Dva recentna primjera pokazuju kako sve više jača svijest o konkretnim upotrebama dronova u kriznim situacijama, u prevenciji i nadzoru, kao i u okolnostima koje bi mogle biti pogibeljne za ljude.
Vjesnik iz drona (Izvor: BSKS)
Prilikom nedavnog požara Vjesnikove zgrade (u noći 17. na 18. studenog 2025.), zagrebački vatrogasci koristili su dronove za nadzor mjesta intervencije u slučaju da se požar nakon cjelonoćne intervencije ponovno pojavi. I zaista, požar je ponovno nakratko izbio 18. prijepodne, no vatrogasci su ga ubrzo ugasili. Kako zbog visoke temperature vatrogasci nisu uspijevali ući u izgoreni Vjesnikov neboder, ponovno su u akciji bili dronovi – oni su prvi dali sliku unutrašnjosti zgrade. I u narednim danima dronovi su zujali u i oko Vjesnika, ovoga puta zahvaljujući volonterskoj udruzi “Bespilotni sustavi u kriznim situacijama” (BSKS), koja okuplja osposobljene pilote dronova i pruža tehničku te operativnu podršku hitnim službama. Ovoga puta su članovi BSKS pomogli Hrvatskom centru za potresno inženjerstvo tijekom procjene oštećenja zgrade Vjesnika, skenirajući prostor pomoću dronova, bez fizičkog ulaska u zgradu.
Dio HGSS-ove lepeze dronova
Jedan od razloga zašto je BSKS hvale vrijedna inicijativa je nedovoljan broj dronova kojim raspolaže Hrvatska vatrogasna zajednica. Naime, u RH postoji 75 javnih vatrogasnih postrojbi, 1.768 dobrovoljnih vatrogasnih društava, 24 profesionalne vatrogasne postrojbi u gospodarstvu te 33 dobrovoljna vatrogasna društva u gospodarstvu. U njima djeluje 38.547 operativnih vatrogasaca. U VATROnet-u, središnjoj bazi podataka Hrvatske vatrogasne zajednice, evidentirana su samo 33 drona u vatrogasnim postrojbama na području Republike Hrvatske, no u HVZ-u kažu da je realan broj ipak veći od navedenog. Prema evidenciji najzastupljenije marke dronova su DJI MAVIC i Phantom, a pojedine vatrogasne postrojbe koriste ih u svom svakodnevnom djelovanju (požari, poplave, potresi, tehničke i tehnološke nesreće, izviđanje, preventivne aktivnosti, itd). Također, Hrvatska vatrogasna zajednica imenovala je državnog koordinatora sustava bespilotnih zrakoplova (UAS) u sustavu vatrogastva te 5 regionalnih koordinatora sustava bespilotnih zrakoplova (UAS) u sustavu vatrogastva, dok su vatrogasne zajednice županija za svaku županiju u RH imenovale županijskog koordinatora sustava bespilotnih zrakoplova (UAS) u sustavu vatrogastva. Osim toga, Hrvatska vatrogasna zajednica vodi UAS registar koji sadrži podatke o osposobljenosti pilota dronova i koordinatora UAS operacija u sustavu vatrogastva. U HVZ-u ne krije da bi voljeli imati više dronova, pogotovo onih s novim i specijaliziranim mogućnostima snimanja, što je ipak lakše dohvativo javnim vatrogasnim postrojbama, a bitno manje dobrovoljnim. Zato i ne čudi da se drastično povećao broj zahtjeva raznih DVD-ova za sufinanciranje nabave dronova za praktički svakodnevne poslove.
Sličnu, a opet puno širu upotrebu dronova prakticira “Hrvatska gorska služba spašavanja” (HGSS) i njen “Odjel bespilotnih sustava”, osnovan sada već daleke 2018., koji ne obuhvaća samo bespilotne letjelice nego i besposadna plovila. HGSS je svoje dronove u početku nabavio za traganje, no u međuvremenu se primjena proširila i na brojne napredne zadaće, a uspostavljeni su i programi obuke novih operatera.
MUP-ov pionirski poduhvat – kontola prometa dronom (Izvor: MUP RH)
U posljednjih mjesec dana i MUP RH napravio je iskorak u upotrebi bespilotnih letjelica. U ponedjeljak, 29. listopada, policija je provela preventivno – represivna akcija nadzora prometa u kojoj se kontrola brzine, upotreba mobitela u vožnji ili prolazak kroz crveno svjetlo na semaforu pratilo pomoću dronova. To je bilo prvi put ikad da je policija posegnula za bespilotnim sredstvima pri nadzoru gradskog prometa, uz najavu da će toga biti još. I zaista, 10-ak dana kasnije Policijska uprava varaždinska provela je uoči Martinja kontrolu prometa pomoću dronova. Zahvaljujući bespilotnim letjelicama u jednom danu evidentirano je čak 40 prekršaja – od korištenja mobilnog telefona do prolaska kroz crveno svjetlo. Varaždinska je policija bilo iznimno zadovoljna rezultatima, očekujući istovremeno i da će se sudionici u prometu početi pridržavati prometnih pravila svjesni da ih u bilo kojem trenutku mogu gledati policijski dronovi.
Policijski Planet IX na mimohodu, srpanj 2025.
Policija i Ravnateljstvo civilne zaštite nisu odgovorili na opetovane upite portala Obris.org o tome kakve sve dronove i u koje svrhe koriste. Na mimohodu povodom 30. obljetnice VRO Oluja u srpnju ove godine MUP RH pokazao je kontroverzan dron Planet IX, nabavljen za nadzor državne granice. Dva takva drona nabavljena su 2019. godine, da bi se jedan srušio godinu dana kasnije prilikom, kako tvrdi MUP, testnog leta. Početkom ove godine MUP RH objavio je natječaj za nabavu dvije nove bespilotne letjelice u vrijednosti 3,2 milijuna eura bez PDV-a. I ovoga puta MUP je odlučio eksperimentirati, kupujući za nadzor granice tzv. VPAS – bespilotne letjelice s vertikalnim uzlijetanjem i slijetanjem.
Proizvodnja besposadnih sustava, uključujući i bespilotne letjelice, trenutno je jedna od najbrže rastućih. Iako ta industrija nije od jučer, rat u Ukrajini pokazao je do tada nezamislive načine na koje se bespilotne letjelice, besposadna plovila i kopneni robotski sustavi mogu borbeno i logistički koristiti. Iako je u fokusu javnosti napadačka i izvidnička uporaba bespilotnih letjelica na prvoj crti bojišta, vojnicima s obje zaraćene strane dronovi su donosili spas ispuštajući im u rovove hranu i vodu, lijekove, pa čak i bicikle za evakuaciju s ratišta. Prije borbene upotrebe, bespilotne letjelice koristile su se u brojne civilne svrhe, počevši kao zanimacija zaljubljenika u igračke i letenje, a završivši (trenutno) kao sredstvo za spašavanje života u teškim ili neprohodnim uvjetima. Proizvođači dronova upozoravaju da se na njih nužno treba gledati kao na proizvode dvojne (dual-use) namjene – jednom kada završe ratove, bespilotne letjelice ponovno će preuzeti primat u svojoj civilnoj ulozi.
*ovaj tekst je dio projekta “Bespilotne letjelice nisko lete” i objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti
