedinila je lokalne i područne, regionalne samouprave na tom području, te je angažirano 350 pripadnika NOS-a (Namjenski organiziranih snaga) za područje Požeško-slavonske, Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije. U Pleternici je poplavljeno oko 400 obiteljskih kuća, izvršena je djelomična evakuacija Pleternice, Gradca Požeškog i Lipika. Evakuiran je i Dom Ivanovac u Brodsko-posavskoj županiju, s ukupno 21 štićenikom i osobljem. U naselju Drenovci sve raspoložive snage na terenu bile su u obrani 61 ugroženog objekta, izvijestio je Ranko Ostojić u Saboru. Istog tog dana poslijepodne dolazi do rapidnog pogoršanja, pa su sve raspoložive snage (i ljudstvo i mehanizacija) angažirane na utvrđivanju nasipa uz rijeku Savu, koja ubrzano raste od Slavonskog Broda pa sve do granice s Republikom Srbijom. Ukupno branjena dionica iznosi 210 kilometara.
Tog petka (16. svibnja) oko 15 sati dolazi do proboja nasipa na više mjesta kod Rajevog Sela, u 15:15 sati dolazi do probijanja nasipa kod Račinovaca, a u 15:30 – probijen je nasip kod Gunje. Istovremeno je i na području Hrvatske Kostajnice i Dvora na Uni na snazi bilo izvanredno stanje obrane od poplava za rijeku Unu, koja se izlila na području Kuljana, Unčana i Zamlaća, a i sama Hrvatska Kostajnica bila je djelomično poplavljena. Stožer za zaštitu i spašavanje RH je 16. i 17. svibnja upotrijebio dodatne operativne snage zaštite i spašavanja, tako da su djelovali stožeri na lokalnoj i županijskoj razini, zajedno s Namjenski organiziranim snagama OS RH, kao i policija, civilna zaštita, HGSS, Hrvatski crveni križ, djelatnici Hrvatskih voda, komunalne službe, građani, udruge hrvatskih branitelja, kao i druge udruge koje su djelovale na terenu. Vojska je u tim trenucima osigurala amfibije, kombinirane strojeve, kipere i poljske kuhinje. Tada počinje i organizirana evakuacija stanovništva, autobusima iz Rajevog Sela, Gunje i Račinovaca u Vrbanju. Unatoč tome, dio stanovnika odbija napustiti svoje domove, iako im je rečeno da im prijeti neposredna životna opasnost. Tijekom noći sa 17. na 18. svibnja Županijski centar 112 Vukovar zaprimio je 200 poziva osoba koje su ostale zarobljene na višim dijelovima objekata. Ostojić je posebno spomenuo problem koji se pojavio u Gunji:
“U Gunji, na mjestu na kojem se nalazilo sto autobusa – u tim trenucima je bilo potpuno suho. Ljudi su odbijali otići od svojih domova, što je razumljivo – da svak misli da je trenutak, da se to neće dogoditi… Nema osobe, tvrdim, na području Gunje, koja je najviše i stradala, da nije znala za naredbu za evakuaciju. 28 policijskih službenika je, do zadnjeg trenutka, dok su mogli, putem megafona obavještavalo sve stanovnike da se povuku. Kažem, osobno – u tri sata, dok je voda bila tek do gležnja – 100 autobusa je bilo, a samo 108 ljudi je u tim trenucima bilo spremno na evakuaciju. Tri sata iza toga, to mjesto je u potpunosti poplavljeno”.
U tim vrlo teškim i opasnim uvjetima, pripadnici NOS-a su evakuirali 60 osoba, a u pomoć su priskočili i pripadnici HGSS-a iz Vinkovaca, te Državne intervencijske postrojbe iz Osijeka. No oni su se morali povući jer su im do jutra stradala 4 čamca – prije svega od ograda, naplavina i sve ostalog što se moglo naći u vodenoj bujici.
