Bugarska je u jednoj rati platila sve naručene borbene avione F-16 i pripadajuću opremu, te je time otpočela praktična provedba njihova kupoprodajnog ugovora sa SAD-om. To je sukus kratkog priopćenja koji je bugarsko Ministarstvo obrane objavilo jučer, u ponedjeljak 12. kolovoza, a koje u cijelosti glasi:
„Ministarstvo obrane transferiralo je cjelokupni iznos od 1,2 milijarde USD sukladno međunarodnim ugovorima o kupovini 8 aviona F-16 Blok 70 i pripadajuće opreme i naoružanja. Ministarstvo obrane naložilo je transfer novca u četvrtak, 8. kolovoza, prema Agenciji za obrambeno-sigurnosnu suradnju (DSCA) u ime Republike Bugarske. Ovim korakom bugarska je strana ispunile svoju obavezu temeljem ugovora sklopljenih u okviru projekta nabave novih borbenih aviona za Bugarsko ratno zrakoplovstvo. S potvrdom Agencije o zaprimanju 1,2 milijarde USD od Republike Bugarske, ugovori su na snazi i za SAD, te započinje njihova praktična provedba“.
Bugarsko Ministarstvo obrane podsjeća da je 24. srpnja ove godine Narodna skupština ratificirala 4 međunarodna ugovora (BU-D-SAB: 8 aviona F-16 Blok 70 i prateća podrška, BU-D-AAA: nabava municije za F-16; BU-D-AAD: nabava raketa AIM-9X Blok II, druge rakete, pripadajući materijal i usluge; te BU-P-LAR: nabava taktičkog radio-sustava, pripadajuća podrška i oprema). Ove je ugovore potpisao ministar obrane Krassimir Karakačanov 11. srpnja, dan nakon odluke bugarske Vlade o kupovini američkih aviona F-16 Blok 70.
Justin Friedman i James Robinson na press-konferenciji (Photo: US Embassy in Bulgaria)
Prošloga tjedna, u utorak 6. kolovoza, zajedničku press-konferenciju održali su Justin Friedman, zamjenik voditelja diplomatske misije SAD-a u Bugarskoj, i James Robinson, direktor Razvoja međunarodnih poslova kompanije Lockheed Martin. Američki diplomat Friedman pozdravio je odluku bugarske Vlade o nabavi višenamjenskog borbenog aviona F-16, smatrajući da će to unaprijediti dugoročno partnerstvo SAD-a i Bugarske, smanjiti bugarsku ovisnost o ruskoj vojnoj opremi, te značajno unaprijediti modernizaciju bugarske vojske. Nabava 8 aviona i prateće opreme i naoružanja Bugarsku će koštati 1,256 milijardi USD, te će time Bugarska postati 30. zemlja-korisnica borbenih aviona F-16. „Kada analizirate cijeli paket, vidjet ćete da je cijena aviona snižena na cijenu po kojoj su kupovale i druge zemlje. Ako će Bugarska u drugoj fazi kupiti još 8 aviona, onda će paket biti jeftiniji jer već imate opremu i naoružanje, i nećete morati kupiti iznova“, zaključio je Friedman, ne navodeći doduše o kolikim će se tu uštedama konkretno raditi.
Predstavnik proizvođača Lockheed Martina, James Robinson, najavio je da će početna obuka pilota i tehničkog osoblja za buduće bugarske F-16 započeti već 2021. godine u SAD-u. S druge strane, prvi avion F-16 Blok 70 za Bugarsko ratno zrakoplovstvo biti će proizveden u prosincu 2022. godine, uz isporuku početkom 2023., te će u SAD-u služiti prvenstveno za naprednu obuku bugarskih pilota i tehničara. Ista sudbina čeka i drugi za Bugarsku proizvedeni F-16, te će oba ova zrakoplova biti isporučena u Bugarsku 2024. godine. Ostatak od 6 aviona bit će spreman za isporuku u drugoj polovici 2023. godine. Svi će biti naoružani s dva osnovna oružna sustava – projektilima zrak-zrak AIM-120 AMRAAM i AIM-9 Sidewinder, a Robinson je dodao da će svi bugarski F-16 imati sposobnost nositi cijeli spektar naoružanja. Lockheed Martin i SAD garantiraju da će F-16 Blok 70 imati 12.000 letnih sati ili 50% više od svojih najjačih konkurenata (misleći tu prije svega na švedski Gripen).
Robinson o nekim detaljima posla u Bugarskoj (Photo: US Embassy in Bulgaria)
Industrijska suradnja i pomoć saveznika
“Avionams” je do sada remontirao ruske helikoptere i borbene avione (Photo: Avionams)
Program industrijske suradnje između Bugarske i SAD-a uključuje i razvoj centra za proizvodnju bespilotnih letjelica u regiji Dolna Mitropolia, kao i modernizaciju remontnog zavoda „Avionams“ u Plovdivu. Za sada još uvijek nije odlučeno koji bi se tip bespilotnih letjelica trebao proizvoditi u Bugarskoj. U intervjuu koji je nakon konferencije za medije Robinson dao novinskoj agenciji Monitor investicija u „Avionams“ istaknuta je kao posebno važna, „jer će omogućiti Bugarskom ratnom zrakoplovstvu održavanje F-16, a ‘Avionamsu’ će dati mogućnost proširenja poslovanja na održavanje i drugih aviona F-16 (za druge zemlje-korisnike, op.a.)“. Pritom, od predstavnika Lockheed Martina saznalo se da većina te svekolike industrijske suradnje počiva na prijenosu znanja (know how), gdje je doduše ostalo nejasno hoće li ukupna vrijednost svih transfera u okviru kategorije „industrijska suradnja“ ukupno dostići 10% vrijednosti cijelog projekta nabave borbenih aviona, tj. iznos od 220 milijuna bugarskih leva.
