Nije sporno da za ikakav nastavak procesa javne nabave borbenih zrakoplova Republika Hrvatska treba provesti političke konzultacije na najvišoj razini. Takvu raspravu na sjednici Vijeća za obranu predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović najavila je za 4. lipnja ove godine – do čega na kraju nije došlo. Iako su mediji spekulirali o raznim unutarnjepolitičkim razlozima ove odgode, početak mjeseca obilježile su službene izjave kako je u pitanju bio tek tehnički problem izbora povoljnog termina, a ne neke dublje nesuglasice Predsjednice RH i Vlade te ministra obrane Krstičevića. Nepunih mjesec dana kasnije, u srijedu 26. lipnja, mediji su saznali da će 13. sjednica Vijeća za obranu biti zakazana za dva dana kasnije – tj. za danas, 28. lipnja 2019. godine, u 16:30 sati.

Samo koji sat ranije, predsjednica Grabar Kitarović posjetila je i Ministarstvo obrane te Glavni stožer OS RH, gdje su je izvijestili “o ključnim projektima i postignućima obrambenog sustava u dosadašnjem razdoblju, te planovima do kraja 2019. i 2020. godine“. Konkretno je tu spomenuto (1) povećanje obrambenog proračuna, (2) poboljšanje materijalnih prava, uvjeta života i rada pripadnika Hrvatske vojske, te (3) sudjelovanje pripadnika Hrvatske vojske u međunarodnim vojnim vježbama. No, sve to nije dalo ni znaka o sadržaju današnjeg Vijeća za obranu.

Vlada Republike Hrvatske, u čijim se prostorima na Markovom trgu okupio državni vrh, tek je danas u javnost izašla s kratkom najavom, koju ovdje prenosimo u cijelosti:

“Danas, 28. lipnja 2019. godine, u 16.30 sati, u Banskim dvorima, održat će se 13. sjednica Vijeća za obranu, na kojoj će sudjelovati predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade Andrej Plenković. Snimatelji i fotoreporteri mogu snimiti početak sjednice o kojoj ćemo izvijestiti priopćenjem“.

Dakle, nije tu ni riječi bilo o dnevnom redu ovog bitnog, ali po svojoj prirodi savjetodavnog skupa – što je otvorilo prostor za medijske spekulacije.

Krstičević o Vijeću

Javnost je tek donekle umirila kratka izjava ministra obrane Damira Krstičevića, dana novinarima tik pred početak sjednice. Krstičević je tom prilikom rekao:

“Dvije točke… dnevnog reda su… Prva točka je nabavka suvremenog, višenamjenskog borbenog aviona za potrebe Hrvatske vojske, i druga točka ‘Razno’. Sjednicu su sazvali predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga, i predsjednik hrvatske Vlade, gospodin Andrej Plenković“.

Na dodatno pitanje novinara o službenom traženju ponuda od američkog Lockheed Martina i švedskoga Saaba, Krstičević je tek dodao:

“Pa, prije svega… ovaj, najbitnije da smo se mi pripremili, i… ja sam zahvalan… da danas ćemo raspravljati o tom strateški važnom pitanju za Hrvatsku. Vi znate moj stav – da nama avion treba, da je avion u funkciji i mira i sigurnosti, i da je on u funkciji budućih generacija… da nije ni ista vojska, da nije ni ista ni država… Znamo i koliko je u Domovinskom ratu taj višenamjenski borbeni avion nama značio. Što su nam značili piloti. Pa, vidjeli ste, i da je Srbija našla načina kako modernizirati svoje zrakoplovstvo. I, vjerujem, i Hrvatska da će nać’ načina kako isto modernizirati i svoje zrakoplovstvo. A, u igri su višenamjenski borbeni avion zapadne generacije“.

Na pitanje ima li Hrvatska novaca za kupovinu aviona, ministar financija Zdravko Marić također je bio vrlo neodređen:

“To ne bih sad u ovom trenutku ništa govorio, o ikakvim brojkama, da se donose nekakvi zaključci… Mi danas imamo sastanak, raspravit ćemo, nakon toga ja vjerujem da će biti ili neko priopćenje ili već što god, pa ćemo onda nešto biti, da tako kažem, pametniji”.

Jesu li novci osigurani, pitali su dalje novinari, a Marić – teško uzdahnuvši – opet neodređeno: “Ne bih išao dalje od ovoga. Znate i sami da smo za ona sredstva, za onaj prijašnji proces, bili osiguravali novce… nakon toga, sad za sve sljedeće korake, o tome ćemo sve voditi brigu… I sam proces, a i novci, to će biti paralelno“.

Spomenuta, 13. po redu sjednica Vijeća za obranu, trajala je gotovo tri sata, da bi iza 19 sati u javnost bila odaslana i usklađena priopćenja. Vlada RH i Ured predsjednice RH istaknuli su kratko tek:

“Vijeće za obranu je 28. lipnja 2019. održalo svoju 13. sjednicu. Vijeće za obranu potvrdilo je potrebu očuvanja sposobnosti zaštite zračnog prostora vlastitim višenamjenskim borbenim avionima. Raspravljene su aktivnosti o postupku nabave višenamjenskog borbenog aviona za potrebe OS RH. Slijedom toga Vijeće predlaže Vladi osnivanje međuresornog povjerenstva s ciljem provedbe svih aktivnosti vezanih za nabavu višenamjenskog borbenog aviona“.

Kako su tijekom dana mediji i nagađali, izgleda da tu zapravo gledamo svojevrsno ponavljanje postupka iz 2017. godine – kada je o traženju ponuda Vijeće za obranu raspravilo 6. travnja 2017. godine, da bi onda krajem svibnja te iste godine bio sazvan i famozni Stručni tim Ministarstva obrane. Kako su sastav te konkretno djelovanje ove stručne skupine zapravo ostali široj javnosti nepoznati, ostaje za nagađati da li današnje spominjanje da se “predlaže Vladi” da obavi “osnivanje međuresornog povjerenstva” zapravo znači i praktično ostvarivanje višekratno najavljivanog šireg pristupa javnoj nabavi borbenih aviona – uz širu težišnu odgovornost same Vlade RH, a ne prvenstveno Ministarstva obrane, kao u postupku koji je neslavno bio okončan ovoga siječnja.

Ne bi čudilo da u idućim tjednima zapravo bude ponovljen i još poneki korak iz ljeta 2017. godine. Posebno ovdje mislimo na činjenicu da je spomenuti Stručni tim MORH-a onda 5. srpnja 2017. o planiranom postupku izvijestio i saborski Odbor za obranu, koji je za to svoju 6. sjednicu odradio u zatvorenom sastavu – propustivši je čak i uvrstiti u javni popis sjednica, ostavivši ondje tek rupu u numeraciji svojih zasjedanja (o čijem se sadržaju saznalo u veljači ove godine, tijekom priprema za raspravu o SDP-ovoj interpelaciji u Hrvatskome saboru). Tome je onda slijedila “Taktičko-tehnička studija višenamjenskog borbenog aviona”, koju je načelnik GS OS RH donio 10. srpnja 2017. godine – dokumenta koji bi, po svemu sudeći, trebao biti uporabljiv i sada, budući se malo promijenilo u vlastitim sposobnostima, razini ambicija i taktičko-tehničkim zahtjevima koje navode iz obrambenoga resora. Samo deset dana kasnije, 20. srpnja 2017. godine, odrađeno je bilo i raspisivanje Zahtjeva za ponudom (Request for Proposal – RfP), koji je tada bio otposlan na ukupno pet međunarodnih adresa – dok se danas spominje njih samo dvije.

Za ovogodišnje postupanje saborskog odbora ostaje oko dva radna tjedna, dok bi ljetni raspis Zahtjeva za ponudama (RfP) lako mogao ponovo upasti u vrijeme godišnjih odmora, što se i 2017. navodilo kao otegotnu okolnost za dobivanje zaokruženih, kvalitetnih i detaljih ponuda iz inozemstva.