Poplavljeno Rajevo Selo
Tijekom 18., 19. i 20. svibnja provođena je, pa i prisilno, evakuacija stanovnika koji su ostali u naseljima Gunja, Račinovci, Rajevo Selo. 750 članova Hrvatskog crvenog križa organiziralo je i vodilo prihvatne centre, zajedno s lokalnim jedinicama koje su se brinule za provedbu logističkih aktivnosti. U poplavljena područja više nije bio moguć pristup bez odobrenja policije. U potrazi za eventualno stradalima, HGSS provodi obilazak kuća, a putem amfibijskih vozila NOS-a, u suradnji s veterinarskim službama, zbrinjavaju su napuštene i uginule životinje. Prema Ostojićevim podacima, operativne snage na svim ugroženim lokacijama na dan 20. svibnja brojale su ukupno 872 pripadnika NOS-a, 300 vatrogasaca na području Vukovarsko-srijemske županije, 740 članova Hrvatskog Crvenog križa, 50 pripadnika HGSS-a, više od 1000 pripadnika MUP-a raspoređenih prije svega na čuvanju imovine i sprečavanju bilo kakvog otuđenja. Tome još treba pribrojiti i 22 tima iz sastava Državne uprave za zaštitu i spašavanje (timovi državne intervencijske postrojbe), kao i Hrvatske vode, veterinarske službe, službe Zavoda za javno zdravstvo, lokalne komunalne službe, braniteljske i druge udruge – sve u svemu, u izravnoj borbi s poplavom bilo je oko 4 tisuće ljudi, zbrojio je u Saboru Ranko Ostojić. Tome još treba pribrojiti i pripadnike MUP-a i OS RH poslanih u pomoć BiH, odnosno Republici Srbiji.
Na prijedlog DUZS-a, Vlada je 20. svibnja proglasila katastrofu na području Vukovarsko-srijemske županije, čime je „razvlašten“ lokalni stožer, a nadležnost i kontrolu preuzeo je Državni stožer za zaštitu i spašavanje. Kao razlog Ostojić je naveo to što planovi za zaštitu i spašavanje u Vukovarsko-srijemskoj županiji postoje samo na papiru, a u trenutku kada ih treba operativno provesti – lokalni stožer ne poznaje proceduru, nadležnosti, niti su u stanju donositi odluke prema zahtjevima aktualnoga trenutka. No, i to kao da je odgovornost isključivo tih lokalnih vlasti – bez da se tim sustavom itko trebao centralizirano baviti prije ovih poplava.
Od Ostojićevog izvještaja na Saboru do danas samo je MORH, odnosno OS RH, nastavio s redovitim informiranjem o angažmanu svojih snaga. Nakon što je Tafra izvijestila članove saborskog Odbora za obranu o angažmanu više od 1000 pripadnika OS RH, taj je broj postepeno počeo varirati. Tako je do kraja dana, 22. svibnja, bilo angažirano tek oko 670 pripadnika OS RH, 23. svibnja – 624 pripadnika OS RH, u subotu, 24. svibnja – ukupno 653 pripadnika OS RH, a dan kasnije, u nedjelju, na terenu je bio 661 vojnik. Danas, u utorak, taj je broj najmanji do sada – na terenu je angažirano 377 pripadnika OS RH, i to 315 pripadnika HKoV-a, 58 pripadnika Zapovjedništva za potporu i 4 pripadnika HRZ i PZO. Kao i prethodnih dana, pripadnici OS RH angažirani su na zadaćama sanacije probijenog nasipa u Rajevom selu te nadzoru stanja nasipa, istočno od sela Štitar do područja Rajevog sela. Na područjima Vrbanje i Gunje angažirani su na izvlačenju stoke, a na dvije dekontaminacijske postaje, “Velebit” Gunja i “ZIB” Rajevo Selo, i danas se provodi dekontaminacija. U zaseoku Padež kod Gunje pripadnici OS RH provode izvlačenje uginule stoke i asanaciju terena. Na tri lokacije (Cerna, Gradište, Otok) u 3 poljske kuhinje priprema se hrana za 1600 obroka. Od 21. svibnja za potrebe logističko-operativnog središta operativnih snaga zaštite i spašavanja i dijela humanitarne pomoći koristi se prostor vojarne “Dračice” u Đakovu s pratećom infrastrukturom.
Što se tiče angažmana u BiH, on je, sukladno odluci Vlade, okončan 23. svibnja navečer, a unatoč određenim poteškoćama, oba helikoptera Mi-8 MTV iz sastava Eskadrile transportnih helikoptera (ETH) 93. zrakoplovne baze HRZ i PZO-a vratile su se 24. svibnja iz BiH u vojarnu “Knez Trpimir” u Divuljama. Tijekom 8 dana duge humanitarne akcije u BiH, ukupno je odrađeno oko 200 letova s 80 sati naleta, pri čemu je spašeno 310 osoba i preveženo 100 tona različitog tereta.
Svih ovih dana, MUP RH nije izašao s konkretnim brojem svojih angažiranih pripadnika, već se služi sintagmom “maksimalan broj angažiranih”, a DUZS se od jučerašnjeg dana vratio svojoj omiljenoj zanimaciji – objavljivanju informacija o protokolarnim susretima državnih dužnosnika.
