Nije posebna tajna da Hrvatska već godinama aktivno traži povrat školskog broda “Jadran” iz Crne Gore. Riječ je o plovilu kojem je matična luka bila “Lora” u Splitu, ali je raspad SFRJ dočekalo u Remontnom zavodu “Sava Kovačević” u Tivtu – tako da je praktično prisvojeno tijekom remonta. Za Republiku Hrvatsku ovaj brod predstavlja jedan od rijetkih predmeta koje se potražuje u postupku sukcesije imovine bivše JNA – za kojeg je i Ministarstvo obrane RH u travnju 2017. izjavilo: “Naš stav bio je i ostao jasan – brod ‘Jadran’ neraskidivi je dio naše pomorske povijesti. Hrvatska Vlada poduzet će sve legitimne korake kako bi ovaj brod bio vraćen pod hrvatski stijeg“. Crna Gora na ovo pitanje gleda drugačije – za Veska Tomanovića, zapovjednika Mornarice Vojske Crne Gore, školski brod “Jadran” dio je crnogorske flote i služi za obuku pomorskog kadra: “Kao što znate, školski brod ‘Jadran’ je u flotnoj listi brodova Mornarice Crne Gore. To je brod koji je vlasništvo Crne Gore i on se nalazi u organizacijsko-formacijskoj strukturi Mornarice Crne Gore“.
Dapače, 12. kolovoza ove godine Crna Gora je krenula u svojevrsnu marketinšku ofenzivu po pitanju spornog školskog broda “Jadran”, proslavom 85. rođendana ovog jedrenjaka čeličnog trupa, plovila koje je izgrađeno u Hamburgu, isporučeno u Kraljevinu Jugoslaviju 16. srpnja 1933. godine (Tivat) i primljeno u službu tadašnje Ratne mornarice 6. rujna 1933. u Splitu. Ministarstvo obrane Crne Gore tako poziva na tjedan dana proslava, od 11. do 20 kolovoza ove godine:
“Sretan 85. rođendan našem najljepšem i najvrijednijem brodu!
Proslavite s nama ovaj jubilej, očekuje vas bogat program manifestacija! Za 15. kolovoza bit će upriličen Dan otvorenih vrata, dođite obići brod, fotografirati se i razgovarati s članovima posade od 09:00h do 19:00h. Od 21:00h istog dana kao poklon brodu i posadi održat će se koncert hrvatske pjevačice Vanne. U nastavku tjedna, 17. kolovoza, bit će otvorena izložba fotografija „Jadrana“. Sutradan, s početkom u 08:00h, jedrit će jedriličarska regata. Središnja proslava 85. godišnjice našeg jedrenjaka bit će upriličena 20. kolovoza, kojoj će pored brojnih uzvanika prisustvovati i ministar obrane, Predrag Bošković“.
Ovaj su poziv popratile i fotografije dan ranijeg krstarenja po Boki Kotorskoj.
Kada se u Hrvatskoj saznalo za planiranu svečanost – prva se na udaru javnosti našla spomenuta pjevačica Ivana Vrdoljak (Vanna), koja je onda tijekom utorka, 14. kolovoza, i otkazala koncert koji se trebao održati danas u Tivtu, na palubi spornog broda “Jadran”. Kako je danas rekla Vanna za Novu TV: “Kada sam dobila, onda, potpunu informaciju – da bi moj nastup trebao biti centralni događaj slavlja 85. rođendana broda, koji je predmet spora između moje države Hrvatske i Crne Gore – ja sam procijenila da meni tamo nije mjesto, niti da je to dobar povod za moj nastup“. Riječ je tu trebala biti o njenom ukupno trećem nastupu u Crnoj Gori, u organizaciji Turističke organizacije Tivta – kao svojevrsnog poklona povodom proslave 85. godišnjice školskog broda “Jadran”. Pri tome, bitno nejasnije ostaje – da li je u tijeku i kakvo ozbiljnije djelovanje organa Republike Hrvatske, koje bi konstruktivno utjecalo na ministra obrane CG Predraga Boškovića (nedavnog partnera i gosta u Zagrebu), te Vladu Crne Gore?
Sukcesijska neslaganja
Iako je u više navrata bilo govora o sukcesijskim pregovorima o statusu broda “Jadran” i njegovom povratku u Hrvatsku, očigledno je tu učinak aktualne garniture u MORH-u za sada jednak onome njihovih prethodnika. Naime, zapovjednik Mornarice VCG Tomanović tvrdi: “Mornarica Crne Gore nije upoznata o bilo kakvim međudržavnim razgovorima između Crne Gore i Republike Hrvatske što se tiče školskog broda ‘Jadran’“, dok se nešto slično čulo i iz crnogorskog Ministarstva odbrane. Tako je Predrag Bošković, ministar odbrane Crne Gore, za tamošnje medije izjavio:
“Brod ‘Jadran’ je vlasništvo države Crne Gore, odnosno njene Mornarice. Točno je da je Hrvatska iskazala interes za tim brodom. Oni smatraju da je on vlasništvo države Hrvatske. Mi, međutim, imamo svoje argumente. Sigurno je da nećemo dozvoliti da taj brod ili bilo što drugo bude prepreka za dobrosusjedske odnose s Hrvatskom ili nekom drugom zemljom“.