Jednako je tako neizvjesna ostala i sudbina najavljivane američke pomoći u iznosu od oko 60 milijuna USD, koju se svojedobno spominjalo ili (1) kao popust pri kupnji (što na kraju nije bilo vidljivo u kupoprodajnim ugovorima), ili (2) kao pomoć za prilagodbu zrakoplovne baze Graf Ignatievo operativnim potrebama američkih borbenih zrakoplova F-16 (o čemu sada nema ni spomena). O tom se pitanju prilično kriptično izjasnio ranije spomenuti Justin Friedman, navodeći da „avioni koje Bugarska kupuje zapravo su naručeni od Vlade SAD kod odgovarajućih kompanija. To košta 1,256 milijardi USD. Bugarski parlament je odlučio tu financirati jedan manji iznos, u očekivanju da će Vlada SAD pokriti razliku. Vlada SAD plaća razliku između onoga što plaća bugarska Vlada i stvarne vrijednosti posla. Taj novac dolazi iz sume koju je Kongres SAD odvojio za naše saveznike i partnere koji žele zamijeniti svoju vojnu opremu ruskoga podrijetla. Konačni iznos koji će tu biti plaćen ovisi o tečajnim razlikama u vrijeme deponiranja sume pri Federalnim rezervama, te će biti između 46 milijuna i 60 milijuna USD. Ti će kongresni novci omogućiti Bugarskoj da si priušti kupovinu“. Naravno, ova je verzija priče upitna u svjetlu navoda kako je bugarski parlament za potrebe kupovine 8 aviona izdvojio baš 1,256 milijardu USD ili 2,2 milijarde leva – iako se poklapa s citiranim jučerašnjim navodom bugarskog Ministarstva obrane o transferu 1,2 milijarde USD prema američkoj Agenciji za obrambeno-sigurnosnu suradnju (DSCA).
Modernizaciji tu nije kraj
ARTEC-ov Boxer natječe se za novo bugarsko oklopno vozilo
Kako bi opovrgnulo sumnje da će ovako skupa kupovina zaustaviti sve druge projekte modernizacije bugarskih Oružanih snaga, Ministarstvo obrane je objavilo natječaj za kupovinu oklopnih vozila. Kako je objavljeno u priopćenju od 5. kolovoza, Ministarstvo je poslalo Zahtjev za ponudu (RfP) na 4 adrese: (1) ARTEC GmbH (joint venture kompanija Rheinmetall i Krauss-Maffei Wegmann, Njemačka), (2) Patria (Finska), (3) NEXTER Group (Francuska) i (4) General Dynamics Land System – MOWAG (Švicarska). Rok za podnošenje ponuda je 31. listopada u 17 sati, a međuresorno povjerenstvo za projekt “Nabava osnovne borbene opreme za izgradnju borbenih skupina u sastavu mehanizirane brigade” trebalo bi do 20. prosinca ove godine napraviti analizu i ocijeniti pristigle ponude. Bugarsko Ministarstvo obrane namjerava kupiti 150 oklopnih vozila, dodatnu opremu i obuku posada za ukupno 3 borbene skupine veličine bojne, a procijenjena vrijednost ovoga posla je 1,464 milijardi bugarskih leva s PDV-om (oko 748,44 milijuna eura).
Drugi veliki modernizacijski posao tiče se Vojnopomorskih snaga Republike Bugarske – naime, sredinom travnja okončan je natječaj za izgradnju 2 višenamjenska patrolna broda. Ministarstvo obrane Republike Bugarske zaprimilo je 3 ponude – (1) njemačku (Fr. Lürssen Werft GmbH & Co.KG), (2) bugarsku (MTG Delfin AD) i (3) talijansku (Fincantieri) za posao vrijedan 984 milijuna leva s PDV-om (oko 503 milijuna eura). Zanimljivo je da se dio na bugarski natječaj pozvanih kompanija nije odazvao – među onima koji su se oglušili na poziv su francuski Naval Group, njemački ThyssenKrupp, nizozemski Damen and španjolska Navantia. Iako je bilo najavljeno kako će bugarska Vlada odlučiti o izboru brodograditelja najkasnije u srpnju ove godine, to se još nije dogodilo, navodno zato što su 3 ponuditelja imala još niz pitanja za Ministarstvo obrane. Zamjenik ministra obrane Atanas Zapryanov najavio je da bi se konačna odluka o izgradnji 2 patrolna broda za Mornaricu trebala donijeti do kraja tekuće godine.