Kapetan korvete Zoran Ivanovski, 27. po redu zapovjednik školskog broda “Jadran”.
No, očigledno je da ovo pitanje ostaje ozbiljnom preprekom za potpunu normalizaciju odnosa Crne Gore i Hrvatske – odnosa koje je posljednjih godina obilježilo popustljivo ponašanje službenog Zagreba prema vlastima u Podgorici, kako u kontekstu članstva u NATO i EU, tako i po pitanju pomoći u provođenju brojnih reformi. S druge strane, iz službene Podgorice se na potraživanje broda “Jadran” odgovaralo raznim argumentima. Među one vrhunski nategnute spada i tvrdnja kako je nakon izbijanja rata između svih republika bivše Jugoslavije postignut dogovor da svo naoružanje i vojne instalacije bivše JNA, koje se na početku sukoba nađu na teritoriji pojedinih republika, mogu smatrati i vlasništvom tih republika. Ovo je stav koji itekako ide u korist Crnoj Gori, kamo je JNA povukla glavninu Flote JRM, brodovlja koje je odvajanjima za obranu gradila čitava Jugoslavija. Tako je Crna Gora, koja je od 1971. do 1989. u prosjeku pokrivala tek 1,9 posto obrambenih rashoda SFRJ (naspram 26,8 posto Hrvatske, te 36% Srbije s Vojvodinom) – prema proračunima stručnjaka za sukcesiju polagala pravo na oko 41 milijun USD od oko 2 milijarde USD ukupne vrijednosti JRM. Umjesto podjele po ulogu, u rukama Srbije i Crne Gore završilo je oko 1,5 milijardi USD vrijedne imovine JRM, među ostalim čak i 84,3 posto Flote JRM (čijih je tek 15,7 posto ostalo u Hrvatskoj, u kojoj je većina tih plovila nekada imala svoje matične luke). Među otetim brodovljem našao se i školski brod “Jadran”, koji je doduše u međuvremenu ostao i jedno od rijetkih plovila bivše JRM, koje ne truli po crnogorskim navozima, već je u školskoj i protokolarnoj službi gdje izaziva periodične trzavice u odnosima Zagreba i Podgorice.
Praktične posljedice spora
Ovi problemi odražavaju se periodično. Itekako je kiseo okus u ustima ljubitelja pomorstva u Hrvatskoj ostavio nastup školskog broda “Jadran” pod zastavom Srbije i Crne Gore, u Portsmouthu 2005. godine, kad je Velika Britanija slavila 200 godina bitke kod Trafalgara. Otkad je “Jadran” 12. travnja 2017. izašao iz još jednog višegodišnjeg remonta (petog po redu), Crna Gora opet nastoji organizirati njegova krstarenja Jadranskim morem i Mediteranom. Dok je prošlogodišnju planiranu turu Tivat-Venecija-Kopar-Kotor spriječilo odlučno reagiranje Republike Hrvatske (navodno je bilo govora i o mogućem uzapćenju broda na Jadranu), izgleda da su ove godine stvari krenule tradicionalno mlako i neuspješno. Tako se u svibnju ove godine sve svelo na protestnu notu upućenu iz Hrvatske na Maltu, otočnu državu koju pismo iz Zagreba nije potaklo da otkaže gostoprimstvo brodu “Jadran” na turi Tivat-Valeta-Tivat. Time je nastavljeno bljutavo ponašanje hrvatske diplomacije, koja i inače po pitanju sukcesije vojne imovine bivše JNA prije svega pokazuje nedostatak kičme, labavo pravdan održavanjem dobrosusjedskih odnosa s državama iz “susjedstva”.
Za to vrijeme, u Crnoj Gori se slušaju izjave kakve su one Milenka Katića, Srbina iz Sinja te jednog od bivših zapovjednika jedrenjaka “Jadran” nakon otuđenja (u periodu od 2003. do 2006. godine). On za crnogorske medije tvrdi: “‘Jadran’ je nešto najbolje i najljepše u brodarstvu Crne Gore. Ja često kažem da je to najljepši starac u Crnoj Gori“, dodajući: “Oni to mogu da provuku kroz obuku za oficire iz zemalja Mediterana koje su članice NATO. Onda bi postojala mogućnost da brod ode i u Split, da se tamo otvori neka akademija koja bi bila za obuku oficira pomorskog smjera. Naša država, međutim, ne bi smjela da dozvoli da Jadran ne bude crnogorski brod i sa crnogorskom zastavom. Sve drugo nije problematično u smislu da jedrenjak služi za obuku“.
Ostaje za vidjeti – hoće li to ostati tako, ili će Hrvatska ipak smoči kičme, odlučnosti i snage da “Jadran” vrati na njegov namjenski sagrađen gat u Ratnoj luci Lora.
Photo: Ministarstvo obrane CG/društvene mreže
